ŠKOLSKI KURIKULUM. Gimnazija dr. Mate Ujevića U Imotskom

Transcript

1 Gimnazija dr. Mate Ujevića U Imotskom ŠKOLSKI KURIKULUM Gimnazije dr. Mate Ujevića u Imotskom Ovaj dokument saţima sve sadrţaje, procese i aktivnosti škole koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja Profesori Gimnazije dr. Mate Ujevića U Imotskom, rujan 2010.godine

2 Sadrţaj I. Uvod... 2 II. Dodatna nastava Hrvatski jezik Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Talijanski jezik Geografija Fizika Matematika Biologija Kemija III. Izborna nastava Robotika DELF SCOLAIRE ( Diplôme d'etudes en Langue Française ) IV. Izvannastavne aktivnosti Jezično izražavanje Literarno-recitatatorska Pjevačkizbor Mandolinski orkestar Kreativna radionica Školski športski klub GIMNAZIJALAC V. Školski preventivni program VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti ECDL obrazovanje djelatnika Proslava Božića Crveni križ Državna matura Maturalna svečanost VII. Pedagoški projekti Sigurno i poticajno okruženje u školi VIII. EKSKURZIJE, IZLETI IX. Godišnji kalendar rada

3 I. Uvod NACONALNI KURIKULUM ŠKOLSKI KURIKULUM Školski kurikulum donosi se na osnovu Zakona o odgoju i obrazovanju za osnovnu i srednju školu po članku 28. koji glasi: (1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, (2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa (3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta,izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno obrazovne aktivnosti,programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (4) Školskim kurikululumom se utvrđuje: - aktivnost,program i/ili projekt - ciljevi aktivnosti programa i/ili projekta - namjena aktivnosti,programa i/ili projekta i njihova odgovornost - način realizacije aktivnosti,programa i/ili projekta - vremenik aktivnosti,programa i/ili projekta - detaljan troškovnik aktivnosti,programa i/ili projekta - način vrednovanja u način korištenja rezultata vrednovanja (5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15.rujna tekuće školske godine na prijedlognastavničkogvijeća (6) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku (7) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mreţnim stranicama škole Temeljno obiljeţje Nacionalnog okvirnog kurikuluma je prelazak sa sadrţajnog na kompetencijski sustav i učenička postignuća (rezultat učenja). U njemu su definirane najvaţnije odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi odgoja i obrazovanja kako bi se mogao uspješno promovirati intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika. Osim sluţbenih programa, obuhvaća i druge programe koje škola provodi, pokazuje brojne aktivnosti učenika i učitelja i prepoznatljivost škole. Vaţno je naznačiti da Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja veoma značajan dokument za planiranje i organiziranje rada svake škole, uključujući i školski kurikulum. U izradi školskog kurikuluma svjesno smo izostavili detaljne operativne programe koji su ionako navedeni u Godišnjem planu Škole, te smo naglasili teme, nositelje programa, ciljeve i metode, vrednovanje učeničkih postignuća, kao i strukturu svakog obrazovnog područja. 2

4 Ovaj dokument poziva sve one koji na bilo koji način sudjeluju u radu škole da na jedan posve drugačiji način razmišljaju o nastavi i školi. Nadamo se da će krajnji ishod (učeničko postignuće) to i pokazati. Rezultati naših učenika na prvoj drţavnoj maturi najbolji su pokazatelj da idemo u pravom smjeru. Ante Ćapin, pedagog 3

5 II. Dodatna nastava Dodatna nastava po predmetima,profesorima i broju uĉenika NASTAVNI PREDMET PROFESOR BROJ UĈENIKA Hrvatski jezik Dina Šućur 25 Engleski jezik Katica Dadić 20 Njemaĉki jezik Evelin Bulić 10 Francuski jezik Veronika Matković 10 Talijanski jezik Veronika Matković 9 Fizika Dalibor Prlić 10 Fizika Ţeljko Galić 10 Geografija Josip Mašić 12 Matematika Senka Galić 25 Biologija Marijana Vuković 10 Kemija Marija Ujević 8 4

6 1. Hrvatski jezik ANGELA REZO, prof. CILJEVI: Omogućiti uĉenicima proširivanje znanja i nastavnih sadrţaja da još više unaprijede svoje znanje iz hrvatskoga jezika, razviju sposobnost govornog izraţavanja, usvoje znanja nuţna za bolje razumijevanje knjiţevnog oblikovanja i jeziĉnih zakonitosti te razvijaju sposobnost povezivanja teoretskog znanja s knjiţevnim djelom. ZADACI: Razvijati sposobnost govornog i pisanog izraţavanja, razvijati sposobnost za pravilno rasuċivanje i zakljuĉivanje, maštu i stvaralaĉko mišljenje, kvalitetno pripremiti uĉenike za sve razine natjecanja. NASTAVNE TEME: Analiza teorijskih pitanja i zadataka s prethodnih natjecanja vezanih uz fonetiku i fonologiju, naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika, glasovne promjene, morfem i morfologiju, vrste rijeĉi, rijeĉi u reĉenici, gramatiĉko ustrojstvo reĉenice, reĉenice prema sastavu, red rijeĉi u reĉenici, leksikologiju, tvorbu rijeĉi, povijest jezika. VRIJEME REALIZACIJE:Tijekom prvog i drugog polugodišta. VREDNOVANJE:Rezultati s natjecanja i drţavne mature LITERATURA: Hrvatski pravopis, Babić, Finka, Moguš Hrvatska gramatika, grupa autora Udţbenici za 1.,2.,3., i 4.razred gimnazije Zbirke zadataka za pripremu mature i prijamnih ispita Zadaci s prethodnih natjecanja 5

7 HRVATSKI JEZIK DRŢAVNA MATURA maturi. CILJEVI:Bolje pripremljeni uĉenici, bolji rezultati i uspjeh uĉenika na drţavnoj ZADACI: Ponoviti, utvrditi i sistematizirati gradivo iz nastave knjiţevnosti, hrvatskog jezika i nastave izraţavanja. NASTAVNE TEME: Ponavljanje i sistematizacija knjiţevnih pravaca Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjiţevnosti i izraţavanja obraċenog u prvom razredu Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjiţevnosti i izraţavanja obraċenog u drugom razredu Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjiţevnosti i izraţavanja obraċenog u trećem razredu VRIJEME REALIZACIJE: tijekom školske godine VREDNOVANJE: rezultati s drţavne mature LITERATURA: Propisani udţbenici Kako napisati esej na drţavnoj maturi, Davor Piskaĉ 6

8 2. Engleski jezik KATICA DADIĆ, prof. CILJEVI I ZADACI: NASTAVNE TEME: VRIJEME REALIZACIJE: VREDNOVANJE: LITERATURA: priprema uĉenika za natjecanje obrada gradiva predviċenog za rad izvan nastave vjeţbanje vještine slušanja na engleskom jeziku (naroĉito vaţno zbog Drţavne mature) sudjelovanje na natjecanjima vjeţbanje pisanja eseja na engleskom jeziku izrada panoa s razliĉitim gramatiĉkim sadrţajima proširene jeziĉne cjeline rad na tekstovima projekti film i kazalište tijekom školske godine -rezultati s natjecanja i drţavne mature testovi sa raznih natjecanja tekstovi govorenog i pisanog jezika filmovi uĉeniĉki materijal snimka kazališnih predstava Longman, Elizabeth Sharman: Across cultures Oxford: Exam Excellence 7

9 3. Njemački jezik EVELIN BULIĆ, prof. CILJEVI I ZADACI: pripremati uĉenike za natjecanje proširiti gradivo trećeg razreda 1. stranog jezika proširiti gradivo ĉetvrtog razreda 2. stranog jezika obraditi gradivo predviċeno za rad izvan nastave pojaĉano vjeţbati vještinu slušanja na njemaĉkom jeziku pripremati uĉenike za maturu ponoviti gradivo ĉetvrtog razreda 1. i 2. stranog jezika ponoviti sve 4 godine pojaĉano vjeţbati vještine s kojima se uĉenici teţe snalaze NASTAVNE TEME: slušanje s razumijevanjem ĉitanje s razumijevanjem morfologija vrste rijeĉi imenice odreċivanje padeţa rod (iznimke) deklinacija pridjeva komparacija pridjeva zamjenice brojevi glagoli sintaksa vrste reĉenic konjunktiv neupravni govor aktivne i pasivne reĉenice ĉitanje knjiga i ĉasopisa gledanje njemaĉkog TV programa pisanje eseja VRIJEME REALIZACIJE: tijekom školske godine VREDNOVANJE: rezultati natjecanja od općinskih do drţavnih LITERATURA: skupljeni zadaci sa općinskih, ţupanijskih i drţavnih natjecanja stari nacionalni ispiti pitanja za maturu prijašnjih godina svi udţbenici propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za 3. i 4. razred za njemaĉki kao prvi jezik 8

10 4. Francuski jezik VERONIKA MATKOVIĆ, prof. CILJEVI I ZADACI: usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na francuskom jeziku i sudjelovati u razgovoru o razliĉitim temama. upoznavati obiljeţja Francuske, njenu kulturu i naĉin ţivota razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu francuskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju razvijati jeziĉne vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvuĉnog pisanog teksta usvajati odreċeni lingvistiĉki i sociolingvistiĉki inventar (lingvistiĉki: vokabular,strukture na fonetskoj,morfološkoj i sintaktiĉkoj razini, sociolingvistiĉki: komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji) NASTAVNE TEME: Salutations La pronociation La francophonie Paris insolite Pratiques sportives Qui fait quoi dans la maison Le(s) plus grand(s) Français de tous les temps Les couleurs Les sorties culturelles des Français Le cinéma Les vacances des Français La presse en France Les principales fêtes en France Grammaire: L'alphabet,la prononciation Les nombres Le présent des verbes en-er,-ir,-re Les verbes pronominaux au présent Le futur sinple Les pronoms COD/COI Les pronoms relatifs Les temps du passé La forme passive VRIJEME RALIZACIJE: LITERATURA: tijekom školske godine A.Berthet,C.Hugot,V.M.Kizirian,B.Sampsonis,M.Waendendries: Alter ego 1 i 2 (udţbenik i priruĉnik) 9

11 5. Talijanski jezik VERONIKA MATKOVIĆ, prof. CILJEVI I ZADACI: usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na talijanskom jeziku i sudjelovati u razgovoru o razliĉitim temama. upoznavati obiljeţja Italije, njenu kulturu i naĉin ţivota razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu talijanskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju razvijati jeziĉne vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvuĉnog ili pisanog teksta usvajati odreċeni lingvistiĉki i sociolingvistiĉki inventar (lingvistiĉki:vokabular,strukture na fonetskoj,morfološkoj i sintaktiĉkoj razini;sociolingvistiĉki:komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji) NASTAVNE TEME: Le vacanze Annunci vari Film La musica italiana La moda italiana Il teatro italiano Venezia,Milano.Bologna La stampa italiana La Commedia dell'arte Una lettera formale Grammatica: Inperativo Nomi invariabili al plurale Pronomi relativi Il pasato remoto Infinito presente e passato Tempi trapassati dell'indicativo La concordanza dei tempi al passato La forma passiva Modo congiuntivo VRIJEME REALIZACIJE: tijekom školske godine LITERATURA: Ingrid Damiani Einwalter: Stiamo insieme 3 i 4 (udţbenik i priruĉnik) Josip Jernej: Talijanska konverzacijska gramatika 10

12 6. Geografija JOSIP MAŠIĆ, prof. CILJEVI I ZADACI: razvijati sposobnost sluţenja statistiĉkim podacima i grafiĉkim demografskim prikazima proširiti sadrţaje obveznog nastavnog programa poticati uĉenike na samostalan i timski rad upoznati pojedine lokalitete kroz terensku nastavu pripremiti uĉenike za natjecanja i Drţavnu maturu NASTAVNE TEME Karta i mjerilo Elementi karte Endogeno i egzogeno modeliranje ( krški reljef ) Klimatske prilike Vegetacija RH Vode gospodarsko znaĉenje vode Kvaliteta pitke vode na podruĉju Zagore Tlo-vaţnost tla u poljoprivrednoj proizvodnji Prirodno kretanje stanovništva Opće kretanje stanovništva Globalizacija (MNK integracije) EU i RH Gospodarstvo RH Promet RH Posjet imotskim tvrtkama Jezera Imotsko polje (terenska nastava) VRIJEME RALIZACIJE: tijekom školske godine VREDNOVANJE: rezultati s općinskih,ţupanijskih i drţavnih natjecanja LITERATURA: Tomislav Šegota: Klimatologija za geografe Ivan Crkvenĉić: Agrarna geografija Mladen Friganović: Demogeografija Statistički godišnjak Ĉasopisi: Nacional Geographic,Meridijani,Drvo znanja 11

13 7. Fizika CILJEVI I ZADACI: proširiti gradivo za uĉenike ĉetvrtog razreda provesti pokuse predviċene za rad izvan redovne nastave pripremiti uĉenike za natjecanja NASTAVNE TEME: Geometrijska optika Valna optika Teorija relativnosti Zraĉenje crnog tijela Razvoj ideje kvanta Kvantna razlika VRIJEME REALIZACIJE: tijekom školske godine VREDNOVANJE: rezultati s raznih natjecanja LITERATURA: Jakov Labor: Fizika 4; udţbenik za ĉetvrti razred gimnazije Nada Brković: Fizika 4 Nada Brković: Zbirka zadataka iz fizike DALIBOR PRLIĆ, prof. 12

14 ŢELJKO GALIĆ, prof. DODATNANASTAVA CILJEVI ZADACI CILJANA SKUPINA VRIJEME TRAJANJA Usvajanje znanja fizike potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti uprirodi u društvu. te osposobljavanjeuĉenika zanastavkškolovanja. Usvajanje gradiva prvog razreda injegova primjena. Na nizu primjera objasnitigibanja, Newtonove zakone, zakone oĉuvanja, energiju, rad i snagu,inercijalne sustave, tlakovei Bernoullijevujednadţbu kao iprimijenunauĉenogu praksi Uĉenici1. razreda. Tijekom cijele nastavne godine. 1. GIBANJE ĈESTICA TIJELA 2. SILE I ZAKONI GIBANJA TEME 3. ENERGIJA I RAD 4. GRAVITACIJA 5. MEHANIKAFLUIDA PLANIRANI BROJ SATI 62 JakovLabor;Fizika 1 Brković-Farago;Fizika LITERATURA Listići sapripremljenimzadacima. Internet;e-škola fizike OBLICI I METODE RADA Frontalni, individualni igrupni 13

15 ŢELJKO GALIĆ, prof. FIZIKA 2. RAZRED CILJ ZADACI CILJANA SKUPINA VRIJEME TRAJANJA DODATNANASTAVA Usvajanje znanja fizike potrebnog za razumijevanje zakonitosti u prirodi Osposobljavanje uĉenika za primjenu usvojenog znanja iz programa fizike u praktiĉnom ţivotu i u nastavku školovanja Na nizu primjera objasniti tlakove i njihovo djelovanje na ĉovjeka u prirodi Rješavati sloţenije zadatke iz termodinamike i topline Rješavati probleme s strujnim krugovima, elektricitetom i magnetizmom Uĉenici 2. razreda Tijekom cijele nastavne godine 1. TERMIĈKO RASTEZANJE 2. PLINSKI ZAKONI 3. MOLEKULARNO KINETIĈKA TEORIJA TEME 4. TERMODINAMIĈKI SUSTAVI I TERMODINAMIĈKI PROCESI 5. ELEKTROSTATIKA 6. ELEKTRIĈNA STRUJA 7. ELEKTROMAGNETIZAM LITERATURA PLANIRANI BROJ SATI OBLICI I METODE RADA Jakov Labor; FIZIKA 2,Alfa Brković-Farago; Fizika Fizika 2 elektricitet i magnetizam,šk Zg Listići sapripremljenimzadacima. Internet;e-škola fizike 60 Frontalni,individualni i grupni rad 14

16 8. Matematika SENKA GALIĆ, prof. CILJ ZADACI CILJANA SKUPINA VRIJEME TRAJANJA DODATNANASTAVA Usvajanje matematiĉkog znanja potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti uprirodi u društvu. te osposobljavanjeuĉenika zanastavkškolovanja. Usvajanje osnova kombinatorike i vjerojatnosti. Na nizu primjera objasniti princip uzastopnog prebrojavanja iprimijeniti ga. Nauĉiti permutacije, varijacije i kombinacije. Definirati dogaċaje i uoĉiti prostor elementarnih dogaċaja. Uoĉiti nezavisnost dogaċaja. Nauĉiti Byesovu formulu, i primijeniti ju pri rješavanju zadataka. Uĉenici4. razreda. Tijekom cijele nastavne godine. 1. KOMBINATORIKA 2. VJEROJATNOST TEME 3. RJEŠAVANJEZADATAKA S NACIONALNIH ISPITA I DRŢAVIH MATURA PLANIRANI BROJ SATI LITERATURA OBLICI I METODE RADA 60 Dakić,Elezović; Dodatak za prirodoslovno matematičke gimnazije za 4.r. Amir D. Aczel;Kad slučajnost odlučuje Listići sapripremljenimzadacima. Internet Frontalni,individualni i grupnirad 15

17 9. Biologija MARIJANA VUKOVIĆ, prof. CILJEVI: ZADACI: razvijati moć opaţanja i zakljuĉivanja usvojiti metode promatranja i eksperimentiranja shvatiti znaĉaj znanstvenog istraţivanja uoĉiti povezanost ţive i neţive prirode usvojiti znanja o graċi i diobi stanice upoznati izvore energije i razvoj biljnog i ţivotinjskog organizma proširiti gradivo biologije od razreda provesti pokuse predviċene za rad izvan redovne nastave pripremiti uĉenike za natjecanja pisanje i prezentacija uĉeniĉkih radova Dioba stanice i kemijski sastav stanice sistematika biljaka i ţivotinja, srodstveni odnosi uvidjeti znaĉaj biologije za ţivot na Zemlji proširiti znanje o istraţivanju u biologiji, postanku i graċi stanice, diobi stanice, izvorima energije te razvoju ţivog svijeta svladati vještine u mikroskopiranju i izvoċenju pokusa primjenjivati teoretska znanja na zadacima riješavati testove iz biologije sa svih razina natjecanja NASTAVNE TEME: Od molekule do organizma Raznolikost ţivog svijeta Ţivi svijet 3 Genetika, evolucija, ekologija Istraţivanje u biologiji mikroskopiranje i eksperiment Kemijski sastav stanice pokusi Izrada modela makromolekula GraĊa stanice mikroskopiranje Dioba stanice mikroskopiranje Izvori energije pokusi Što se dogaċa s kromosomima prilikom diobe Bojanje jezgre Izrada trajnih mikroskopskih preparata mitoze Izolacija DNA iz blitve Podjela biljnog i ţivotinjskog carstva «drvo ţivota» VRIJEME RALIZACIJE: tijekom školske godine VREDNOVANJE: rezultati s natjecanja i drţavne mature(izborni predmet) 16

18 LITERATURA: Krsnik, Rasol: Od molekule do organizma, ŠK Bogut, S. Đumlija, K. Lukaĉević, M. Marceljak Ilić : Biologija 1, Alfa o Katušić, G. Rusak, S. Penić: Ţivi svijet 1 od molekule do organizma, Profil Antolić, Rušĉić: Praktikum biologije stanice, ŠK Bogut, I. Futivić, S. Đumlija, I. Špoljarević: Biologija 2, Alfa D. Denffer, H. Ziegler: Morfologija i fiziologija, ŠK Z. Pavletić: Biologija 2, Svezak A: Prokarioti, gljive i biljke,profil Habdija: Biologija 2, Svezak B: Ţivotinjski svijet, Profil Mayr Radonić, M. Veĉek Šimunović, S. Šeparović, Z. Markota: Biologija 2 REALIZACIJA NASTAVE: 2 sata tjedno 70 sati godišnje 17

19 10. Kemija MARIJA UJEVIĆ, prof. CILJEVI I ZADACI: ponoviti i proširiti gradivo od 1.do 4. razreda upoznati laboratorijske posude,kemikalije,znakove opasnosti i mjere zaštite provesti pokuse predviċene za rad izvan redovne nastave pripremiti uĉenike za natjecanja pripremiti uĉenike za drţavnu maturu (izborni predmet) razvijati ekološku svijest i odgovornost prema prirodi NASTAVNE TEME: 1.razred: odjeljivanje smjesa graċa atoma odreċivanje relativne atomske mase-spektroskopija i bojanje plamena elektronski omotaĉ-elektronska konfiguracija periodni sustav elemenata-sloţeniji problemski zadaci kemijske veze-geometrija molekula-izrada modela vodikova veza osnove kemijskog raĉuna-sloţeniji zadaci 2.razred: termokemija-entropija,gipsova energija-spontanost reakcija svojstva tekućina-fazni dijagrami iskazivanje sastava otopina-sloţeniji zadaci kemijska kinetika-brzina,mehanizam reakcije i red reakcija kemijska ravnoteţa kiseline baze,soli,puferi elektrokemija-faradejevi zakoni,napon galvanskog ĉlanka 3.razred: metali-vodljivost i elektronske vrpce,magnetiĉnost nemetali-spojevi i svojstva silicij-svojstva i primjena ekološki problemi cement,staklo,novi materijali 4.razred: sastav i analiza organskih spojeva hibridizacija kod kovalentnih veza konformacijski izomeri mehanizmi eliminacije,supstucije i adicije oksidacijski brojevi u organskim spojevima aldolna kondezacija polimerizacija i polikondezacija esterifikacija i hidroliza apsolutna i relativna konfiguracija steroizomera biološki vaţni spojevi karakteristiĉna svojstva i dokazivanja 18

20 VRIJEME REALIZACIJE: tijekom školske godine VREDNOVANJE: rezultati s natjecanja i drţavne mature (izborni predmet) LITERATURA: propisani udţbenici i zbirke zadataka M.Sikirica:Steheomtrija Kuĉak:Vjeţbe iz biokemije Rupĉić-Petelnic i Weihnacht:Praktikum iz kemije Zadaci za natjecanja Testovi sa nacionalnih ispita -Lipanović-Filipović:Opća i anorganska kemija 19

21 III. Izborna nastava 1. Robotika PREDMET: ROBOTIKA 2. i 3. razred ANTE ZUJIĆ, prof. RED. BR. SADRŢAJ (nastavna tema) BROJ SATI UKUPNO: 35 20

22 2. DELF SCOLAIRE ( Diplôme d'etudes en Langue Française ) CILJEVI I ZADACI : SLAVENKA MARKOTA, prof. DELFje diploma o poznavanju francuskog jezika koje strancima izdaje Ministarstvo obrazovanja Republike Francuske. Jedna od prednosti sustava DELF sastoji se u tome što se svaki ispit poloţen u Hrvatskoj priznaje u bilo kojoj od preko sto šezdeset drugih zemalja gdje se ti ispiti odrţavaju, ukljuĉujući i Francusku. Ispitni postupak za DELF usklaċen je s normama Vijeća Europe i sastoji se od nekoliko meċusobno neovisnih diploma koje odgovaraju sustavu razina Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ). Stjecanje ove diplome uĉeniku omogućuje procjenu jeziĉnih i kulturnih kompetencija iz francuskog jezika kao i potvrdu njegovog dosadašnjeg znanja neophodnog u svakodnevnim ţivotnim situacijama kao i radi daljnjeg usavršavanja i izobrazbe. NAĈIN REALIZACIJE : Razvijanje komunikacijske kompetencije tijekom nastavnog procesa te dodatnih aktivnosti za sudjelovanje na školskom, ţupanijskom i drţavnom natjecanju. VRIJEME REALIZACIJE : Tijekom školske godine VREDNOVANJE AKTIVNOSTI : Ova diploma uĉeniku daje priliku za samovrednovanje usvojenog znanja te ga takoċer usmjerava prema odreċenoj razini stranog jezika na ispitima drţavne mature, au budućnosti će mu priskrbiti prednost u svijetu rada prilikom zapošljavanja. 21

23 IV. Izvannastavne aktivnosti SEKCIJE 1. Jezično izražavanje DRAŢENKA BOŠNJAK, prof. CILJEVI I ZADACI: kod uĉenika razviti osjetljivost za lijepo govorenje upoznati ih s poviješću i ulogom govorništva kroz stoljeća naglasiti ulogu govorništva i lijepog govorenja u suvremenom društvu u razliĉitim profesijama(javni govor,debata,mediji razviti ljubav za lijepu rijeĉ i kulturu govorenja upoznavanje uĉenika s govorniĉkim figurama i vještinama NAMJENA: razviti sposobnost samodiscipline i osjećaj samouvjerenosti u javnom nastupu lijepo izraţavanje kao osobni identitet sudjelovanje u školskim aktivnostima NOSITELJ AKTIVNOSTI: Profesorica hrvatskog jezika Draţenka Bošnjak VRIJEME REALIZACIJE: Tijekom školske godine LITERATURA: Propisani udţbenici Škorić: Temeljci govorništva leksikon po izboru 22

24 2. Literarno-recitatatorska IVAN ŢUŢUL, prof. CILJEVI I ZADACI : samostalno pismeno izraţavanje osjetljivostna lijepo govorenje i pisanje aktivno sudjelovanje u kreiranju školskih ĉasopisa sudjelovanje u natjecanjima NOSITELJ AKTIVNOSTI: Profesor hrvatskog jezika Ivan Ţuţul NAĈIN REALIZACIJE: donošenje plana i programa rada pisanje samostalnih radova pisanje radova za školski list slanje radova za razna natjecanja VRIJEME REALIZACIJE: Tijekom školske godine VREDNOVANJE AKTIVNOSTI: osobno zadovoljstvo profesora, uĉenika i roditelja 23

25 3. Pjevačkizbor JOSIP DOMAZET, prof. CILJEVI I ZADACI produbljivanje zanimanja uĉenika prema zborskom pjevanju razvijanje pjevaĉkih i sveukupnih sposobnosti razvijanje zajedništva kod uĉenika nastupi povodom blagdana i dr.prigodnh sveĉanosti NOSITELJ AKTIVNOSTI: Profesor vjeronauka Josip Domazet NAĈIN REALIZACIJE AKTIVNOSTI: pojedinaĉne zajedniĉke probe odrţavaju se dva puta tjedno zajedniĉkim prigodnim nastupima VRIJEME REALIZACIJE: tijekom školske godine,intezivnije pred nastupe VREDNOVANJE AKTIVNOSTI: analiziranje uspješnosti nastupa kroz rad struĉnog aktiva nastavniĉkog vijeća i uĉeniĉkog vijeća 24

26 4. Mandolinski orkestar ANTONELA REBIĆ, prof. CILJEVI I ZADACI: produbljivanje zanimanja uĉenika prema orkestralnom muziciranju usavršavanje glazbenih sposobnosti na istrumentu razvoj osjećaja zajedništva u kolektivnom muziciranju razvijati glazbeni senzibilitet uĉenika djelima svjetske i nacionalne glazbene baštine razvijati interes za sve vrste glazbene umjetnosti spoznati estetsku i etiĉku vrijednost umjetniĉkih glazbenih dijela svjetske i nacionalne baštine razvijati stajalište za praćenjem glazbenih dogaċaja sredine u kojoj ţive razvijati interes za samostalno stjecanje novih spoznaja znanja i vještina NAMJENA AKTIVNOSTI: kreativno provoċenje slobodnogvremena uĉenika u ovoj vrsti slobodne aktivnosti nastupi povodom blagdana i školskih sveĉanosti sudjelovanje na hrvatskom festivalu mandolinista Mandolina Imota NAĈIN REALIZACIJE: Aktivnost se realizira pojedinaĉnim i zajedniĉkim probama da do tri puta tjedno (osim nedjelje) VRIJEME REALIZACIJE: Tijekom školske godine VREDNOVANJE: Analiza nastupa na festivalu Mandolina Imota 25

27 5. Kreativna radionica CILJEVI I ZADACI: produbljivanje zanimanja prema kreativnoj radionici usavršavanje kreativnosto kod uĉenika razvijanje osjećaja zajedništva u kolektivnom kreiranju razvijati estetske vrijednosti kod uĉenika razvijanje maštovitosti, ideja i kreativnosti razijanje interesa za samostalno stjeca novih vještina i znanja ANTONELA REBIĆ, prof. NAMJENA AKTIVNOSTI: -kreativno provoċenje slobodnog vremena u ovoj vrsti slobodne aktivnosti -ureċenje i predstavljanje škole na raznim školskim ţupanijskim i drţavnim smotrama NAĈIN REALIZACIJE -aktivnost se realizira zajedniĉkom radionicom dva puta tjedno VRIJEME REALIZACIJE -aktivnost se odvija tijekom cijele školske godine VREDNOVANJE: Analiza rezultata sa raznih smotri i natjecanja 26

28 6. Školski športski klub GIMNAZIJALAC 1. Ciljevi i zadaci 2. Opća tjelesna priprema 3. Plan i program rada: Tehniĉka priprema Taktiĉka priprema Metode rada 4. Ostale programske aktivnosti 5. Sredstva i pomagala GORDANA ŠABIĆ TODORIĆ, prof. 27

29 1. CILJEVI I ZADACI Osnovni cilj programa je poticati psihosomatski razvoj djece športaša, razvijati zdravstvenu kulturu u svrhu oĉuvanja i unapreċenja zdravlja djece te zadovoljiti njihovu potrebu za kretanjem kako bi stvorili naviku svakodnevnog vjeţbanja. Osim navedenog, bitno je nadarenim uĉenicima pruţiti priliku za nadogradnju motoriĉkih i teorijskih znanja, te usvajanje tehniĉko taktiĉkih znanja. ZADACI: 2. OPĆA TJELESNA PRIPREMA pozitivno utjecati na zdravlje i odgoj mladog športaša utjecati na morfološke znaĉajke te motoriĉke i funkcionalne sposobnosti formirati i usavršavati sposobnosti i znanja za izvoċenje struktura tehnikekošarke formirati i usavršavati sposobnosti i znanja za izvoċenje tipiĉnih struktura situacija koje tvore taktiku košarkaške igre podizati razinu mentalnih (kognitivnih) sposobnosti pozitivno usmjeravati vrijednosni sustav i motivaciju mladih sportaša razvijati osobnost, disciplinu, kao i pravilan odnos prema kolegama, suigraĉima i poštivanju pravila igre Kod opće tjelesne pripreme koristimo razliĉite oblike kretanja kao što su: hodanja, trĉanja, skokovi, poskoci, preskoci i sl. koji nam pomaţu kako bi što kvalitetnije utjecali na organizam sportaša i tako ga prilagodili za trenaţni proces. Tijekom treninga najviše utjeĉemo na promjene: antropometrijskih osobina razvoj mišićne mase, odrţavanje razine potkoţnog masnog tkiva motoriĉkih sposobnosti koordinacija, snaga, fleksibilnost funkcionalnih sposobnosti aerobnoanaerobne sposobnosti motoriĉka znanjausvajanje novih i usavršavanje steĉenih vještina motoriĉka dostignućaizdrţljivost i brzina su: Programski sadrţaji na osnovu kojih se bazira realizacija ovog sportskog programa baziĉnioblici kretanja tehniĉka priprema taktiĉka priprema teorija 3. PLAN I PROGRAM RADA OSNOVE TEHNIKE IGRE U NAPADU 1. Tehnika kretanja igrača bez lopte Zaustavljanja Skokovi 28

30 Košarkaški stav Razvijanje sposobnosti za kretanje igraĉa bez lopte Taktiĉki aspekti kretanja igraĉa bez lopte Metodiĉki postupak primjene vjeţbi uz neke situacijske vjeţbe 2. Tehnika kretanja igrača s loptom Hvatanje i drţanje lopte Dodavanje lopte Pivotiranje Ubacivanje lopte u koš Fintiranje OSNOVE TEHNIKE IGRE U OBRANI 1. Obrambeni stav 2. Obrana od utrčavanja 3. Košarkaška igra jedan na jedan (1:1): ravnoteţa rad nogu rad ruku pozicije u igri 4. Zaustavljanje igrača u driblingu 5. Obrana na igrače centre 6. Obrana pod košem Obrana na strani lopte: obrana od driblinga obrana od dodavanja obrana od ubacivanja lopte u koš obrana na igraĉa bez lopte Obrana na strani pomoći: obrana od utrĉavanja niskog posta obrana od utrĉavanja visokog posta pomaganje pri prodoru igraĉa s loptom obrana od bloka na strani pomoći TAKTIĈKA PRIPREMA TAKTIKA IGRE U NAPADU Taktika napada: individualni grupni kolektivni univerzalni napadi na zonske i osobne obrane TAKTIKA IGRE U OBRANI Individualna obrana: obrana na igraĉa bez lopte obrana na igraĉa s loptom Grupna obrana: meċusobna djelovanja igraĉa obrane obrana od blokada Kolektivna obrana: koncepcija obrane ĉovjek na ĉovjeka zonske obrane agresivne obrane univerzalne obrane 29

31 4. OSTALE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI NAMJENA: ĉlanovi, i ĉlanice našeg školskog športskog društva predstavljaju školu na svim školskim i ostalim športskim natjecanjimasudjeluju u organizaciji i provedbi svih športskih natjecanja, priredbi i proslava NAĈIN PROVOĐENJA PLANA I PROGRAMA: trening će se odrţavati jednom tjedno po dogovoru uĉenici-e će tijekom školske godine sudjelovati na meċuškolskim, zonskim, ţupanijskim, poluzavršnim i završnim natjecanjima rezultati treninga oĉitovati će se osvojenim medaljama, pohvalama i sl. po odluci Nastavniĉkog vijeća, uĉenici-ce dobivaju nagrade za postignute rezultate i osvojena mjesta, a sve u skladu sa mogućnostima škole škola sudjeluje u nabavi: športske opreme potrebne za provoċenje plana i programa, a i svega ostalog (isplatu vanjskih suradnika, sudaca, hrane i pića za natjecanja, prijevoza uĉenika i sl.) nositelj programa: prof. tjelesne i zdravstvene kulture METODE RADA, PROSTOR I OPREMA METODE RADA Pod metodom rada ili obuke sportaša podrazumijevaju se naĉini i postupci pomoću kojih se sportske aktivnosti mogu brţe nauĉiti, usvojiti i zadrţati. Osnovne metode koje koristimo u sportskom treningu su: Sintetiĉka Analitiĉka Kombinirana PROSTOR ZA RAD Sadrţaji izvannastavnih programa: priprema, treninzimeċuškolska, zonska a ponekad i ţupanijska natjecanja provode se i organiziraju u školskoj športskoj dvorani i na njoj pripadajućim igralištima. OPREMA Osim metodama rada i primjenom razliĉitih organizacijskih oblika rada, te dobrih materijalnih uvjeta, efekti rada ovise i o športskoj opremi i sredstvima koja koristimo za vrijeme trenaţnog procesa. Športska oprema potrebna za košarkaški trening: Rekviziti: lopte, vijaĉe, palice, stalci, ĉunjevi, medicinke i sl Sprave: strunjaĉe, švedske klupe, švedske ljestve, švedski sanduk, grede, preĉa i sl. Sportske majice i dresovi za natjecanja 30

32 V. Školski preventivni program UVOD Naša sredina, kao i svaka druga, nosi neke svoje specifiĉnosti koje neminovno utjeĉu i na školski preventivni program. Poznato je da u našem kraju vlada iznimno velika nezaposlenost. Stoga su u velikom broju roditelji naših uĉenika prisiljeni izbivati od kuće u potrazi za poslom. To za sobom povlaĉi neke posljedice tj. nemogućnost kontrole nad provoċenjem slobodnog vremena djece. Uz to, neki roditelji djeci daju visok dţeparac, odnosno ĉesto novcem nadomještaju vrijeme koje su s njima trebali kvalitetno provesti. Na ţalost, to se najviše oĉituje u porastu alkoholizma i konzumiranju droge kod uĉenika. Na sreću uĉenici naše škole potjeĉu manje više iz sreċenih obitelji pa je problem narkomanije i alkoholizma, iako prisutan, ipak izraţen u manjem broju sluĉajeva. CILJ Cilj ŠPP je diskretno u školi, na nastavi, roditeljskim sastancima upućivati mlade ljude i njihove roditelje na bolji, sadrţajniji, kulturno i športski organiziraniji ţivot, da se okrenu nekim sadrţajima kojima će ispunjavati svoje vrijeme, jer u nedostatku raznih zanimljivosti i slobodnih aktivnosti, uĉenici ispunjenje i dosadu ublaţavaju neĉim što će im ispuniti vrijeme.u nedostatku sadrţaja koji mogu posluţiti kao dodatne aktivnosti, poseţu za drogom kao najgorim mogućim naĉinom. ZADAĆA ŠPP-a Zadaće ŠPP-a su da uĉenici sadrţajnije osmisle svoj ţivot, da im škola ne stvara otpor nego zadovoljstvo, da o svojim problemima mogu razgovarati sa struĉno osposobljenim osobama, a ne izlaz iz problema traţiti u drogi. Nadalje, uĉenici u svojim profesorima, a i roditeljima, trebaju pronaći prijatelje, a ne neke osobe koje im zagorĉavaju ţivot, nameću im zadatke i obveze. USTROJ ŠPP-a U poĉetku bi se po razredima odrţala predavanja o zlouporabi droga tj. o posljedicama konzumiranja droga. Kasnije bi se odrţavale radionice i tribine omogućim aktivnostima i edukaciji uĉenika na zdraviji i kvalitetniji ţivot. NOSITELJI ŠPP-a Svi u školi su izravno ili neizravno ukljuĉeni u ŠPP. Nositelj je psiholog koji u suradnji s pedagogom educira i daje upute razrednicima i ostalim predmetnim nastavnicima. Naravno da su tu ukljuĉeni i profesori koji svojim nastavnim gradivom zadiru u problematiku droga, konzumiranjadroga i štetnih posljedica njene uporabe. 31

33 SMJERNICE OSMIŠLJAVANJA ŠPP-a Ponajprije je potrebno doznati koliko uopće uĉenici znaju o drogama te je li to znanje dovoljno da bi se uĉenici mogli nositi s problematikom vezanom uz droge. Zatim,kakvoća obitelji. To je jedan od mogućih prediktora konzumiranja droga jer je obitelj glavni oslonac i podrška pojedinca. Ako ta obitelj ne funkcionira na odreċeni naĉini ne pruţa dovoljno topline i zaštite (podrške), izlaz je ĉesto negdje vani. Socijalno okruţenje je prva vanjska spona pojedinca sa svim što ga okruţuje, ako je to socijalno okruţenje nije kako bi trebalo biti, mladi su korak bliţe drogi. Odnos prema ĉlanovima razredne zajednice i njihova interakcija su jedan od vaţnih ĉimbenika povoljne socijalne adaptacije. Roditeljski sastancirazgovor s roditeljimate njihovom edukacijom o ovom problemu ĉinimo da najprije iz obiteljskog miljea djeca ponesu svoje stavove. Odabir učenika iz odreċenih razrednih odjeljenja koji mogu biti nositelji programa za odreċene razrede. STVARNI SADRŢAJI I AKTIVNOSTI ŠPP-a Predavanja po razredima, tematske radionice, izrada propagandnog materijala, rad u parlaonicama POSEBNOSTI ŠPP-a Za rad s gimnazijalcima to je iskljuĉivo preventivni, a ne terapijski program. Ĉinjenica je da takva struktura uĉenika gdje jeipak terapija kao zasigurno krajnji mogućinaĉin pomoći najmanje potrebno. Edukacija i prevencija su ipak prioriteti i na kojimase zasniva cijeli ŠPP. RAZRADA AKTIVNOSTI Edukativni programi moraju biti kontinuirani tijekom cijelog školovanja i to putem direktnog pouĉavanja mlaċih uĉenika ili sudionika predavanja (mlaċih uĉenika). OBLICI RADA Poglavito se odnosi na isticanje koristi od drugih aktivnosti, a ne okrivljavanje droga za sve negativno što se dogaċa u ţivotu ljudi. Tu se prvenstveno misli na slijedeće procese: isticanje znaĉenja obitelji te roditeljstva naglašavanje uloge športa diskretni personalni zaštitni programi tj. prestanak izdvajanja problematiĉne djece ukljuĉiti cijeli razred da djeluje kao grupna terapija tj. da sesvi potrude oko rješavanja odreċenih poteškoća, rano otkrivanje psihosomatskih smetnji predstavlja mogućnost ranijeg pomaganja pomoć u kriznim situacijama 32

34 potvrċivanje i isticanje samopoštovanja specifiĉne preventivne mjere SURADNJA S RODITELJIMA I OSTALIM ĈIMBENICIMA od prvog roditeljskog sastanka pa do kontaktiranja s roditeljimatijekom godine, a zbog rada na zajedniĉkim projektima suradnja s ustanovama koje imaju zajedniĉke ciljeve, odnosno s Domom zdravlja, predškolskim i puĉkoškolskim ustanovama MATERIJALNA UVJETOVANOST I POTREBNA DIDAKTIĈKA OPREMLJENOST Omogućavanje potrebnih materijala u svrhu promidţbe pozitivnog ţivljenja tj. naĉina isticanja aktivnosti koje potiĉu zdrav ţivot. To su razliĉite aktivnosti ( u suradnji s roditeljima, uĉenicima, razrednicima te ostalim kolegama) koje zahtijevaju odreċena materijalna sredstva. FINANCIRANJE ŠPP-a Osiguravanje materijalnih sredstava tj. financiranje nabavke materijala da bi školski preventivni program mogao postojati. Najveći dio sredstava će se osigurati iz školskih sredstava. VREDNOVANJE ŠPP-a Provjera ostvarenja kratkoroĉnih i dugoroĉnih ciljeva kao mogućnost prevencije zloporabe droge, predstavlja naĉin borbe protiv droge, a sama validacija u odreċenom vremenskom slijedu sluţi potvrċivanjuodreċenog programa. 33

35 VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti 1. ECDL obrazovanje djelatnika Naša škola i ove školske godine planira provesti edukaciju djelatnika za stjecanje ECDL diplome, s ciljem da se isti informatiĉki osposobe za praćenje trendova suvremene nastave,te da bi se osigurale potrebe zadane Drţavnim pedagoškim standardom. Naravno da je za školu bitno da i pomoćne sluţbe ovladaju odreċenim informatiĉkim programima u cilju što efikasnijeg funkcioniranja ustanove. Predavanja za djelatnikeodrţavat će licencirani predavaĉiu prostorijama škole do prosinca 2010.godine,a predviċene Office-ove programe duţni su poloţiti u roku dvije godine. 2. Proslava Božića CILJEVI PROSLAVE: NOSITELJI: Promoviranje Boţića kroz razne aktivnosti,od prigodnog darivanja uĉenika i profesora do ureċivanja školskih prostorija,organiziranja priredbe Razrednici,vjerouĉitelji i skupina uĉenika REALIZACIJA PROSLAVE: VRIJEME REALIZACIJE: sveĉano ureċenje školskih prostorija organizacija priredbe (recitacije,pjevanje,dramski sadrţaji) prigodno meċusobno darivanje uĉenika i profesora Navedene aktivnosti zapoĉet će poĉetkom prosinca,aglavna sveĉanost organizirat će se 23.prosinca 2010.godine VREDNOVANJE AKTIVNOSTI: Promoviranja boţićnih blagdana provodit će se kroz rad nastavniĉkog vijeća, raznih aktiva, kao i vijeća uĉenika 34

36 3. Crveni križ CILJEVI AKTIVNOSTI: razvijanje svijesti uĉenika o humanim vrednotama stjecanje odgoja za humanijii zdraviji ţivot isticanje potrebe za akcijama crvenog kriţa razvijati socijalnu svijest kroz humanitarni rad NOSITELJI AKTIVNOSTI: Svi razrednici NAĈIN REALIZACIJE: obrada prigodnih tema na satu razredne zajednice organiziranje humanitarnih akcija dragovoljno davanje krvi punoljetnih djelatnika škole i punoljetnih uĉenika teĉaj prve pomoći VRIJEME REALIZACIJE AKTIVNOSTI: Tijekom školske godine NAĈIN VREDNOVANJA: jaĉanje humanitarnog i natjecateljskog duha kod uĉenika osobno zadovoljstvo uĉenika i profesora 4. Državna matura CILJEVI I ZADACI: detaljno upoznati sve profesore s uputama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje rezultata obrazovanja informirati voditelje i deţurne profesore o detaljima samog provoċenja drţavne mature NOSITELJ AKTIVNOSTI: Profesorica Maja Punoš Rebić, koordinator za provoċenje mature NAĈIN REALIZACIJE: Priprema prema vremeniku aktivnosti,prezentacije,online prijave uĉenika, podjela materijala. TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI: Sve troškove vezane za drţavnu maturu snosi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja VREDNOVANJE: Uspješna provedba i organizacija drţavne mature i postignuti rezultati uĉenika sluţe podizanju ugleda škole i kolektiva na svim razinama,od ţupanijskih do drţavne razine 35

37 5. Maturalna svečanost CILJEVI I ZADACI: zabava i druţenje (kroz organiziranje maturalnog plesa) zaokruţivanje jednog perioda u obrazovanju uĉenika pojedinaĉno opraštanje uĉenika od profesora i ostalih djelatnika škole NAMJENA AKTIVNOSTI: Zabava idruţenje uz pjesmu i ples NAĈIN REALIZACIJE: Dogovor uĉenika i razrednika o sadrţaju pripremi i realizaciji proslave VRIJEME PROSLAVE: Svibanj 2011.godine VREDNOVANJE AKTIVNOSTI: Prenošenje iskustava uĉenika mlaċim uĉenicima o školikao humanoj ustanovi u kojoj će steći pravilan odgoj i obrazovanje za nastavak obrazovanja 36

38 VII. Pedagoški projekti Sigurno i poticajno okruženje u školi CILJEVI I ZADACI: svim uĉenicima povećati svijest o sve izraţenijem problemu agresivnosti i nasilja meċu djecom iznaći rješenja kako bi se nasilno i zlostavljajuće ponašanje uĉinilo socijalno neprihvatljivim informirati uĉenike kako prepoznati rizike i primjere nasilniĉkog ponašanja kroz definiranje uloga i odgovornosti unutar škole,pronaći efikasne odgovorena nasilje suradnja sa odgovarajućim ustanovama izvan škole osigurati primjerenu pomoć ţrtvama i poĉiniteljima nasilja NAMJENA: Kroz organizaciju radionica uĉeniciće uĉiti prepoznavanje nasilnog ponašanja i stjecati uvid u vlastito ponašanje.svi djelatnici škole reagirat će na nasilje jedinstveno u skladu sa protokolom o postupanju. NOSITELJI AKTIVNOSTI: Svi djelatnici i uĉenici škole REALIZACIJA AKTIVNOSTI: predavanja na satovima razredne zajednice roditeljski sastanci na navedenu temu deţurstva profesora primjena protokola o postupanju suradnja sa odgovarajućim ustanovama suradnja sa lokalnom zajednicom VRIJEME REALIZACIJE: Tijekom školske godine VREDNOVANJE AKTIVNOSTI: Primjena anketa i upitnika za uĉenike, roditelje i profesore 37

39 VIII. EKSKURZIJE, IZLETI Naša škola svake godine organizira ekskurziju za uĉenike trećih razreda,na neku od inozemnih destinacija,a za ostale uĉenike izlete po Hrvatskoj. CILJEVI ORGANIZIRANJA EKSKURZIJA: upoznavanje evropske kulturne baštine jaĉanje osjećaja zajedništva,povezanosti i pripadnosti razredu iškoli NAĈIN REALIZACIJE: škola prikuplja ponude agencija koje se bave organizacijom uĉeniĉkih ekskurzija upoznavanje uĉenika s ponudama o destinacijama i cijeni provoċenje anketa meċu uĉenicima o mjestu putovanja dogovor uĉenika i razrednika o mjestuputovanja realizacija putovanja analiza nakon povratka NOSITELJI AKTIVNOSTI: Razrednici trećih razreda VREMENIK: Svibanj ili kolovoz 2011.godine VREDNOVANJE: ocjenauspješnosti ekskurzije od strane uĉenika i roditelja analiza ekskurzije na Nastavniĉkom vijeću NAZIV IZLETA: Jednodevni izlet po Hrvatskoj CILJEVI IZLETA: -detaljnije upoznavanje odreċenih lokaliteta u našoj zemlji razvijanje opće kulture kroz upoznavanje sa sportskim,umjetniĉkim,društveno humanistiĉkim i prirodoslovnim sadrţajima NOSITELJI AKTIVNOSTI: Razrednici NAĈIN REALIZACIJE: polazak autobusa u jutarnjim satima, obilazak izabranih destinacija i povratak u veĉernjim satima VREMENIK: cjelodnevni izlet u travnju 2011.godine VREDNOVANJE: analiza na satu razredne zajednici predmeta usko vezanih za izlet 38

40 IX. Godišnji kalendar rada Obrazovno razdoblje I od 6. IX god. do 23. XII god. Mjesec Broj dana radnih nastavnih IX Blagdani i neradni dani X X XI XI XII , 26.XII I i 6.I II III Obiljeţavanje Dana škole, Dana ţupe, Dana drţavnosti i drugih blagdana a) Upis u prvi razred, b) Podjela svjedodţbi II od. 10. I god. do 15. VI god. IV ,25.IV V V 5.V VI , 23.,25. VI 25. VI VII VIII 21 5., 15. VIII U izradi školskog kurikuluma Gimnazije dr.mate Ujevića za šk. god /2011. sudjelovali su: ravnatelj, struĉni suradnici i profesori škole. Molimo sve one koji misle da mogu svojim primjedbama, mišljenjima, savjetima ili na bilo koji drugi naĉin pomoći u doradi ovog vaţnog dokumenta da se jave na ssimotski-505@skole.t-com.hr ili posjete web stranicu 39