Crno na bijelom: Crna, bijela i siva boja u hrvatskoj, talijanskoj i njemačkoj frazeologiji

Dimensione: px
Iniziare la visualizzazioe della pagina:

Download "Crno na bijelom: Crna, bijela i siva boja u hrvatskoj, talijanskoj i njemačkoj frazeologiji"

Transcript

1 Crno na bijelom: Crna, bijela i siva boja u hrvatskoj, talijanskoj i njemačkoj frazeologiji Marija Turk Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci mturk@ffri.hr Maja Opašić Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci mopasic@ffri.hr Nina Spicijarić Paškvan HAZU Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci nspicijaric@hazu.hr Ovaj je prilog motiviran dvama radovima prof. Josipa Jerneja u kojima je kontrastirao frazeme u hrvatskome, talijanskome i njemačkome jeziku. U ovom će se radu na odabranim primjerima frazema, koji sadrže crnu, bijelu i sivu boju kao sastavnicu, pokazati kako se one aktualiziraju u hrvatskome, talijanskome i njemačkome jeziku. U klasifikaciji boja bijel i crn imaju krajnju ulogu, što omogućava pogodnu osnovu za kontrastiranje. Odabrani primjeri frazema podijeljeni su u više podskupina s obzirom na koncept na koji se odnose. Ključne riječi: frazem, kontrastivna analiza, hrvatski jezik, talijanski jezik, njemački jezik 1. Uvod Motivacija za ovaj prilog dva su rada prof. Josipa Jerneja: O klasifikaciji frazema ( ) i Bilješke oko porijekla naše frazeologije (1996.) u kojima je kontrastirao frazeme u hrvatskome, talijanskome i njemačkome jeziku. Boje kao sastavni element čovjekove percepcije izvanjezične stvarnosti zauzimaju značajno mjesto u jeziku kao odrazu te stvarnosti (Hrnjak 2000: 203). Polazeći od te teze u ovome će se prilogu kontrastirati složene i ustaljene jezične strukture, uglavnom frazemi, a manjim dijelom kolokacije i poslovice, u hrvatskome, talijanskome i 269

2 Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja ( ) njemačkome jeziku čija je sastavnica crna, bijela i siva boja. Crna i bijela boja odabrane su zato što predstavljaju krajnje vrijednosti spektra, smatraju se čak i nebojama, dok siva boja predstavlja njihovu središnju vrijednost. Građa za ovaj rad prikupljena je iz općih i frazeoloških, jednojezičnih i dvojezičnih rječnika hrvatskoga, talijanskoga i njemačkoga jezika, a valja napomenuti da ovaj prilog ne obuhvaća sve moguće frazeme navedenih jezika. Cilj je dati prilog kontrastivnoj analizi na semantičkoj razini te pokazati sličnosti i razlike utjecaja simbolike crne, bijele i sive boje na frazeološko značenje u trima jezicima. 2. Crna boja kao sastavnica frazema Crna je boja često suprotstavljena bijeloj, kao dobro i zlo (Colin 2004: 89). Crnoj se boji simbolički najčešće pripisuju negativne konotacije pa često označava sumorne misli, tjeskobu, tugu, melankoliju, žalost, zlobu, opake namjere, mračne, opskurne i uznemirujuće predmete ili životinje (Colin 2004: 90) te patnju i nesreću, a povezuje se s nesvjesnim (Chevalier Gheerbrant 1983: 89). Istodobno asocira ponizan i asketski život svećenika čija odjeća od 10. st. počinje biti crne boje, dok će od 14. stoljeća postati i boja aristokratske odjeće i kraljevskih dvorova (Brenko 2009: 37 39). U sociološkom smislu crna simbolizira anarhiju, ilegalnost, tajne organizacije, nihilizam, ali i individualizam i tajnovitost (Brenko 2009: 43 44). Sva se ta bogata simbolika crne boje odražava i u frazemima. Frazemi kojima je sastavnica crna boja mogu se podijeliti u više podskupina s obzirom na značenje na koje se odnose Veliku skupinu čine frazemi u kojima se crnoj boji pridaje negativno značenje, a mogu se podijeliti u više manjih podskupina ovisno o tomu koji koncept negativnoga predstavljaju S obzirom na to da se crna boja najčešće povezuje sa smrću, više je frazema koji ulaze u taj koncept; u hrvatskome su to frazemi: otići pod crnu zemlju ( umrijeti ), biti pod crnom zemljom ( biti mrtav ), pokrila je koga crna zemlja ( umro je tko ) te primjerice frazemi koji upućuju na to da je tko umro, ali tuđom posrednom ili neposrednom krivnjom: otjerati (poslati) koga pod (u) crnu zemlju ( prouzrokovati čiju smrt ) i sastaviti (složiti) koga s crnom zemljom ( ubiti koga ). Semantički je vrlo važna i sastavnica zemlja koja asocira na grob, a sastavnica crn naglašava to značenje. Navedeni hrvatski frazemi biti pod crnom zemljom i pokrila je koga crna zemlja imaju semantičke ekvivalente u njemačkome jeziku: jemanden deckt der grüne Rasen ( umro je tko ) i unter dem grünene Rasen ruhen ( biti mrtav ), ali je u njima umjesto crne zemlje zelena tratina. 270

3 Marija Turk, Maja Opašić, Nina Spicijarić Paškvan: Crno na bijelom Crna, bijela i siva boja... U korištenim talijanskim rječnicima nisu potvrđeni slični primjeri U većini je naroda europskoga kulturnoga kruga crna odjeća simbol žalosti, tugovanja za pokojnikom. Ta se simbolika nalazi i u pozadinskoj slici sljedećih frazema hrvatskoga jezika: obući se (zaviti se) u crno ( ožalostiti se zbog čije smrti ), zavijati/zaviti koga u crno ( ožalostiti koga prouzročivši čiju smrt ). U talijanskom jeziku frazem toga tipa nije rječnički potvrđen. Postoji doduše doslovan izraz vestirsi (mettersi) in nero u značenju obući se u crno, a može biti u nekim dijelovima Italije zbog korote, a ponajviše zbog elegancije. U njemačkome se to značenje ne aktualizira, doduše postoji frazem in Schwarz gehen, ali se češće koristi sintagma bez oznake boje in Trauer anlegen. Frazemi u ovim dvama konceptima pokazuju najmanje podudarnosti u tri jezika što je vjerojatno uvjetovano različitim etnografskim stereotipima Crna boja često simbolizira nesreću, zlo, nedaće i sl. Jednome se danu u tjednu u frazemima svih triju jezika pridaje sastavnica crn: crni petak; venerdì nero; ein schwarzer Freitag. Petak se često poima kao nesretan dan, a mogući uzroci tomu su primjerice: kršćansko vjerovanje petak je dan kada je Isus bio razapet; povijesni događaji crnim se naziva petak 24. rujna i 25. listopada zbog pada vrijednosti dionica i sloma burzi; u prošlosti je petak dugi niz godina bio dan pogubljivanja. Petak je, dakle, oduvijek dan koji se povezuje s nesrećom, a sastavnicom crni dodatno je naglašeno da je riječ o lošem, nesretnom danu. Podudarnim se frazemima crni dan/dani; giorni neri; ein schwarzer Tag opisuje vrijeme nesreće, teško razdoblje puno problema i poteškoća. U talijanskome se jeziku to značenje još može izreći i primjerima anni neri i periodo nero u kojima su umjesto crnih dana crne godine i crno razdoblje. U frazemima crne misli, pensieri neri, schwarze Gedanken ( pesimistične, negativne misli ) crna boja najavljuje tjeskobu, predosjećaj nesreće kao i u primjerima crne slutnje ( predosjećaj nesreće ) i crno se piše komu ( prijeti komu nesreća, zlo ). Želi li se reći da komu predstoji velika nesreća ili veliko zlo, može se u hrvatskome jeziku upotrijebiti izraz crni oblaci se nadvijaju nad kim. Naime, crni oblaci nagoviještaju kišu i ružno vrijeme što je i u pozadinskoj slici toga frazema crni oblaci kao znak nadolazećih teškoća. Stoga crna boja u ovome primjeru ima i simboličnu i vizualnu ulogu u izgradnji frazeološkoga značenja Crnom se bojom u frazemima može označiti zloba, zlonamjernost, zla osoba: metnuti (uvaliti) komu crn komad u torbu značenja podvaliti komu što, prikazivati/prikazati (slikati/naslikati, ocrtati) koga, što u crnim bojama ( loše prikazati koga, loše govoriti 271

4 Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja ( ) o komu ), slično i u njemačkome: in den schwärzesten Farben malen (darstellen, schildern). U svima se trima jezicima za zlu osobu može reći: crna duša; anima nera; schwarze Seele kao i njemački eine schwarze Seele haben te talijanski anima nera come il carbone u čijoj je pozadinskoj slici duša zle osobe crna kao ugljen. Nečasna, nepoštena čovjeka opisuje hrvatski frazem čovjek crna obraza. Osim navedenih u njemačkome jeziku postoje i frazemi kao što su na primjer schwarze Pläne/Gedanken hegen te ein schwarzer Plan, sa značenjem podmukle namjere. Specifičan je talijanski primjer essere nero come l anima di Giuda čije značenje imati nečistu savjest, biti kriv motivira biblijski motiv Jude Iškariotskoga koji je izdao Isusa pa se osoba nečiste savjesti uspoređuje s crnilom Judine duše. Uloga je crne boje u svim navedenim primjerima simbolična Koncept malodušnosti, pesimizma, lošega raspoloženja može se u hrvatskome jeziku opisati frazemom gledati sve crno ( vidjeti samo loše strane ), kojemu je podudaran talijanski frazem vedere tutto nero, te primjerom gledati na što kroz crne naočale ( biti pesimističan ), jednako kao i u njemačkome alles durch die schwarze Brille sehen. Već spomenute crne misli sastavnica su hrvatskoga primjera baviti se (predati se) crnim mislima značenja razmišljati o teškim, zlokobnim stvarima kao i njemačkoga frazema gotovo podudarne pozadinske slike einen schwarzen Gedanken nachhängen, ali neznatno drugačijega značenja biti (postati) pesimist. U talijanskome jeziku postoji i frazem rappresentare (dipingere) le cose in nero, kojemu bi značenjski odgovarao hrvatski prikazivati/prikazati stvari gorima nego što jesu, a oba ulaze u koncept pesimizma. Osobu melankolična, lošeg raspoloženja opisuju primjerice sljedeći frazemi talijanskoga jezika: avere faccia nera, essere nero in volto, essere di umor nero, aspetto nero. U svima se njima izgled i lice osobe koja je lošega raspoloženja opisuje crnom bojom U svima se trima jezicima neka nezakonita ili zločinačka djelatnost izražava crnom bojom u primjerima: na crno; in (al) nero ( ilegalno, na nezakonit način ); raditi na crno, lavorare in nero, *schwarzarbeiten 1 ( raditi na nezakonit način) ; rad na crno, lavoro nero, Schwarzarbeit ( nezakonit rad ); kupiti na crno, etwas schwarz kaufen ( kupiti na nezakonit način ); crno tržište, mercato nero, der schwarze Markt kao i crna burza, borsa nera ( ilegalno tržište ). Frazem crni fond može u hrvatskome jeziku imati dva značenja: 1. novac prikupljen za ilegalne isplate, 2. novac koji se čuva za teška vremena (Pintarić 2007: 1 Njemački izraz obilježen ovdje zvjezdicom nije pravi frazem jer nema višerječnu strukturu, složenica je koja poput frazema ima djelomičnu desemantizaciju i ispunjava ulogu poput frazema. 272

5 Marija Turk, Maja Opašić, Nina Spicijarić Paškvan: Crno na bijelom Crna, bijela i siva boja prema Hrnjak 2005: 43). Svojim je prvim značenjem podudaran talijanskome frazemu fondi neri U svima se trima jezicima javljaju frazemi sa sastavnicama crna lista i/ili crna knjiga: u hrvatskom i njemačkom jeziku crna lista; schwarze Liste u značenju popis nepoželjnih ljudi ili stvari te biti na crnoj listi biti nepoželjan. Taj je frazem nastao frazeologizacijom ekonomskoga termina crna lista koji se odnosi na popis osoba koje ne treba zaposliti, tj. osoba ili tvrtki kojima ne treba dati zajam i ne treba im u poslovnim odnosima vjerovati. Talijanski jezik poznaje primjere u kojima je sastavnica crna knjiga: libro nero ( popis sumnjivih ili opasnih osoba, neprijatelja ), mettere nel libro nero ( zabraniti, cenzurirati ), essere nel libro nero ( biti prekoren, optužen, cenzuriran ), a posljednjemu frazemu djelomično je podudaran svojom pozadinskom slikom hrvatski biti zapisan (upisan) u crnu knjigu/crnoj knjizi različita značenja biti sumnjiv, nepoželjan, biti u nemilosti Za razliku od prethodne skupine, u sljedećim frazemima crna boja ima ulogu vizualnog dijela pozadinske slike na kojoj se gradi frazeološko značenje. U tu skupinu ulazi frazem ni koliko (što) je crna/ crnoga/crno pod noktom (ispod nokta) i znači nimalo, ni najmanje, a u pozadinskoj mu je slici gesta kojom se noktom palca dodiruje nutarnja strana nokta kao da se čisti prljavština pod tim noktom (Pintarić 2007: 180 prema Hrnjak 2005: 43). Taj je frazem po leksičkim sastavnicama blizak njemačkomu primjeru jemanden nicht das Schwarze unter dem Finger(nagel)/ Nägeln gönnen čije je značenje nimalo kome što priuštiti, tj. biti zavidan Za osobu koja svojim postupcima odstupa od svoje sredine u svima trima jezicima postoje posve podudarni frazemi: crna ovca; pecora nera; das schwarze Schaf u kojima crna boja naglašava da je riječ o pojedincu koji je iznimka unutar većine budući da su crne ovce izuzetak Posebnu skupinu čine poredbeni frazemi koji se temelje na vizualnom aspektu boje. Kosa, brada i brkovi izrazito crne boje uspoređuju se u hrvatskome s garom, ugljenom i katranom: crn kao ugljen, crn kao gar, crn kao katran; u talijanskome ugljenom i garom nero come il carbone, nero come la fuliggine; u njemačkome samo s katranom *pechschwarz. U talijanskom se jeziku kosa uspoređuje i s bojom ebanovine te gavranovim krilom: capelli neri come l ebano te capelli neri come l ala di un corvo, dok se crne oči uspoređuju i s paprom (occhi neri come il pepe). Sva tri jezika imaju frazem kojim se opisuje crna boja životinja: crn kao gavran, nero come un corvo, *rabenschwarz. U hrvatskome se javlja i crn kao krtica. Crni se predmeti opisuju u frazemima usporedbom s drugim predmetima: crn kao ugljen i crn kao tinta. Frazem crn kao ugljen ima 273

6 Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja ( ) svoj ekvivalent u talijanskome nero come il carbone, a crn kao tinta i u talijanskome i u njemačkome: nero come l inchiostro, *tintenschwarz. Crna boja čega naglašava se i hrvatskim frazemom crn kao vrag, talijanskim frazemima nero come il camino i nero come la pece te njemačkim frazemima schwarz wie Nacht i schwarz wie die Hölle. U talijanskim se frazemima crna boja čega uspoređuje s bojom predmeta crne boje kao što su kamin te smola, dok se u njemačkom jeziku crna boja čega naglašava sastavnicom noć jer je noć sama po sebi crna, te sastavnicom pakao uz koji se asocijativno veže crnilo i tama Crna boja ima posebnu ulogu u političkome žargonu. Dok se u povijesti sintagma crna košulja, camicia nera, schwarzes Hemd odnosila na pripadnike fašističke organizacije, danas se crna boja veže uz konzervativne političke stranke pa tako primjerice u njemačkome jeziku postoji izraz die Schwarzen wählen čije je značenje birati konzervativce motivirano upravo sastavnicom crn Osim za politički život, crna je boja povezana i za svijet svećenstva. Tako u hrvatskome jeziku postoje izrazi crni đak pod kojim se podrazumijeva klerik, učenik katoličkog sjemeništa te crna škola u značenju teološka srednja škola, bogoslovija ; talijanski jezik poznaje frazem aristocrazia nera u kojem se crnom aristokracijom slikovito imenuje svećenstvo, dok se njemački frazem schwarzer Bruder, tj. crni brat odnosi na pobožnu osobu i to katolika. Može se uočiti da je sve navedene primjere motivirala crna boja odjeće koju svećenici i općenito kler najčešće nosi Kao posebna skupina mogu se izdvojiti izrazi koji nisu povezani nekim zajedničkim okvirnim značenjem, ali im je zajednička sastavnica crn koja motivira njihovo značenje. Tako se u svima trima jezicima posve podudarnim izrazima naftu naziva crno zlato; oro nero; schwarzes Gold u kojima je uloga sastavnice crn vizualna jer je nafta crne boje, dok sastavnica zlato upućuje na njezinu dragocjenost i vrijednost. U hrvatskome i talijanskome jeziku postoje frazemi crni anđeo; angelo nero koji se odnose na loše, zlo biće, vraga pa je uloga crne boje simbolična. Sva tri jezika imaju i izraz crni humor; umorismo nero; schwarzer Humor značenja zajedljiv, sarkastičan humor. Zajedničko crnomu anđelu i crnomu humoru je to da se jedna sastavnica koja nosi pozitivnu konotaciju (anđeo, humor) negira sastavnicom crn koja pridonosi negativnome značenju cjelokupnog izraza. Pod primjerom crna magija podrazumijeva se dozivanje zlih sila u hrvatskome i talijanskome jeziku (magia nera), dok isto značenje opisuje njemački izraz die schwarze Kunst. Osim na magiju, taj se njemački primjer odnosi i na jednu drugu crnu umjetnost, a to je tiskarstvo. Može se uočiti da u slučaju magije, crna ima simboličnu ulogu kao znak čega 274

7 Marija Turk, Maja Opašić, Nina Spicijarić Paškvan: Crno na bijelom Crna, bijela i siva boja... negativnoga, zlih sila, dok u slučaju tiskarstva ima vizualnu ulogu (boja tiska). Frazemi specifični za hrvatski jezik su primjerice crna kuća u značenju zatvor što je sadržano i u riječi tamnica (od tame) jer su nekada zatvori bili u tami podruma (Pintarić 2007: 180); crni Ciganin vrlo siromašan čovjek te nacionalni hrvatski frazem crna marica (Turk 1997: 38) koji označava policijski automobil za prijevoz zatvorenika. U talijanskome jeziku nalazimo primjerice izraz essere nero con qualcuno značenja biti ljut na koga, a u njemačkome jemandem wird schwarz vor den Augen čije je značenje past će u nesvijest tko motivirano crnjenjem pred očima, te ins Schwarze treffen u čijoj je pozadinskoj slici pogodak u crno koji implicira značenje pogoditi bit, srž. 3. Bijela boja kao sastavnica frazema Za razliku od crne, bijela boja nosi pozitivnu konotaciju. Ona je simbol čistoće, nevinosti, neokaljanosti i savršenstva (Colin 2004: 37). Osobito je važna u katoličanstvu jer je božanska boja, boja raja i vječnosti, liturgijska boja najvećih blagdana Uskrsa i Božića te poglavara Katoličke crkve pape. Bijela je boja novorođenčadi i djece, ali i starosti (Brenko 2009: 47). Označava i prijelaz iz jednoga životnog razdoblja u drugo (rođenje, krštenje, brak) simbolizirajući nov život za koji se još ne zna kakav će biti (Brenko 2009: 47) te postaje boja otkrića i preobrazbe (Chevalier Gheerbrant 1983: 47). U moderno doba postala je simbol hladnoće pa na emocionalnome planu simbolizira zatvorenost, nedodirljivost, bezosjećajnost. U europskim je zemljama bijela boja često simbolizirala rojalizam i monarhiju, a u političkome svijetu označava boju mira i prijateljstva među narodima (Brenko 2009: 53). Opisana simbolika bijele boje motivirala je značenje brojnih frazema koji su, kao i oni s crnom bojom, podijeljeni u više podskupina s obzirom na koncept koji opisuju Postoje frazemi u kojima bijela boja implicira suprotnost nekoj neizrečenoj stvarnosti. Takav je npr. frazem bijela udovica ženska osoba kojoj je muž odsutan, ali i bijeli udovac muška osoba kojoj je žena odsutna. Nasuprot tomu neće se govoriti crna udovica jedino kad ovo potonje označava pauka. Bijela boja simbolizira privremeni status i povratak, ali je i boja samoće i usamljenosti. I u talijanskome jeziku nalazimo posve podudaran frazem vedova bianca dok se u njemačkome istoznačnom frazemu grüne Wittwe ne koristi bijela, nego zelena boja 2. 2 Njemački poznaje i izraz Strohwittwe koji se javlja i u hrvatskome kao slamnata udovica slamnati udovac. 275

8 Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja ( ) S obzirom na to da je bijela boja boja starosti tu simboliku nalazimo u frazemima u čijoj je pozadinskoj slici bijela boja sijede kose koju imaju ljudi u starijoj životnoj dobi: bijela brada ( star čovjek ), bijele godine ( starost ), bijela glava ( pametna, iskusna osoba ). U talijanskome jeziku postoji frazem fare i capelli bianchi [in un lavoro/in una cosa] u kojem je bijela boja također simbol sijede kose. Međutim, ona se odnosi na osobu koja je ostarjela, ne zbog godina, već zbog naporna rada, iskustva i sl U hrvatskome i njemačkome jeziku postoji primjer istovjetne strukture vidjeti bijele miševe; weiße Mäuse sehen, ali značenja im nisu posve ista. Naime, u hrvatskom se jeziku taj frazem upotrebljava u značenju do besvijesti se napiti, a u njemačkome vidjeti nepostojeće stvari. Međutim, osoba koja je pijana do besvijesti vidi i ono čega nema, pa se ta dva frazema dijelom i poklapaju u značenju, a bijela boja u njima simbolizira nešto nestvarno, imaginarno Treću podskupinu čine frazemi specifični za svaki jezik pa primjerice u hrvatskome jeziku nalazimo bijeli svijet (1. cijeli svijet sa svim dobrim i lošim stranama, 2. daleki, nepoznati krajevi ), preko bijela svijeta ( vrlo daleko ), bježati/pobjeći (poći, otisnuti se) u bijeli svijet ( odlaziti/otići od kuće dalje, napuštati/napustiti kuću da bi se ostvario bolji život ), bježati (ići/otići) preko bijela svijeta (odlaziti/otići daleko od kuće, u nepoznat svijet), gledati koga bijelo ( promatrati s nerazumijevanjem ). Bijela boja u primjerima sa sastavnicama bijeli svijet simbolizira prostranstvo, nešto daleko, nepoznato jer su ljudi zbog doživljavanja bijele kao neboje počeli bijelu povezivati sa stvarima koje nemaju oblik, s onime što još nije otkriveno, što je nepoznato (Colin 2004: 37). Takva simbolika bijele boje motivirala je i njemački frazem ein weißer Fleck auf der Landkarte u čijoj je pozadinskoj slici bijela mrlja na karti, tj. neistraženo područje zemljine površine. Specifičan je hrvatski frazem doći (osvanuti) na bijelome konju značenja doći sa snijegom, dok se knjiga u kojoj neka država objavi dokumente o kakvom važnom događaju s namjerom da opravda svoj postupak, naziva bijela knjiga 3 jer je bijela boja boja čistoće, neutralnosti. Izraz bijela knjiga libro bianco nalazimo i u talijanskome jeziku, ali sa značenjem knjige u kojoj se iznose stajališta neke vlade, organizacije, udruženja ili tvrtke javnosti, a koja služi kao pomoć ljudima pri donošenju odluka. Sva tri jezika imaju izraz bijela smrt; morte bianca; der weiße Tod, ali u hrvatskome i njemačkome jeziku opisuju smrt prouzrokovanu smrzavanjem, dok se u talijanskom opisuje smrt na radu. Stoga u hrvatskom i njemačkom frazemu bijela boja ima vizualnu ulogu (bijelo je hladno, snijeg i led), a u talijanskome simboličnu. 3 U hrvatskome također i plava (siva) knjiga. 276

9 Marija Turk, Maja Opašić, Nina Spicijarić Paškvan: Crno na bijelom Crna, bijela i siva boja... Za talijanski su jezik specifični frazemi: voto bianco u kojem bijela ocjena znači nepovoljna ocjena, dar di bianco a una promessa ne ispuniti obećanje, tutto il bianco non è farina nije sve kako izgleda 4. Izraz in bianco u talijanskome jeziku opisuje primarne i uobičajene ciljeve koji iz nekog razloga nisu ispunjeni pa tako frazem andare in bianco znači propasti, ne uspjeti. Pozadinska slika primjera passare (fare) notte bianca (in bianco) značenja provesti neprospavanu noć krije sliku mladića u srednjem vijeku koji su u bijeloj odjeći (kao znaku čistoće) probdjeli noć uoči proglašenja vitezovima (Zingarelli 2008: 1483). Frazemom al calor bianco kazuje se što na vrhuncu, a nastao je frazeologizacijom stručnoga naziva u fizici 5. U talijanskome postoji primjer veder tutto bianco čije značenje biti optimist motivira simbolika bijele boje kao boje optimizma. Frazemu dare carta bianca a qualcuno, u čijoj je pozadinskoj slici davanje bijeloga papira komu, značenjski bi odgovarao hrvatski frazem bez bijele boje kao sastavnice davati/dati slobodne (odriješene) ruke komu. Želi li se u njemačkome jeziku reći da tko ima čistu prošlost/savjest može se upotrijebiti primjerice frazem eine weiße Weste haben u čijoj je pozadinskoj slici nošenje bijele veste. Svojim je značenjem ništa ne priuštiti komu, biti zavidan frazem jemandem nicht das Weiße im Auge gönnen podudaran ranije navedenome primjeru jemandem nicht das Schwarze unter dem Fingernagel (Nagel)/ unter den Nägeln gönnen, ali se razlikuju pozadinskom slikom Sljedeću skupinu čine frazemi u kojima simbolika bijele boje nije presudna za značenje frazema, npr. bijela vrana, princ na bijelom konju, čekati princa na bijelom konju, usred (u po) bijela dana ( danju ), ne vidjeti bijela dana (1. biti prezauzet, 2. ne ostati živ ). U primjeru bijela vrana koji slične pozadinske slike postoji u njemačkome jeziku (ein weißer Rabe), dok se u talijanskome razlikuje sastavnicom (mosca bianca) bijela boja stoji u opreci sa stvarnošću. Sva se tri frazema odnose na osobu koja odudara svojim ponašanjem od svoje sredine. Ipak, zajedničko je to što im je u pozadinskoj slici životinja (vrana/gavran ili muha) koja u stvarnosti nije bijela. Za osobu koja predstavlja idealnoga partnera ili spasitelja može se reći princ na bijelome konju Sljedeću skupinu čine frazemi u kojima se boja lica ili čega drugoga uspoređuje s bijelom bojom nekoga predmeta ili pojave pa 4 U hrvatskome bi jeziku ekvivalent bio nije zlato sve što sja, a nalazimo ga i u talijanskome non è tutto oro quello che luce. 5 Potječe od izraza calor bianco i odnosi se na temperaturu od oko 2000 C pri kojoj tijelo postaje bijelo. 6 U talijanskome postoji izraz različite strukture principe azzurro, kojemu je sastavnica plava, a ne bijela boja. 277

10 Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja ( ) bijela boja u tim primjerima ima vizualnu ulogu u izgradnji značenja. Tako se bljedilo lica opisuje frazemima bijel kao kreda, bijel kao kreč i bijel kao zid, jednako kao i u njemačkom: weiß wie Kreide, weiß wie Kalk, weiß wie [gekalkte] Wand/Kalkwand. Talijanskomu primjeru diventare bianco come un cencio (panno) lavato odgovara djelomično hrvatski frazem poblijedjeti kao krpa postati naglo jako blijed te blijed kao krpa jako blijed. Blijedu boju lica, ali uzrokovanu užasom ili bijesom opisuje njemački primjer vor Schreck/Wut weiß im Gesicht werden. Hrvatski frazem problijedjeti od straha i talijanski diventare bianco per la paura imaju podudarno značenje jako se preplašiti. Razlikuju se sastavnicama problijedjeti postati bijel, međutim one imaju blisko značenje jer osoba koja problijedi postaje bijela u licu, tj. gubi boju. Stoga se pozadinska slika bitno ne mijenja. (Opašić 2010: 552) Izrazito bijela brada, brkovi i kosa uspoređuju se s injem u hrvatskome jeziku (bijel kao inje). Bjelinu kože u hrvatskome i talijanskome uspoređuje se s mlijekom (bijel kao mlijeko; bianco come il latte), a u njemačkome i talijanskome sa snijegom (weiß wie Schnee; bianco come la neve). Frazem bijel kao snijeg u hrvatskome označava i boju svojstvenu kojoj životinji ili predmetu. 4. Crna i bijela boja kao sastavnice frazema U svima trima jezicima postoji i nekoliko frazema koji sadrže i bijelu i crnu boju. Kako je njihova simbolika oprečna, i frazemi s tim sastavnicama označavajući kontrast iskazuju izričitost, npr. frazemi crno na bijelo/bijelom/bijelu; nero su bianco; schwarz auf weiß znače napismeno, jasno ; ili se pak pod prividnim apsurdom izražava pokušaj izvođenja nemogućega : od crna činiti bijelo kao i u njemačkome aus Schwarz Weiß machen <wollen> značenja <htjeti> pokazati loše dobrim, a postoji u njemačkome i aus Weiß Schwarz machen u kojem se od bijeloga čini crno, tj. pokušava od dobroga učiniti loše. S ovim su frazemima strukturno i leksemski, ali ne i semantički podudarni talijanski frazemi fare del bianco nero sa značenjem promijeniti se prepotentno i fare di bianco nero sa značenjem izvrnuti istinu. U hrvatskome i talijanskome jeziku postoje frazemi istovjetna značenja svjesno prikazati što lažnim, tj. obmanuti koga, ali djelomično različite pozadinske slike: proglašavati/proglasiti crno bijelim (za bijelo); far vedere (dare a vedere) bianco per nero. Primjeri čuvati (ostavljati, sakupljati) bijele novce za crne dane, tj. štedjeti za dane oskudice, ne reći ni crne ni bijele ( šutjeti ), ili bijelo ili crno ( isključivo dobro ili loše ), također imaju obje boje kao sastavnice, kao 278

11 Marija Turk, Maja Opašić, Nina Spicijarić Paškvan: Crno na bijelom Crna, bijela i siva boja... i talijanski frazemi non distinguere il nero dal bianco ili pigliare il bianco per nero oba u značenju ne shvaćati ništa, zatim frazem ora dice bianco ora dice nero sa značenjem nije siguran u svoje sudove, mijenja mišljenje i frazem ci corre quanto dal bianco al nero 7 ( jako se razlikovati ). Talijanski frazem dire nero al nero e bianco al bianco ima značenje reći komu što mu ide Siva boja kao sastavnica frazema Siva boja nastaje miješanjem crne i bijele, dviju krajnjih boja. Ona time dobiva simboliku prosječnosti, dvojakosti pa čak i dosade. Vizualno, siva je boja magle i pepela pa tako simbolizira tugu, sjetu i melankoličnost, a u kršćanstvu također žalovanje i poniznost. (Chevalier Gheerbrant 1983: 596; LILS 1990: 533) 5.1. I hrvatski i njemački i talijanski jezik poznaju frazem siva eminencija; eminenza grigia; graue Eminenz značenja osoba koja djeluje u sjeni, ali presudno utječe na događaje. Simbolika sive boje u tome frazemu je u tome što siva boja istodobno može otkrivati, ali i skrivati određenu stvar U talijanskome jeziku postoji još nekoliko frazema kojima je sastavnica siva boja: una vita grigia, un uomo grigio kojima se sivim životom opisuje dosadan, monoton život, dok je sivi čovjek prosječan, nezanimljiv čovjek ; zatim momento grigio, umore grigio što znači tužan trenutak, melankolično raspoloženje. U tim primjerima siva boja simbolizira prosječnost, dosadu, tugu i sjetu. U talijanskom jeziku postoji frazem non avere materia grigia u značenju ne biti baš pametan, a siva boja u tome frazemu nema simboličnu već samo vizualnu ulogu jer je tvar u mozgu odgovorna za inteligenciju (siva tvar, materia grigia) sive boje Pesimistična simbolika sive boje dolazi do izražaja u njemačkim frazemima alles grau in grau sehen (malen) značenja biti pesimističan te im greuer Vorzeit sa značenjem u mračnoj davnini U svima trima jezicima postoji izraz sivo tržište, mercato grigio, der Graue Markt, a označava nezakonito tržište, tržište izvan zakona. 6. Zaključak Analizirani primjeri pokazuju da u frazemima triju jezika postoje znatna strukturna i semantička podudarnost i to ponajprije u frazemima 7 Njemu bi značenjski ekvivalent bio hrvatski frazem razlikovati se kao dan i noć. 8 Istoga je značenja kao hrvatski frazem reći popu pop bobu bob. 279

12 Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja ( ) koji svoja značenja grade na vizualnoj komponenti u pozadinskoj slici, a dijelom i na simboličkoj ulozi boje. Time se potvrđuje zaključak prof. Josipa Jerneja o frazeološkoj sličnosti među ovim jezicima i mogućnosti kalkiranja. Razlike se uočavaju u frazemima u kojima se boje koriste u simboličkoj ulozi jer se taj potencijal iskorištava ili ne iskorištava u skladu s običajima i etnokulturnim stereotipima naroda i njihovih jezika. Literatura Brenko, Aida (2009). Simbolika boja, u: Moć boja, Etnografski muzej, Zagreb, str Fink-Arsovski, Željka (2002). Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, FF press, Zagreb Hrnjak, Anita (2000). Crno-bijeli svijet hrvatske frazeologije. Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj izazovi na početku XXI. stoljeća (zbornik HDPL-a), Zagreb-Rijeka, str Jernej, Josip ( ). O klasifikaciji frazema. Filologija, 20-21, Zagreb, str Jernej, Josip (1996). Bilješke oko porijekla naše frazeologije. Suvremena lingvistika, 22, 1-2, str Menac, Antica (2006). Hrvatska frazeologija, Knjigra, Zagreb. Opašić, Maja (2010). Hrvatski i talijanski frazemi: podudarnosti i razlike. Zbornik Riječki filološki dani 8., Rijeka, str Opašić, Maja; Spicijarić, Nina (2010). Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa sastavnicom boja u hrvatskoj, talijanskoj i njemačkoj frazeologiji. Fluminensia, god. 22, br. 1, str Pintarić, Neda (2007). Pragmatična značenja crne boje i njezinih nijansa u poljskome i hrvatskome jeziku. Slavenska frazeologija i pragmatika (ur. Željka Fink Arsovski i Anita Hrnjak). Knjigra, Zagreb, str Profaca, Ivana (2006). Boje u talijanskoj i hrvatskoj frazeologiji. Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (zbornik HDPL-a), Zagreb Split, str Stolac, Diana (1994). Boje u starijoj hrvatskoj frazeologiji i leksikografiji. Filologija, 22-23, str Turk, Marija (1994). Naznake o podrijetlu frazema. Fluminensia, god. 6, br. 1-2, str Turk, Marija; Opašić, Maja (2007). Supostavna raščlamba frazema. Fluminensia, god. 20, br. 1, str Rječnici Anić, Vladimir (2006). Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb. Cerruti Francesco; Rostagno Luigi Andrea (1941). Vocabolario della lingua italiana, Società editrice internazionale, Torino. 280

13 Marija Turk, Maja Opašić, Nina Spicijarić Paškvan: Crno na bijelom Crna, bijela i siva boja... Chevalier, Jean; Gheerbrant, Jean (1983). Rječnik simbola, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb. Colin, Didier (2004). Rječnik simbola, mitova i legendi, Naklada Ljevak, Zagreb. Deanović, Mirko; Jernej, Josip (2002). Talijansko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb. Deanović, Mirko; Jernej, Josip (1994). Hrvatsko-talijanski rječnik, Školska knjiga, Zagreb. Devoto, Giacomo (1968). Avviamento alla etimologia italiana (Dizionario etimologico). Felice Le Monnier, Firenze. Duden, das Herkunftswoerterbuch: Etymologie der deutschen Sprache: auf der Grundlage der neuen amtlichen Rechtschreibregeln: [die Geschichte der deutschen Woerter bis zur Gegenwart: Woerter und Redewendungen in ca Artikeln] / herausgegeben von der Dudenredaktion. Bibliographisches Institut, Mannheim, Hansen-Kokoruš, Renate; Matešić, Josip; Pečur-Medinger, Zrinka; Znika, Marija (2005). Deutsch kroatisches Universalwörterbuch, Hrvatski nakladni zavod Globus i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb. Jakić, Blanka; Hurm, Antun (2004). Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb. Lapucci, Carlo (1993). Il dizionario dei modi di dire della lingua italiana, Garzanti, Firenze. Lapucci, Carlo (2006). Dizionario dei provverbi italiani, Felice Le Monnier, Firenze. LILS: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Anđelko Badurina) (1990), Kršćanska sadašnjost, Zagreb. Matešić, Josip (1982). Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb. Matešić, Josip; Hansen, Renate i dr. (1988). Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik, Nakladni zavod Matice hrvatske Verlag Otto Sanger, Zagreb München. Menac, Antica; Vučetić, Zorica (1996). Hrvatsko-talijanski frazeološki rječnik. Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb. Menac, Antica; Arsovski, Željka; Venturin, Radomir (2003). Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb. Pittano, Giuseppe (1992). Frase fatta capo ha, Zanichelli, Bologna. Sabattini-Coletti, Dizionario italiano (1997). (CD-ROM) Uroić, Marija; Hurm, Antun (1993). Njemačko-hrvatski rječnik. Školska knjiga, Zagreb. Zingarelli, Nicola (2000). Vocabolario della lingua italiana, Zanichelli, Bologna. 281

14 Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Josipa Jerneja ( ) Nero su bianco: Nero, bianco e grigio nella fraseologia croata, italiana e tedesca L articolo è motivato da due lavori del professor Josip Jernej nei quali sono stati presi in considerazione in chiave contrastiva alcuni modi di dire nella lingua croata, italiana e tedesca. Vengono scelti diversi modi di dire che contengono bianco, nero e grigio. Si analizza come essi vengono attualizzati nella lingua croata, italiana e tedesca. I modi di dire presentati nell articolo vengono suddivisi in alcuni sottogruppi a seconda del concetto a cui si riferiscono. Parole chiave: modi di dire, analisi contrastiva, croato, italiano, tedesco 282

PRILOG KONTRASTIVNOJ ANALIZI FRAZEMA SA SASTAVNICOM BOJE U HRVATSKOJ, TALIJANSKOJ I NJEMAČKOJ FRAZEOLOGIJI

PRILOG KONTRASTIVNOJ ANALIZI FRAZEMA SA SASTAVNICOM BOJE U HRVATSKOJ, TALIJANSKOJ I NJEMAČKOJ FRAZEOLOGIJI Maja Opašić Nina Spicijarić, Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa sastavnicom boje u hrvatskoj... FLUMINENSIA, god. 22 (2010) br. 1, str. 121-136 121 Maja Opašić Nina Spicijarić PRILOG KONTRASTIVNOJ

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 1 - Lekcija 1 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Parliamo

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 2 - Lekcija 2 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Colloquio

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 2 - Lekcija 2 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Parliamo

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 3 - Lekcija 3 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ I

Dettagli

Opločenja Vrhunski opločnici i betonske ploče Idealno za okućnice, staze i trgove

Opločenja Vrhunski opločnici i betonske ploče Idealno za okućnice, staze i trgove www.samoborka.hr Opločenja Vrhunski opločnici i betonske ploče Idealno za okućnice, staze i trgove PO1 30x30cm Pompej kreativ sivi PO2 15x20cm PO3 15x7,5x21cm PO4 15x15cm Pompej SIVI - 83, 48 kn/m2 CRVENI,

Dettagli

La nostra gita scolastica Put u Italiju

La nostra gita scolastica Put u Italiju La nostra gita scolastica Put u Italiju Stručna ekskurzija učenika osmih razreda iz talijanskog jezika: Padova Verona Gardaland 27. 28.10.2017. Voditeljice: Renata Matošić i Kristina Štefiček Put u Italiju

Dettagli

Mjesto izvođenja nastave Sveučilište u Zadru, Stari campus, dvorane 154 i 142

Mjesto izvođenja nastave Sveučilište u Zadru, Stari campus, dvorane 154 i 142 Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 4 Status kolegija obvezni

Dettagli

CRONACA. In memoriam JOSIP JERNEJ DELL UNIVERSITÀ DI ZAGABRIA ( )

CRONACA. In memoriam JOSIP JERNEJ DELL UNIVERSITÀ DI ZAGABRIA ( ) Aevum 3/2005 - Pavao Gali CRONACA PAVAO GALIĆ In memoriam JOSIP JERNEJ DELL UNIVERSITÀ DI ZAGABRIA (1909-2005) All età di 96 anni è deceduto a Zagabria il nestore degli italianisti croati. Alla necrologia

Dettagli

V O D I Č G U I D A. ZA UDRUGE i druge neprofitne organizacije PER ASSOCIAZIONI e organizzazioni no profit

V O D I Č G U I D A. ZA UDRUGE i druge neprofitne organizacije PER ASSOCIAZIONI e organizzazioni no profit Javni natječaj za financiranje programa, projekata, manifestacija i aktivnosti od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge neprofitne organizacije na području Grada Vodnjan-Dignano za 2017. godinu

Dettagli

Zbornik. prof. dr. Josipa Jerneja ( ) f1fpress. Uredili l a cura di Maslina Ljubičić Ivica Peša Matracki. Zagreb, 2012.

Zbornik. prof. dr. Josipa Jerneja ( ) f1fpress. Uredili l a cura di Maslina Ljubičić Ivica Peša Matracki. Zagreb, 2012. Izdavač Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu -FF-press Za izdavača prof dr. Damir Boras Recenzenti prof dr. Morana Čale prof dr. Goran Filipi Grafičko oblikovanje Vinko Kovačić Dizajn naslovnice Marko

Dettagli

Accordo tra il Governo della Repubblica Italiana ed il Governo della Repubblica di Croazia sulla abolizione dei visti di ingresso

Accordo tra il Governo della Repubblica Italiana ed il Governo della Repubblica di Croazia sulla abolizione dei visti di ingresso Accordo tra il Governo della Repubblica Italiana ed il Governo della Repubblica di Croazia sulla abolizione dei visti di ingresso (Roma, 27 Giugno 1997 Scambio di Lettere) Roma, 27. giugno 1997. A Sua

Dettagli

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Scuola per l arte applicata e il design Zagabria

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Scuola per l arte applicata e il design Zagabria Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb Scuola per l arte applicata e il design Zagabria ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJA MUSEO CIVICO DELLA CITTÀ DI ROVIGNO 6. 23. svibnja 2013. 6 23 maggio 2013 IZLOŽBA

Dettagli

Uvod. Ivan Macut, Opravdanje po vjeri. Sola fides numquam sola

Uvod. Ivan Macut, Opravdanje po vjeri. Sola fides numquam sola Ivan Macut OPRAVDANJE PO VJERI. SOLA FIDES NUMQUAM SOLA Justification by Faith. Sola fides numquam sola Pregledni znanstveni rad UDK: 283/289:234.12 Primljeno 1/2013. 47 1 13. Sažetak U ovom radu želimo

Dettagli

yrs cf. 100m cf. 400m cf. 1500m cm. 100m cm. 400m cm. 1500m 12 0,8116727 0,8535197 0,85712198 0,85596447 0,87388057 0,863889926

yrs cf. 100m cf. 400m cf. 1500m cm. 100m cm. 400m cm. 1500m 12 0,8116727 0,8535197 0,85712198 0,85596447 0,87388057 0,863889926 Osim Pool Open Water Swimming (Pool OWS) - utrke koja se u bazenu pliva po pravilima daljinskog- plivanja u otvorenim vodama, želja je autora bila organizirati plivačko takmičenje za sve dobne skupine

Dettagli

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPĆE INFORMACIJE O KOLEGIJU OPIS KOLEGIJA

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPĆE INFORMACIJE O KOLEGIJU OPIS KOLEGIJA VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU Stranica: 1 od 4 Studij: Menadžment Studijska godina: 1 Akad. godina: 2014./2015. Smjer: Semestar: Turistički menadžment 3 OPĆE INFORMACIJE O KOLEGIJU Šifra kolegija O / I Naziv

Dettagli

Srednja škola Vladimir Gortan Buje Predstavlja projekt

Srednja škola Vladimir Gortan Buje Predstavlja projekt Srednja škola Vladimir Gortan Buje Predstavlja projekt Dobro došli u zavičaj duha Benvenuti nella terra magica Područje grada Buja nalazi se na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka i Republike Hrvatske.

Dettagli

Ovo je prijavnica koju upućujete VIJEĆU ZA KNJIŽEVNOST I IZDAVAŠTVO Questa scheda viene inoltrata al CONSIGLIO PER LA LETTERATURA E L'EDITORIA

Ovo je prijavnica koju upućujete VIJEĆU ZA KNJIŽEVNOST I IZDAVAŠTVO Questa scheda viene inoltrata al CONSIGLIO PER LA LETTERATURA E L'EDITORIA (Naziv predlagatelja / Nome del proponente) (Naziv programa / Nome del progetto) (Ovaj dio popunjava Upravni odjel za kulturu / Dati riservati all'assessorato) Otkup knjiga, zbornika i časopisa / Acquisto

Dettagli

Pogača "Bela Rada"- Rustico Margherita

Pogača Bela Rada- Rustico Margherita Pogača "Bela Rada"- Rustico Margherita Per vedere la ricetta in lingua italiana, andate sotto. Hvala svima koji su na mojoj fb straniučestvovali u pronalaženju pravog imena za ovu pogaču, a posebno Mariji

Dettagli

Ivana Jerolimov Filozofski fakultet, Zagreb

Ivana Jerolimov Filozofski fakultet, Zagreb UDK 811.163.42 373.7 811.131.1 373.7 81 115 Izvorni znanstveni ~lanak Prihva}eno za tisak Ivana Jerolimov Filozofski fakultet, Zagreb 7, 02 8,842,98 428,89,;3 423,57 2 07: 9,,38 4H 7;,98 017, 04 4 0 Na

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 3 - Lekcija 3 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Parliamo

Dettagli

LITURGIJA - SVETI SUSRET

LITURGIJA - SVETI SUSRET LITURGIJA - SVETI SUSRET Ghilsan Lafont EUHARISTIJA. HRANA I RIJEČ 62 1 Uvod Naš ljudski život pokazuje izvjesni broj određenih izraza, ponašanja i načina življenja, nazovimo ih figurama, koje niti jedna

Dettagli

S A D R Ž A J I N D I C E

S A D R Ž A J I N D I C E Br. Nr. 3/06. Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1 S A D R Ž A J N D C E Str. Pag. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. Gradsko vijeće Consiglio municipale Davanje suglasnost na Statut Gradske

Dettagli

Preddiplomski prevoditeljski studij talijanskog jezika

Preddiplomski prevoditeljski studij talijanskog jezika Naziv studija Preddiplomski prevoditeljski studij talijanskog jezika Naziv kolegija Analiza prijevoda Status kolegija Obvezni Godina 2. Semestar I. ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc. dr. sc. Ivana Škevin e-mail

Dettagli

FUTUR I- FUTURO SEMPLICE. Futur se gradi tako što odbacimo infinitivne nastavake ARE, ERE ili IRE i dodamo odgovarajuće nastavke:

FUTUR I- FUTURO SEMPLICE. Futur se gradi tako što odbacimo infinitivne nastavake ARE, ERE ili IRE i dodamo odgovarajuće nastavke: FUTUR I- FUTURO SEMPLICE Futur se gradi tako što odbacimo infinitivne nastavake ARE, ERE ili IRE i dodamo odgovarajuće nastavke: PARLARE io parlerò tu parleraì lui,lei Lei parlerà noi parleremo voi parlerete

Dettagli

TAL A TALIJANSKI JEZIK. viša razina ISPIT SLUŠANJA (Ascolto) TALA.25.HR.R.K2.12 TAL A IK-2 D-S025. TAL A IK-2 D-S025.indd

TAL A TALIJANSKI JEZIK. viša razina ISPIT SLUŠANJA (Ascolto) TALA.25.HR.R.K2.12 TAL A IK-2 D-S025. TAL A IK-2 D-S025.indd TAL A TALIJANSKI JEZIK viša razina ISPIT SLUŠANJA () TAL25.HR.R.K2.12 12 1.indd 1 25.4.2016. 15:24:10 Prazna stranica 99 2.indd 2 25.4.2016. 15:24:10 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite

Dettagli

Povijest emocija i smrt. Primjeri iz talijanske historiografije

Povijest emocija i smrt. Primjeri iz talijanske historiografije MONICA PRIANTE Zagreb Izlaganje na skupu UDK: 930.85(450)(091) 393(450)(091) Povijest emocija i smrt. Primjeri iz talijanske historiografije Povijest emocija i smrt Željela bih najprije govoriti o povijesti

Dettagli

ODVOJI _ DIFFERENZIA RECIKLIRAJ _ RICICLA STEDI _ RISPARMIA

ODVOJI _ DIFFERENZIA RECIKLIRAJ _ RICICLA STEDI _ RISPARMIA ODVOJI _ DIFFERENZIA RECIKLIRAJ _ RICICLA STEDI _ RISPARMIA UPUTE ZA ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA ISTRUZIONI PER LA RACCOLTA DIFFERENZIATA DEI RIFIUTI Za ljepše lice Vodnjanštine! Per un volto più bello

Dettagli

časopis studenata Filozofskog fakulteta Split / HUMANIST br 01

časopis studenata Filozofskog fakulteta Split / HUMANIST br 01 časopis studenata Filozofskog fakulteta Split / HUMANIST br 01 1 HUMANIST br 01 / časopis studenata Filozofskog fakulteta Split HUMANIST br 01 časopis studenata Filozofskog fakulteta Split Sadržaj Glavni

Dettagli

LOGOTERAPIJA I SAVJEST Uloga savjesti u čovjekovoj potrazi za smislom. Boris Vidović. Sažetak

LOGOTERAPIJA I SAVJEST Uloga savjesti u čovjekovoj potrazi za smislom. Boris Vidović. Sažetak LOGOTERAPIJA I SAVJEST Uloga savjesti u čovjekovoj potrazi za smislom Sažetak Boris Vidović U ovom se članku nastoji objasniti uloga koju savjest ima u logoterapiji, psihoterapijskoj metodi liječenja austrijskog

Dettagli

PODZEMNA CRKVA U CRKVI

PODZEMNA CRKVA U CRKVI PODZEMNA CRKVA U CRKVI Jakov Jukić Sociologija religije ne iscrpljuje svoj znanstveni interes u pukom opisu religijskih pojava, nego pokušava još odgovoriti na pitanje o porijeklu tih pojava. Stoga je

Dettagli

PRAKTIČNA TEOLOGIJA. Ivan Macut KRŠĆANSKA VJERA I PRAKTICIRANJE JOGE. Uvod

PRAKTIČNA TEOLOGIJA. Ivan Macut KRŠĆANSKA VJERA I PRAKTICIRANJE JOGE. Uvod PRAKTIČNA TEOLOGIJA Ivan Macut KRŠĆANSKA VJERA I PRAKTICIRANJE JOGE 379 3/4 l 11. Uvod U zadnjih nekoliko desetljeća, kako na svjetskoj, tako i na našoj lokalnoj razini, sve se više i više promiče, ali

Dettagli

PRIJEĆI PRAG NADE 1. NASTANAK

PRIJEĆI PRAG NADE 1. NASTANAK PRIJEĆI PRAG NADE Giovanni Paolo II con Vittorio Messori, Varcare la soglia della speranza, A. Mondadori ed., Milano, ottobre 1994, XXII + 258 stranica. 1. NASTANAK Vittorio Messori, poznati talijanski

Dettagli

HUMANISTIČKA I GEOMETRIJSKA FILOZOFIJA JEZIKA. PROMJENA PARADIGME OD LEONARDA BRUNIA DO FRANE PETRICA

HUMANISTIČKA I GEOMETRIJSKA FILOZOFIJA JEZIKA. PROMJENA PARADIGME OD LEONARDA BRUNIA DO FRANE PETRICA HUMANISTIČKA I GEOMETRIJSKA FILOZOFIJA JEZIKA. PROMJENA PARADIGME OD LEONARDA BRUNIA DO FRANE PETRICA fl anna Barbara GerI Polazna točka :ovog prikaza je promišljaj da se od Quattrocenta u Cinquecento

Dettagli

"Zakošena pročelja" i Plotinova estetička načela

Zakošena pročelja i Plotinova estetička načela Ž. RAPANIĆ. "Zakošena pro(elja... Izvorni znanstvcni rad UDK 7.072 '2.01, ]]1.852 "Zakošena pročelja" i Plotinova estetička načela Zapažanja uz tezu G. De Angelis D'Ossata Prof. dr. Željko RAPANIĆ HR -

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA TEST D USCITA Prova n. 1 - Provjera 1. Lezione 1 - Lekcija 1 Completa

Dettagli

Godina 1. godina (2016/2017) Semestar (prvi) Zimski ECTS bodovi 3. Sveučilište u Zadru, Stari kampus, dvorana 154 Oblici izvođenja nastave

Godina 1. godina (2016/2017) Semestar (prvi) Zimski ECTS bodovi 3. Sveučilište u Zadru, Stari kampus, dvorana 154 Oblici izvođenja nastave Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija Talijanski jezik 1 Status kolegija Obvezni

Dettagli

TALIJANSKI JEZIK. viša razina ISPIT SLUŠANJA (Ascolto) TALA.23.HR.R.K2.12 TAL A IK-2 D-S023. TAL A IK-2 D-S023.indd 1 28.4.2015.

TALIJANSKI JEZIK. viša razina ISPIT SLUŠANJA (Ascolto) TALA.23.HR.R.K2.12 TAL A IK-2 D-S023. TAL A IK-2 D-S023.indd 1 28.4.2015. TALIJANSKI JEZIK viša razina ISPIT SLUŠANJA () TAL23.HR.R.K2.12 12 1.indd 1 28.4.2015. 11:02:22 Prazna stranica 99 2.indd 2 28.4.2015. 11:02:22 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne

Dettagli

PETRIĆEVO TUMAČENJE CONCETTA U OBZORU MANIRISTIČKE I BAROKNE TEORIJE UMJETNOSTI*

PETRIĆEVO TUMAČENJE CONCETTA U OBZORU MANIRISTIČKE I BAROKNE TEORIJE UMJETNOSTI* Metesi, Ž., Petrićevo tumačenje concetta u obzoru, Prilozi 67 68 (2008), str. 81 93 81 PETRIĆEVO TUMAČENJE CONCETTA U OBZORU MANIRISTIČKE I BAROKNE TEORIJE UMJETNOSTI* ŽELJKA METESI Institut za filozofiju,

Dettagli

POVIJESNI PREGLED TALIJANSKE KNJIŽEVNOSTI. II Dio. Dall età dell Arcadia ai giorni nostri

POVIJESNI PREGLED TALIJANSKE KNJIŽEVNOSTI. II Dio. Dall età dell Arcadia ai giorni nostri Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski Fakultet Odsjek za talijanistiku 1 POVIJESNI PREGLED TALIJANSKE KNJIŽEVNOSTI Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Roberta Matković Asistent: dr.sc. Fioretti Fabrizio

Dettagli

Godina 1. godina (2017./2018.) Semestar (prvi) zimski ECTS bodovi 3 Danijela Berišić Antić

Godina 1. godina (2017./2018.) Semestar (prvi) zimski ECTS bodovi 3 Danijela Berišić Antić Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 1 Status kolegija obvezni

Dettagli

Naziv studija. Godina I. (2017/2018) Semestar I. ECTS bodovi 3 Kristina Jordan, mag. philol. ital.

Naziv studija. Godina I. (2017/2018) Semestar I. ECTS bodovi 3 Kristina Jordan, mag. philol. ital. Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija Talijanski jezik 1 Status kolegija Obvezni

Dettagli

Novogodišnji minjoni - Dolcetti natalizi

Novogodišnji minjoni - Dolcetti natalizi Novogodišnji minjoni - Dolcetti natalizi Per vedere la ricetta in lingua italiana, andate sotto. page 1 / 11 page 2 / 11 Potrebno: - 125 g maslaca - 120 g šećera u prahu - 5 jaja - 120 g brašna - 1 ekstrat

Dettagli

ZAŠTITA PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU Realna mogućnost, (pre)skupa avantura ili utopija?

ZAŠTITA PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU Realna mogućnost, (pre)skupa avantura ili utopija? Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 29, br. 1,???-??? (2008) 1 ZAŠTITA PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU Realna mogućnost, (pre)skupa avantura ili utopija? Dr. sc. Aldo Radolović, redoviti profesor UDK:

Dettagli

Parole chiave: motivazione, attribuzione, alunni, lingua italiana L1-L2

Parole chiave: motivazione, attribuzione, alunni, lingua italiana L1-L2 Saggio scientifico originale - CDU 372.8:81 243>:372.322.7/.9>:373.3 STILI ATTRIBUTIVI MOTIVAZIONALI NELL'APPRENDIMENTO DELL'ITALIANO L1 - L2 Riassunto Neala Ambrosi-Randić Università Juraj Dobrila di

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 3 - Lekcija 3 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Riparliamo

Dettagli

Prijedlog Srednjoročnog Plana davanja koncesija na pomorskom dobru na području Istarske županije za razdoblje od do 2019.

Prijedlog Srednjoročnog Plana davanja koncesija na pomorskom dobru na području Istarske županije za razdoblje od do 2019. REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 342-01/16-01/24 URBROJ: 2163/1-01/8-16-2 Pula, 02. studenoga 2016. SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE n/r predsjednika Valtera Drandića Dršćevka 3, 52000 Pazin

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 2 - Lekcija 2 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ L

Dettagli

Str. preddiplomskog studija talijanskog jezika i književnosti preddiplomskog studija talijanskog jezika; smjer: prevoditeljski

Str. preddiplomskog studija talijanskog jezika i književnosti preddiplomskog studija talijanskog jezika; smjer: prevoditeljski Sadržaj: Prijedlog preddiplomskih studijskih programa 1 Opis programa preddiplomskog studija talijanskog jezika i književnosti 2 - I. godina 4 - II. godina 11 - III. godina 20 Opis programa preddiplomskog

Dettagli

Br. Nr.3/15 Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1

Br. Nr.3/15 Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1 Br. Nr.3/15 Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1 S A D R Ž A J I N D I C E Str. Pag. 18. 19. Akti Gradskog vijeća Atti del Consiglio municipale Rovinj-Rovigno, 8. travnja 2015. 8. aprile 2015

Dettagli

SVJETSKI DAN MISIJA 2014.

SVJETSKI DAN MISIJA 2014. Prijedlozi za liturgiju SVJETSKI DAN MISIJA 2014. Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini SADRŽAJ RIJEČ UREDNIKA

Dettagli

ISTRIJANSTVO KAO SLABIJI (ODNOSNO JAČI) IDENTITET

ISTRIJANSTVO KAO SLABIJI (ODNOSNO JAČI) IDENTITET ISTRIJANSTVO KAO SLABIJI (ODNOSNO JAČI) IDENTITET U ovome radu autor istice vaznost potpunijeg osvjetljivanja i tumacenja pojma istrijanstva te varijanti unutar kojih se interpretira. Interpretacija istrijanstva

Dettagli

Godina 2. godina ( ) Semestar zimski ECTS bodovi 3

Godina 2. godina ( ) Semestar zimski ECTS bodovi 3 Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 3 Status kolegija obvezni

Dettagli

INTELEKTUALNI, JAVNI I INTIMNI DISKURZ U DNEVNICIMA I NOTESIMA TALIJANSKE MODERNE KNJIŽEVNOSTI

INTELEKTUALNI, JAVNI I INTIMNI DISKURZ U DNEVNICIMA I NOTESIMA TALIJANSKE MODERNE KNJIŽEVNOSTI SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3 VIŠNJA BANDALO INTELEKTUALNI, JAVNI I INTIMNI DISKURZ U DNEVNICIMA I NOTESIMA TALIJANSKE MODERNE KNJIŽEVNOSTI DOKTORSKA DISERTACIJA Zagreb, 2010.

Dettagli

Nina SPICIJARIĆ, prof.

Nina SPICIJARIĆ, prof. Nina SPICIJARIĆ, prof. PRISTUP GIACOMA SCOTTIJA, ŽARKA MULJAČIĆA I PETRA STRČIĆA, VELJOTSKI/VEGLIOTTO/VECLISUN ROMANSKOMU KRČKOMU GOVORU I NJEGOVU POSLJEDNJEM GOVORNIKU UDK: 930-05 Scotti, G. Nina Spicijarić,

Dettagli

Sveta misa zahvalnica za kanonizaciju Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Homilija Apostolskoga nuncija (Zagreb, 13. svibnja 2014.)

Sveta misa zahvalnica za kanonizaciju Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Homilija Apostolskoga nuncija (Zagreb, 13. svibnja 2014.) Sveta misa zahvalnica za kanonizaciju Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Homilija Apostolskoga nuncija (Zagreb, 13. svibnja 2014.) Veoma sam zahvalan kardinalu Bozaniću kao promicatelju svečane mise zahvalnice

Dettagli

Ana Begić OSVRT NA MORALNU PROBLEMATIKU POBAČAJA

Ana Begić OSVRT NA MORALNU PROBLEMATIKU POBAČAJA Ana Begić OSVRT NA MORALNU PROBLEMATIKU POBAČAJA Uvod Pobačaja je jedna od aktualnih tema današnjega vremena. S pravom se možemo pitati kako i u kojem kontekstu pobačaj možemo promatrati s moralnog gledišta?

Dettagli

PONAD EGZODUSA I FOJBI NOVA TALIJANSKA LITERATURA O ISTOČNOJ GRANICI

PONAD EGZODUSA I FOJBI NOVA TALIJANSKA LITERATURA O ISTOČNOJ GRANICI Vanni D ALESSIO Ponad Egzodusa i Fojbi. Nova talijanska literatura o Istočnoj granici PONAD EGZODUSA I FOJBI NOVA TALIJANSKA LITERATURA O ISTOČNOJ GRANICI Vanni D ALESSIO Sveučilište u Rijeci, Sveučilište

Dettagli

MOTIVAZIONE INTEGRATIVA E STRUMENTALE NELL APPRENDIMENTO DELL ITALIANO

MOTIVAZIONE INTEGRATIVA E STRUMENTALE NELL APPRENDIMENTO DELL ITALIANO MOTIVAZIONE INTEGRATIVA E STRUMENTALE NELL APPRENDIMENTO DELL ITALIANO 39 Saggio scientifico originale CDU 371.3:811.131.1>(497.5-3 Istra) MOTIVAZIONE INTEGRATIVA E STRUMENTALE NELL APPRENDIMENTO DELL

Dettagli

NIKOLA UDINA ALGAROTTI (KRK, BEČ, 1838.) MUZIKOLOG, FILOLOG, PREVODITELJ

NIKOLA UDINA ALGAROTTI (KRK, BEČ, 1838.) MUZIKOLOG, FILOLOG, PREVODITELJ NIKOLA UDINA ALGAROTTI (KRK, 1791. BEČ, 1838.) MUZIKOLOG, FILOLOG, PREVODITELJ UDK: 78.072 Udina Algarotti, N. 801.7-05 Udina Algarotti, N Rukopis primljen: 21. svibnja 2009. Prihvaćen za tisak: 18. rujna

Dettagli

Staze znanosti i putovi prema Bogu

Staze znanosti i putovi prema Bogu Izvorni članak UDK 2: 001: 165.1/Jaki Primljeno 20. 04. 2007. Hrvoje Relja Sveučilište u Zadru, Odjel za filozofiju, Mihovila Pavlinovića bb, HR-23000 Zadar hrvoje.relja@st.t-com.hr Staze znanosti i putovi

Dettagli

Passato prossimo. Marco, quando sei arrivato?

Passato prossimo. Marco, quando sei arrivato? Passato prossimo Passato prossimo (perfekat) je složeni glagolski oblik što znači da nema posebne lične nastavke već se gradi od pomoćnog glagola (avere i essere) koji je u prezentu i participa prošlog

Dettagli

Godina 1. godina ( ) Semestar (prvi) zimski ECTS bodovi 3. Sveučilište u Zadru, Stari campus, dvorane 154 i 142

Godina 1. godina ( ) Semestar (prvi) zimski ECTS bodovi 3. Sveučilište u Zadru, Stari campus, dvorane 154 i 142 Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 1 Status kolegija obvezni

Dettagli

ETIMOLOšKI PRILOZI ČAKAVSKOJ ALOGLOTIJI II*

ETIMOLOšKI PRILOZI ČAKAVSKOJ ALOGLOTIJI II* Vojmir Vinja Zagreb ETIMOLOšKI PRILOZI ČAKAVSKOJ ALOGLOTIJI II* UDK 800.87.801.1 Rad primljen za tisak 18. kolovoza 1985. 27. Nije lako odrediti neposredni izvor za sjevernočakavske oblike bašameta f.,

Dettagli

O JEZIČNIM I STILSKIM ZNAČAJKAMA SUVREMENE ISTROROMANSKE PROZE

O JEZIČNIM I STILSKIM ZNAČAJKAMA SUVREMENE ISTROROMANSKE PROZE P. TEKAVĆIĆ: O jezičnim i stilskim značajkama... Senjzb 18(1991), 139-148 PAVAO TEKAVĆIĆ O JEZIČNIM I STILSKIM ZNAČAJKAMA SUVREMENE ISTROROMANSKE PROZE Berislavićeva 12 Izvorni znanstveni rad HR 41000

Dettagli

PONIZNOST I LJUBAV PUT DUHOVNOGA RASTA

PONIZNOST I LJUBAV PUT DUHOVNOGA RASTA Priredio p. Miljenko Sušac SMM SUSTAVNI PRIKAZ PUTA DUHOVNOGA RASTA Knjiga šesta PONIZNOST I LJUBAV PUT DUHOVNOGA RASTA Sustavan prikaz duhovnoga života i rasta u svetosti prema nauku bl. Marije Terezije

Dettagli

4.5. Novije demografsko stanje na otoku Iloviku. radionica seminario. Nuova situazione demografica sull isola di Ilovik

4.5. Novije demografsko stanje na otoku Iloviku. radionica seminario. Nuova situazione demografica sull isola di Ilovik Dr. sc. IVAN LAJIĆ, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu Dr. sc. IVAN LAJIĆ, Istituto per le emigrazioni e la nazionalitá a Zagabria 4.5. Novije demografsko stanje na otoku Iloviku Nuova situazione

Dettagli

frequenza obbligatoria / quattro ore settimanali (obvezni/4 puta tjedno)

frequenza obbligatoria / quattro ore settimanali (obvezni/4 puta tjedno) Naziv studija Corso di laurea triennale Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 6 Status kolegija frequenza obbligatoria / quattro ore settimanali (obvezni/4 puta tjedno) Godina 3 anno (3. godina) (2016/2017)

Dettagli

Zlatko KESER. (Zagreb, 1942) Galerija Adris. Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno. rujna / settembre / september. listopada / ottobre / october

Zlatko KESER. (Zagreb, 1942) Galerija Adris. Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno. rujna / settembre / september. listopada / ottobre / october Zlatko KESER Autoportret - kromatski fenomen (detalj) Autoritratto - fenomeno cromatico (particolare) Self-Portrait - chromatic fenomenon (detail) 2011 Zlatko KESER (Zagreb, 1942) Galerija Adris Obala

Dettagli

Teme za završni rad: 4thk TEME IZ ENGLESKOG JEZIKA ZA ZAVRŠNI RAD 1. VIS TOURISM OFFER 2. ADVENTURE TOURISM IN CROATIA (DALMATIA) 3.

Teme za završni rad: 4thk TEME IZ ENGLESKOG JEZIKA ZA ZAVRŠNI RAD 1. VIS TOURISM OFFER 2. ADVENTURE TOURISM IN CROATIA (DALMATIA) 3. Teme za završni rad: 4thk TEME IZ ENGLESKOG JEZIKA ZA ZAVRŠNI RAD 1. VIS TOURISM OFFER 2. ADVENTURE TOURISM IN CROATIA (DALMATIA) 3. HOSTELS IN SPLIT 4. BOUTIQUE HOTEL IN SPLIT 5. HVAR CULTURAL VISIT 6.

Dettagli

I Messaggi di Meðugorje: piccoli problemi di traduzione

I Messaggi di Meðugorje: piccoli problemi di traduzione I Messaggi di Meðugorje: piccoli problemi di traduzione Presentando, nel 1990, la traduzione inglese dei Messaggi di Meðugorje (Messages of Our Lady to the Parish of Medjugorje) fr. Philip Pavich l accompagnava

Dettagli

Our Lady of Medjugorje's October 2, 2017

Our Lady of Medjugorje's October 2, 2017 Our Lady of Medjugorje's October 2, 2017 Message Given Through Mirjana Medjugorje October 2, 2017 A.D. Dear children, I am speaking to you as a mother with simple words, but words filled with much love

Dettagli

TALIJANSKI PISCI ZADARSKIH KORIJENA U EGZILU NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

TALIJANSKI PISCI ZADARSKIH KORIJENA U EGZILU NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA SVEUČILIŠTE U ZADRU POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ HUMANISTIČKE ZNANOSTI Nikolina Gunjević Kosanović TALIJANSKI PISCI ZADARSKIH KORIJENA U EGZILU NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA Doktorski rad Zadar, 2016.

Dettagli

SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK G-5

SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK G-5 SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK G-5 Studijski profil (13) Italijanski jezik, književnost i kultura Naziv predmeta Savremeni italijanski jezik G-5 Status predmeta Obavezan predmet (OP) Trajanje Jedan semestar

Dettagli

Célestin Freinet Nastavnik u potrazi za posrednicima i organizacionim predmetima

Célestin Freinet Nastavnik u potrazi za posrednicima i organizacionim predmetima UNIVERSITA DEGLI STUDI DI BOLOGNA DIPARTIMENTO DI SCIENZE DELL EDUCAZIONE 1 CONTEXT s.a.s. RICERCA E FORMAZIONE Célestin Freinet Nastavnik u potrazi za posrednicima i organizacionim predmetima 2 Célestin

Dettagli

LITURGIJSKA MOLITVA I VRIJEME

LITURGIJSKA MOLITVA I VRIJEME 128 Ivica ŽIŽIĆ* * IVICA ŽIŽIĆ, profesor liturgijske antropologije na Papinskom liturgijskom institutu Papinskog sveučilišta Anselmianum, profesor liturgike i prodekan za znanost na Katoličkom bogoslovnom

Dettagli

Potpora izdavanju knjiga, zbornika i časopisa / Sostegno alla pubblicazione di libri, atti e riviste

Potpora izdavanju knjiga, zbornika i časopisa / Sostegno alla pubblicazione di libri, atti e riviste (Naziv predlagatelja / Nome del proponente) (Naziv programa / Nome del progetto) (Ovaj dio popunjava Upravni odjel za kulturu / Dati riservati all'assessorato) Potpora izdavanju knjiga, zbornika i časopisa

Dettagli

DEMOKRATIČNOST ŠKOLE U KONTEKSTU METODIČKOG ASPEKTA NASTAVE

DEMOKRATIČNOST ŠKOLE U KONTEKSTU METODIČKOG ASPEKTA NASTAVE DEMOKRATIČNOST ŠKOLE U KONTEKSTU METODIČKOG ASPEKTA NASTAVE Pregledni rad UDK: 37.01 Dr. sc. Kristina Mužić, Visoka učiteljska škola, Pula S a ž e t a k U suvremena pitanja u svezi s nužnim promjenama

Dettagli

2.2. Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka 1. radionica seminario

2.2. Međuzavisnost dostupnosti, gospodarstva i revitalizacije hrvatskih otoka 1. radionica seminario 1 Sažetak članka objavljenog u časopisu za istraživanja prostornog i sociokulturnog razvoja Sociologija sela Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, godina 39, siječanj-prosinac 2001., strana 153-168

Dettagli

UNIVERSITÀ JURAJ DOBRILA DI POLA FACOLTÀ DI SCIENZE DELLA FORMAZIONE INDICAZIONI PER LA STESURA DELLE TESINE E TESI DI LAUREA

UNIVERSITÀ JURAJ DOBRILA DI POLA FACOLTÀ DI SCIENZE DELLA FORMAZIONE INDICAZIONI PER LA STESURA DELLE TESINE E TESI DI LAUREA UNIVERSITÀ JURAJ DOBRILA DI POLA FACOLTÀ DI SCIENZE DELLA FORMAZIONE INDICAZIONI PER LA STESURA DELLE TESINE E TESI DI LAUREA Pola, luglio 2016 Indicazioni per la stesura delle tesine di laurea triennale

Dettagli

Tema broja Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Radoslav Katičić Hrvatski jezik i Europa. Boris Ljubičić

Tema broja Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Radoslav Katičić Hrvatski jezik i Europa. Boris Ljubičić Broj 2 Godište XIII / 2013. Cijena 30,00 kn Č a s o p i s M a t i c e h r v a t s k e Tema broja Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji Radoslav Katičić Hrvatski jezik i Europa Boris Ljubičić A

Dettagli

L ALFABETO ITALIANO. Italijanska azbuka ima dvadesetjedno slovo: 1. a (a) 2. b (bi) 3. c (ci) 4. d (di) 5. e (effe) 6. f (effe)

L ALFABETO ITALIANO. Italijanska azbuka ima dvadesetjedno slovo: 1. a (a) 2. b (bi) 3. c (ci) 4. d (di) 5. e (effe) 6. f (effe) L ALFABETO ITALIANO Italijanska azbuka ima dvadesetjedno slovo: 1. a (a) 2. b (bi) 3. c (ci) 4. d (di) 5. e (effe) 6. f (effe) 7. g (gi) 8. h (acca) 9. i (i) 10. l (elle) 11. m (emme) 12. n (enne) 13.

Dettagli

Slika Bogorodice s Djetetom u The Courtauld Institute of Art u Londonu prijedlog za Petra Jordanića

Slika Bogorodice s Djetetom u The Courtauld Institute of Art u Londonu prijedlog za Petra Jordanića Ars Adriatica 4/2014. (213-234) Emil Hilje: Slika Bogorodice s Djetetom u The Courtauld Institute... Emil Hilje Slika Bogorodice s Djetetom u The Courtauld Institute of Art u Londonu prijedlog za Petra

Dettagli

Biblioteka: Urednik: Dr. sc. Vlado Nuić. Za nakladnika: Zoran Bošković. Računalna obradba: Neven Marin. Tiskara: Dalmacija papir Split

Biblioteka: Urednik: Dr. sc. Vlado Nuić. Za nakladnika: Zoran Bošković. Računalna obradba: Neven Marin. Tiskara: Dalmacija papir Split Smisao masonstva 1 Biblioteka: Urednik: Dr. sc. Vlado Nuić Za nakladnika: Zoran Bošković Računalna obradba: Neven Marin Tiskara: Dalmacija papir Split Slika na naslovnoj korici: Slika na zadnoj korici:

Dettagli

Viceversa Letteratura Rivista svizzera di scambi letterari N. 4 / 2010 Promossa dal Service de Presse Suisse Edizioni Casagrande

Viceversa Letteratura Rivista svizzera di scambi letterari N. 4 / 2010 Promossa dal Service de Presse Suisse Edizioni Casagrande Viceversa Letteratura Rivista svizzera di scambi letterari N.4 / 2010 Promossa dal Service de Presse Suisse Edizioni Casagrande Quaderno di traduzioni 133 Dubravko Pušek «Era fragile, sempre un po lontano

Dettagli

4.6. Mladi na kvarnerskim otocima. radionica seminario. I giovani sulle isole del Quarnero

4.6. Mladi na kvarnerskim otocima. radionica seminario. I giovani sulle isole del Quarnero Dipl. soc. NENA RONČEVIĆ, Primorsko-goranska županija, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje NENA RONČEVIĆ, laureata in sociologia, Regione Litoraneo Montana, Istituto regionale per

Dettagli

SVETI RUBAC (SANTO SUDARIO) IZ OVIEDA I LICE ČOVJEKA S TURINSKOG PLATNA. Josip Marcelić, Split

SVETI RUBAC (SANTO SUDARIO) IZ OVIEDA I LICE ČOVJEKA S TURINSKOG PLATNA. Josip Marcelić, Split SVETI RUBAC (SANTO SUDARIO) IZ OVIEDA I LICE ČOVJEKA S TURINSKOG PLATNA Josip Marcelić, Split Sažetak UDK: 231.73 : 232.964 Prigodom izlaganja Svetog platna u Torinu (18. travnja - 14. lipnja 1998.), u

Dettagli

KAŠTELANČIĆ. Ante. (Podstrana Split 1989) Galerija Adris. Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno. rujna / settembre / september

KAŠTELANČIĆ. Ante. (Podstrana Split 1989) Galerija Adris. Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno. rujna / settembre / september Ante KAŠTELANČIĆ (Podstrana 1911 - Split 1989) Galerija Adris Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno 17 rujna / settembre / september 31 listopad / ottobre / october 2010 1 2 ANTE KAŠTELANČIĆ I HRVATSKO

Dettagli

Pita "Šumska čarolija"-crostata "La magia del bosco"

Pita Šumska čarolija-crostata La magia del bosco Pita "Šumska čarolija"-crostata "La magia del bosco" Per vedere la ricetta in lingua italiana, andate sotto. Divna čarolija od pite :) page 1 / 5 page 2 / 5 Potrebno za testo: - 400 gr brašna - 200 gr

Dettagli

PASOLINI. U POTRAZI ZA MITOM

PASOLINI. U POTRAZI ZA MITOM original scientific article received: 2008-11-12 UDC 7.071.1:929Pasolini PASOLINI. U POTRAZI ZA MITOM Valter MILOVAN Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanističke znanosti, Zagrebačka 30, 52100

Dettagli

Muzička akademija, Zagreb UDK Monaidi Izvorni znanstveni članak Primljen:

Muzička akademija, Zagreb UDK Monaidi Izvorni znanstveni članak Primljen: Tuksar, S., Neke glazbeno[ilozo[ijske teme..., Prilozi 61...02 (2005), str. 115-128 115 NEKE GLAZBENOFILOZOFIJSKE TEME U DJELU MIHA MONALDIJA STANISLAV TUKSAR Muzička akademija, Zagreb UDK 111.852 Monaidi

Dettagli

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA

CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 4 - Lekcija 4 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Parliamo

Dettagli

Klanjateljice Krvi Kristove

Klanjateljice Krvi Kristove Prevoditeljica: s. Renata Vukadin, asc Život, dakle, biraj! (Odredbe VS 11.) Klanjateljice Krvi Kristove Cijena jednog čuda godina XVIII. broj 1, siječanj 2016. Priča koju je predložila s. Bertha Fisher,

Dettagli

BIBLIOGRAFIA TRADUZIONI ITALIANE DI MUTTER COURAGE. BRECHT B., 1954, Madre Coraggio e i suoi figli, in Teatro, (a cura di Emilio

BIBLIOGRAFIA TRADUZIONI ITALIANE DI MUTTER COURAGE. BRECHT B., 1954, Madre Coraggio e i suoi figli, in Teatro, (a cura di Emilio BIBLIOGRAFIA TRADUZIONI ITALIANE DI MUTTER COURAGE BRECHT B., 1954, Madre Coraggio e i suoi figli, in Teatro, (a cura di Emilio Castellani, introduzione di Hans Mayer, traduzione di Franco Fortini e Ruth

Dettagli

INTRODUZIONE. Presidente della minoranza nazionale italiana della città di Zagabria ISSN

INTRODUZIONE. Presidente della minoranza nazionale italiana della città di Zagabria ISSN Incontri Incontri INCONTRI Periodico della Comunità degli Italiani di Zagabria Anno 2012/ Numero 5 Pubblicazione quadri mensile (in marzo, giugno, settembre e dicembre). REDATTRICE Stefania Madau Levak

Dettagli

Ravnodušni ljudi Alberta Moravie u odnosu na Dostojevskog, Freuda i Marxa

Ravnodušni ljudi Alberta Moravie u odnosu na Dostojevskog, Freuda i Marxa Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu književnost DIPLOMSKI RAD Ravnodušni ljudi Alberta Moravie u odnosu na Dostojevskog, Freuda i Marxa Mentorica: dr.sc. Željka Matijašević Studentica: Kristina

Dettagli

SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE ASSEMBLEA DELLA REGIONE ISTRIANA SKRAĆENI ZAPISNIK. 41. SJEDNICA održana 28. siječnja godine

SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE ASSEMBLEA DELLA REGIONE ISTRIANA SKRAĆENI ZAPISNIK. 41. SJEDNICA održana 28. siječnja godine SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE ASSEMBLEA DELLA REGIONE ISTRIANA SKRAĆENI ZAPISNIK 41. SJEDNICA održana 28. siječnja 2013. godine Pazin, 28. siječnja 2013. godine 1 SKRAĆENI ZAPISNIK sa 41. sjednice Skupštine

Dettagli

ŠIBENIK OČIMA STRANACA

ŠIBENIK OČIMA STRANACA ŠIBENIK OČIMA STRANACA Izložba u povodu otvorenja Mjeseca hrvatske knjige u Šibeniku, 15. listopada 2016. Ruscelli, Tavola nuova di Schiavonia, 1561. Najraniji opis Šibenika dao je Abu Abd Allah Muhammad

Dettagli