ŠIBENIK OČIMA STRANACA
|
|
- Tommasina Colucci
- 6 anni fa
- Visualizzazioni
Transcript
1 ŠIBENIK OČIMA STRANACA Izložba u povodu otvorenja Mjeseca hrvatske knjige u Šibeniku, 15. listopada 2016.
2 Ruscelli, Tavola nuova di Schiavonia, 1561.
3 Najraniji opis Šibenika dao je Abu Abd Allah Muhammad al Idrisi ( ). Školujući se u maurskoj Španjolskoj (Cordoba), taj arapski autor stekao je izvanredno kartografsko i zemljopisno znanje. Proveo je petnaest godina na dvoru normanskog kralja Rogera II. u Palermu na Siciliji. Za kralja je izradio mapu Tabula Rogeriana godine i knjigu Kitab al-rujari (Rogerova knjga) s geografskim podacima. Iz izvješća Abdurahmana Zekija saznajemo da je Al Idrisi godine obišao naše primorje (Senj, Knin, Biograd, Šibenik, Trogir, Split, Ston, Dubrovnik). Njegov zemljovid je neobičan jer je vidio Europu naglavce, s jugom prema gore. Za Šibenik (Sinagi) kaže: Udaljen je od Biograda 20 milja. To je velik i lijep grad. Ima mnogo obradive zemlje. Grad je trgovište u koje trgovci dolaze morskim i kopnenim putem. Muhammad al-idrisi, Zemljovid Dalmacije, Tabula Rogeriana, Među najranijim putnicima po Dalmaciji bili su križari, koji su njome obično prolazili na putu iz Venecije prema Svetoj zemlji. Šibenik su, unatoč njegovome statusu i veličini, rijetko posjećivale hodočasničke lađe. Ni parunima, a ni hodočasnicima, s obzirom na poznatu žurbu u plovidbi, nije bilo drago uplovljavati u takav zaljev, dostupan samo kroz uzak tjesnac pun opasnih rtova, grebenja i struja. Zbog toga je malo putnika ušlo unutar njegovih zidina. Tucher prvi navodi da je Šibenik lijep, ali očito po sugestiji nekoga na galiji, jer on u gradu nije bio. Na isti je način i Fabri saznao da u gradu postoji samostan dominikanaca. U putopisima nalazimo da je tek vitez Grünemberg svratio podno tvrđave sv. Mihovila. Njega i njegovo društvo na obali su dočekali gradski knez, Mlečanin Antonio Calbo pok. Alvisea, i nekoliko domaćih plemića. Kad smo ušli u luku, na obali su stajali nama nepoznati ljudi, mletački guverner jer grad i zemlja pripadaju Mlecima i nekoliko drugih plemića. Uputili su se prema nama da nas prijateljski prime i pozdrave u svom gradu Šibeniku. Odmah su nam se srdačno stavili na raspolaganje, te nas najprije odveli u jednu novosagrađenu katedralu, što je za nas bio divan prizor: cijela crkva tako je krasno protkana bijelim mramorom, kipovima i dekoracijama da bi dugo trajalo da to čovjek opiše. U crkvi je pokopan mučenik sv. Petar; vidjeli smo mu cijelo tijelo. Guverner nas je potom odveo sebi kući, gdje su nas počastili izvrsnim jelom i
4 kolačima. Napokon smo se oprostili izrazivši svoju duboku zahvalnost i poštovanje guverneru i ostaloj gospodi, gradskim plemićima. Oni su nam pak dali pratnju do barke. Pripremili su osim toga jedan drugi oveći čamac s nekoliko veslača i jednim gospodinom koji je govorio četiri jezika da nas zabavlja razgovorom. Ovaj nam je gospodin ispripovjedio prošlost, običaje i geografski oblik nekadašnjeg dalmatinskog kraljevstva i njegova glavnoga grada Šibenika; rekao nam je kako oni po pravu pripadaju ugarskoj kruni, no da ih ugarski kralj ne može zaštititi od moćnog Turčina, pa su primorani prihvatiti vrhovništvo Mletaka. Mlečani se ne miješaju u njihovu tradiciju i običaje, samo traže da im plaćaju mali danak ili namet. Šibenik ima luku s dvije bočne utvrde i lijep dvorac u gradu. U gradu je također biskupija. Konrad von Grünemberg, Šibenik, Girolamo Ruscelli (oko ), izdavač karata iz Venecije, tiska kartu Tavola nuova di Schiavonia, suvremenu inačicu Ptolemejeve Evropae tabvla V. Na karti je prikazano područje od Istarskog poluotoka do Drine, te na sjeveru do rijeke Drave. Prikaz Hrvatske, koja je u cijelosti obuhvaćena, suviše je izdužen u smjeru istok-zapad. Premda ova karta obiluje pogreškama naslijeđenim od Ptolemeja, vidan je napredak u odnosu na izvornik. Naziv Corvatia nalazi se uz rijeku Rašu, a na središnjem dijelu (između Drave i Jadranskog mora) Croatia. Primorje sjeverno od rijeke Krke nosi naziv Liburnia, a južno od nje Dalmatia. U donjem lijevom kutu karte grb je u rollwerk-kartuši s figurom morskog konjica i školjkama. Naslov se nalazi ispod ruba karte. U 16. st. mnogi su mletački kartografi izdavali knjige s kartama Dalmacije.
5 Često su to kombinacije zemljopisa i veduta. Zovu se izolari jer naslovi obično počinju rječju isole (otoci). Takav je kartograf, između ostalih, Gioan Francesco Camocio. Camocio je o istočnom Jadranu tiskao više kartografskih djela (samostalne karte i vedute). Ipak, najpoznatiji mu je Izolar iz u kojem nalazimo čak 18 karata i veduta hrvatske obale i otoka. Međutim, Camocio im nije svima autor: za najveći dio veduta iskoristio je radove dvojice Šibenčana, Martina Kolunića Rote i Natala Bonifacija. Za vedutsko-kartografski prikaz zadarsko-šibenskog akvatorija poslužio se kartom Kolunićevom kartom Il vero Ritratto di Zara et di Sebenico con diligenza Ridotte in questo forma accomodita dei lettori si come alle si ritrovano al presente del anno MDLXX da Marino Rota Sebencan. Camocio ju je razdijelio na dvije jednake polovice i tako je objelodanio kao dvije zasebne regionalne karte s djelomično vedutskim sadržajem. Kolunićevu kartu objavit će Simone Pinargenti u svom djelu Isole che sono da Venetia nella Dalmatia e per tutto l Archipelago fino a Constantinopoli (...) a potom i Coronelli Kolunićeva karta šibenskoga akvatorija (Camocio, 1571.) Camociov Izolar ipak nije potpuni kartografski prikaz istočnoga Jadrana. On je kombinacija karata i veduta, pri čemu vedutski nisu bile istaknute sve istočnojadranske luke koje bi to svojim onodobnim značenjem zasluživale (nema vedute Zadra). Za Šibenik je izradio vedutu Sebenico antiquam(ent)e. Sico detto / Vitta nobile nella prouincia della Dal- / macia locho delli Ill(ustrissi)mi S(igno)ri Veneciani / porta sul mare adriatico longi da / Venecia mill(ia) 300. Po uzoru na Camociovu nastala je veduta Sibinium, Ptolaemeo Sicum vulgo
6 Sibenicho. Dalmatiae opp: Georga Jorisa Hoefnagela, flamanskog umjetnika koji je izradio vedute za knjigu Civitates orbis terrarum, Köln : Georg Braun & Franz Hogenberg, Šibenik je jedini dalmatinski grad koji je uključen. Camocio, Šibenik, Vedutu Šibenika Sibenicho parte d Dalmacia po uzoru na Camociovu donose Giacomo Franco i Giuseppe Rosaccio Šibenčanin Božo Bonifačić temelj kartografskog obrazovanja dobiva u Veneciji. Tu će ostvariti najveći broj svojih kartografskih radova, koje će u svojim izolarima tiskati F. Zanetti i D. Bertelli, a zatim će taj materijal obilato koristiti G. Camocio, S. Pinargenti, G. Franco i G. Rosaccio. Bonifačićeva karta zadarsko- -šibenskog područja: Zarae, et Sebenici Descriptio tiskana je u znamenitom Orteliusovom Atlasu iz Knjižnica posjeduje trojnu kartu na kojoj je karta Zadra i Šibenika iz Orteliusova atlasa. Zemljopisne karte koje je objelodanio Petrus Bertius ( ) pretežno su preuzete od drugih autora, a zatim bitno pojednostavljene. Na karti Descriptio Libvrniae (Amsterdam : Jodocus Hondius, 1616.) prikazano je primorje od Rijeke do Šibenika, s Likom i Krbavom u zaleđu. Usporedbom riječnih tokova i kontura obale, izvornik ovoj karti nalazimo u Mercatorovim kartama. Tokovi Korane i Mrežnice nepravilni su i predugi, a Jadova i Lika spojene su i utječu u more kod Cesarice. Naslov se nalazi u donjem lijevom kutu u kartuši s morskim čudovištem. Iznad ruba karte stoji Descriptio Libvrniae. Zemljovid Zadra, Šibenika i Nina Jana Janssoniusa vrlo je rijedak zemljovid sjeverne Dalmacije, rađen prema predlošku Kolunića Rote. Nalazi se samo u ne-
7 kim izdanjima Janssonovog djela Atlas Novus ili u Le Flambeau de Navigation iz godine. Iako je većinu zemljovida Janson posudio od Blaeua i otisnuo ih s manjim izmjenama, ovaj zemljovid ne nalazimo u Blaeuovoj redakturi i zato se s njim mnogo rjeđe susrećemo. Zemljovid je također izuzetno zanimljiv jer su na njemu u zaleđu Zadra zabilježene granice Venecije i Osmanskog Carstva iz i Vrlo lijep i raskošan kartuš u desnom donjem uglu prikazuje mletačke i turske vojnike. Situs particularis Comitatus, Sebeniciani, quiest pars Dalmatiae nastala je na temelju karte Mattheusa Meriana, francuskog topografa, bakrorezca i nakladnika, koji je među ostalim objavio i znamenito djelo Theatri Europei. Kartografski opus Vincenza Marije Coronellija među najznačajnijim je u povijesnom slijedu kartografskog prikazivanja hrvatskog dijela Jadrana. Kartografiranje našega priobalja u Coronellijevoj redakciji, prema pristupu problemu i ostvarenim rezultatima, vrlo je kvalitetno i predstavlja veliki pomak. Moguće je među njegovim radovima pronaći veće i manje utjecaje prethodnih kartografa, ponajprije mletačkoga kruga, koje Coronelli nije ni skrivao. Štoviše, kod njega nalazimo planove na kojima stoji ime drugog kartografa. Coronelli, Karta Istre i sjeverne Dalmacije, Suglasno dobu u kojem je djelovao, Coronelli svoje karte, a dijelom planove i vedute, koristi za priopćavanje određenog broja povijesnih, zemljopisnih, pa i demografskih informacija, pa time one dobivaju povijesno-zemljopisna obilježja. Za Jadransko more uz uobičajeni naziv Golfo di Venezia dopisuje i njegovo drugo ime: Adriaticum mare. Ponegdje to more naziva isključivo Jadranskim, pa i Dalmatinskim (Mare di Dalmatia).
8 Vrlo je uočljiva nazočnost izvornih hrvatskih toponima. To je dvostruko važno jer je uopće u tolikom broju zabilježeno u nekom mletačkom izvoru hrvatsko nazivlje (i/ili kroatizirana starija imena). Ujedno, to svjedoči o svježini zemljopisne građe koju je Coronelli unosio u svoje karte. Na regionalnim kartama Coronelli kartografira granice između područja, ispisujući pritom po rubu granice stanovite povijesne podatke, i to redovito one o dolasku tog akvatorija pod mletačku vlast. Uzimajući u obzir i poveći broj drugih podataka (ponajviše demografskih), može se ustvrditi da je Coronelli dao i povijesno svjedočanstvo o političkom, gospodarskom, etničkom i vojnom stanju na našoj obali u drugoj polovici 17. stoljeća. Coronelli, Karta šibenskoga područja, Njegove karte, opskrbljene meridijanima i paralelama, čak i minutnim raspodjelama zemljopisne širine i dužine, s obiljem detalja na njima, nedvojbeno su predstavljale vrijedan kartografski materijal, poželjan u pomorstvu, ponajviše u terestričkoj navigaciji. Kad se tome dodaju i vedute i planovi najvećih primorskih gradova, osobito važnih luka, zaključujemo da je izradio vrhunski izolar. Prvenstveno se pri tome misli na treći i četvrti svezak njegova tzv. Malog izolara. Ono što će uslijediti nakon Coronellija također će donositi novine, ali se takvo sveobuhvatno enciklopedijsko i kartografsko djelo o našoj obali, u redakciji samo jednog autora, više neće pojaviti. Coronelli je u fondu knjižnice zastupljen s nekoliko djela. Karta Isole della Dalmatia divise nè suoi conttadi parte Occidentale je iz Isolario dell Atlante
9 Veneto (Venezia, 1696.), koji se sastoji iz dva sveska. Na karti je prikazana cijela hrvatska obala sa zaleđem. U donjem lijevom kutu karte nalazi se velika alegorijska vinjeta koja prikazuje Veneciju kao predvodnika kršćanskog svijeta, u morskoj kočiji okruženu morskim bićima, od kojih jedan drži venecijanski stijeg. Karta Sebenico iz daje pregled svih utvrda grada Šibenika, a Coronelli izrađuje i pojedinačni plan utvrde sv. Nikole S(an) Nicolo di Sebenico, / Dedicata / All Illustrissimo Signore / AntonioCiurani P.V. / Figlio dell Ecc(ellentissi)mo Sig(no)r Nicolo iz Coronelli, Űtvrda sv. Nikole, Karta Dalmacije Cantellija da Vignole objavljena prikazuje stari srednjovjekovni županijski ustroj Dalmacije u granicama prije prodora Turaka. Cantelli označava sve dalmatinske srednjovjekovne županije izuzev Lučke i Pseta. Tako je označio imena i granice Ninske županije (Nona), Sidrage (Sidgara), Bribirske (Brebere), Primorske, kasnije nazvane Kliška (Paratalassia), Kninske (Tnena), Livanjske (Chlebiana), Cetinske (Tzentzena) i Imotske (Imota). U kopnenom dijelu označava županiju Liku (Liczka), Gacku (Gouzecka ora Morlachia) i Krbavsku (Caribasa). U legendi karte decidirano naziva županijama te kaže da se prikazano područje sastoji od 11 županija (Le costa occidentale della Dalmatia su gia detta Croatia Maritima e su divisa in undici zuppanie, o contee...) te ih poimence nabraja. Za Ninsku, Sidrašku i Bribirsku županiju u legendi stavlja bilješku da je područje između Zrmanje i Krke poznato kao Zadarsko okružje, tj. Contado di Zara. S obzirom na iznimno malo podataka o granicama i teritorijalnom opsegu dalmatinskih županija, ova je karta iznimno zanimljiv izvor za proučavanje srednjovjekovnog upravno-teritorijalnog ustroja.
10 Da Vignola, Karta Dalmacije, Nicolas Sanson ( ) najuspješniji je francuski kartograf 17. st. i utemeljitelj pariške kartografske škole. Godine izdao je Opće karte svih dijelova svijeta (nekoliko karata prikazuje i hrvatske krajeve). Knjižnica posjeduje njegovu kartu Illyricum occidentis : cuius partes IV. Rhaetia, Noricum, Pannonia, et Illyris Provinciae IX. Rhaetia, Vindelicia, Noricum Mediteraneum et Rip. se Pannonia Prima, et Secunda Savia, et Valeria, et in Illyride populi Iapodes, Liburni, et Dalmatae. Veduta i plan Šibenika s prikazom šibenske luke Pierrea Mortiera sadrži tri kartografska prikaza Šibenika iz različitih perspektiva, s topografijom grada u trenutku turskog napada. Naime, Turci su tri puta napadali grad, 1538., i Najjači napad Šibenik je doživio godine kada je bosanski paša opsjedao grad s vojnika. Veduta vjerojatno prikazuje upravo taj događaj. Drugi kartografski prikaz donosi fortifikacijski sustav grada u tlocrtu. Na najvišoj točci vidimo tvrđavu sv. Mihovila. Od tvrđave do današnjeg pristaništa ispred gradskog parka protezao se gradski zid srednje jačine, pojačan okruglim i četverokutnim kulama. Uz obalu je sagrađen tanji zid, uz koji su se s unutrašnje strane nalazile kuće Šibenčana. Na tom je zidu bilo sedam gradskih vrata. Kopnena vrata bila su u blizini današnjeg kazališta. Ispod tvrđave sv. Mihovila vide se temelji porušenih, vrlo starih, zidova nekadašnjeg kaštela, od kojih ide zid sve do obalnih zidina. Drugi takav zid pruža se od Sv. Mihovila također prema obali. Od tvrđave sv. Mihovila ide i zid koji je s kopnene strane opasivao predgrađe zvano Dolac. Nad samim gradom su dvije utvrde: Sv. Ivan, građen početkom Kandijskog rata, oko godine, i tvrđava Barone, sagrađena na mjestu gdje je zapovjednik mletačkih trupa Degenfeld godine sagradio svoju privremenu utvrdu. Treći prikaz daje topografiju šibenske luke. Vidimo da su ulaz u luku branile dvije male tvrđave, postavljene nasuprotno
11 na ulazu u Šibenski kanal. Godine na vanjskom ulazu sagrađena je velika utvrda sv. Nikole, koju također vidimo na planu. Mortier, Veduta i plan Šibenika s prikazom šibenske luke, U fondu Knjižnice zastupljene su i karte Citta di Sebenico capitale del contado nella Dalmazia, oko i Carta geografica della Dalmazia Thomasa Salmona ( ) Salmon, Šibenik, oko 1750.
12 Putopisi iz razdoblja prosvjetiteljstva po svom se karakteru podosta razlikuju od onih nastalih tijekom stoljeća, kada se na putovanja odlazilo uglavnom po nalogu vladara, radi izviđanja određenog područja. Tijekom prosvetiteljstva glavni poticaj putovanjima dao je razvoj prirodnih znanosti, stoga se od polovice 18. i u 19. stoljeću javlja sve veći broj izvješća sa znanstvenih putovanja, odnosno prirodoslovnih putopisa. Ta putopisna izvješća obiluju fizičkim, prirodoznanstvenim, povijesnim, ali i političkim opažanjima. Opisuje se podrijetlo i izgled ljudi, njihov način života i običaji, a sve je to potkrijepljeno bogatim ilustracijama. Idealizacija načina života domicilnoga stanovništva vrlo je izražena, što se u putopisima ranijih razdoblja nije moglo zapaziti. Jedan od važnijih putopisaca i prvih folklorista i etnologa hrvatskih krajeva bio je Balthazar Hacquet, autor djela Abbildung und Beschreibung der suedwestund oestlichen Wenden, Illyrer und Slaven, jednog od prvih putopisa posvećenih Južnim Slavenima. On na osnovi vlastitog zapažanja daje iscrpan opis karaktera pojedinih plemena, obilježja narodne pučke pjesme, svadbenih i pogrebnih običaja te narodnih nošnji svakog od njih. Daleko je najpoznatiji putopis talijanskog augustinca, prirodnjaka i književnika Alberta Fortisa ( ) Viaggio in Dalmazia, (Venecija, 1774.), koji je još za autorova života nekoliko puta preveden na strane jezike. Zahvaljujući Fortisu, Dalmacija je postala poznata po cijeloj Europi. Fortisa su prije svega zanimale arheologija, geologija, botanika i druge prirodne znanosti, ali dao je i vrlo zanimljive i važne podatke o ljudima u Dalmaciji, njihovoj narodnoj nošnji, narodnim pjesmama, običajima itd. Posebno poglavlje posvećeno je običajima Morlaka, stočarskog stanovništva u brdima na kopnu, nešto udaljenog od obale. Fortisovo izlaganje o njihovim, navodno primitivnim, običajima predstavljalo je pionirsku studiju iz antropologije. Kao prirodoslovac, u doba prosvjećenosti Fortis se zanimao i za načine na koje bi se mogla unaprijediti poljoprivreda. Šibenik je opisao kao najbolje i najslikovitije smješten od svih gradova u Dalmaciji, a poslije Zadra najbolje sagrađen i napučen plemenitim obiteljima koje su toliko daleko od barbarskih drevnih gusara koliko njihove kuće od trošnih šibica. Kaštel sagrađen na brdu koje ga štiti mogao ga je sačuvati pred uzastopnim turskim navalama; a za njegovu obranu s mora postoji pred uskim kanalom, kojim se ulazi u luku, druga tvrđava, divno djelo Sammichelija koji je na njoj načinio vrata veoma slična onim svojim slavnim vratima u Veroni. Sredinom devetnaestog stoljeća austrijska kompanija Lloyd ustanovila je parobrodarske linije za Dalmaciju. Radi promidžbe, Lloyd je dao izraditi seriju veduta, čiji je autor Giuseppe Rieger (Beč, 1812.?), a slične je izradio i Johann Högelmüller. Riegerova zbirka Panorama della costa nastala je po nalogu te parobrodarske kompanije, koja je otvorila parobrodarsku liniju Trst Boka kotorska. Prvo izdanje pojavilo se a treće godine. Vedute su tiskane na formatu 24,5 x 16,8 cm u lijepljenoj traci dugoj 12 metara! Traka je presavijanjem složena u 41 list, te objavljena u dvjema knjigama (Istra i Dalmacija).
13 Rieger, Veduta Šibenika, oko Sredinom stoljeća počele su se pojavljivati knjige s temeljitijim opisima. Prvi autori sa znanstvenim pristupom bili su Nijemac Stieglitz i Englez Wilkinson godine. John Gardner Wilkinson ( ) bio je putnik, pisac, egiptolog, potpredsjednik Britanskog društva arhitekata. Velik broj objavljenih radova donio mu je status viteza. Proputovao je slavenske zemlje i opisao svoja zapažanja. Putopis je objavio u Londonu pod naslovom Dalmatia and Montenegro. Boravio je u Dalmaciji godinu dana, s čestim izletima u unutrašnjost, pri čemu je težio dati potpunu i objektivnu sliku zemlje i naroda. Bavio se poviješću, botanikom, geologijom, a njegova empiričnost zadovoljavala je više znanosti odjednom. Jakob Alt ( ) putovao je sa sinom Rudolfom po Dalmaciji. Alt, Veduta Šibenika, oko 1841.
14 Bio je jedan od najpoznatijih bakrorezaca u Austriji u 19. stoljeću. Za Franza Pettera izradio je nekoliko kromografija, među prvima uopće, jer su dotada uglavnom bile crno-bijele. Dalmatinac, bez obzira na stalež, dobre je ćudi. Ima zdrav, prirodan razum, brzo shvaćanje, nauči sve s lakoćom, kad hoće. Sirov, neuk Morlak daleko nadmašuje u lukavosti, prepredenosti i okretnosti gorštake ostalih austrijskih pokrajina. Općenito su stanovnici obale i otoka civiliziraniji od stanovnika unutrašnjosti kopna. Kad Dalmatinci služe kao vojnici, čine izuzetnu trupu. Toliko su navikli na odricanje i napor da im je bolje u vojarni što se tiče hrane, odjeće i stanovanja nego u vlastitom domu. Charles Yriarte, novinar, publicist, putopisac (Pariz, Pariz, 1898.) autor je putopisnog i kulturno-antropološkog djela Les bords de l Adriatique et le Monténégro: Venise, l Istrie, le Quarnero, la Dalmatie, le Monténégro et la rive Italienne (Paris, 1878.). Knjiga je prepuna gravura i vrlo kvalitetnih i detaljnih opisa Istre, Dalmacije, Boke i Crne Gore. Valja Yriarteu pripisati i zaslugu da je Julesa Vernea (koji nikada nije bio u Pazinu i Istri) oduševio i inspirirao opisom Pazinske jame i kaštela da napiše svoj pustolovni fantastični roman Mathias Sandorf (1885.) Yriarte, Tvrđava sv. Ivana, oko Za Šibenik Yriarte kaže: Kad se spustimo u grad, glavni trg s lijepom talijanskom lođom i katedralom, pun je šetača, dobro osvijetljen i živahan, kao Trg sv. Marka u malom. Grupice zgodnih djevojaka šetaju gore-dolje, same, bez roditelja, držeći se za ruke; mladići se, kao u kavom salonu, zaustavljaju i obraćaju im se jednostavno i s poštovanjem. mahanje lepeza i jezik podsjećaju nas na Veneciju; sama atmosfera, pa čak i zvjezdana konstelacija bude uspomene na blage večeri provedene na piazzi (...). Odjeća žena s tržnice zadržala je svoju čistoću čak i unutar gradskih zidina; draž tih nošnji proizlazi upravo iz njihove jednostavnosti;
15 vrijednost nije u vezovima ni u rijetkim materijalima, već u snažnom kontrastu boja i kroju koji ističe ljepotu žena koje ih nose. (...) Šibenski stražari, u odjeći koja podsjeća na odore pandura, također izgledaju osobito slikovito i upadaju u oči sred mnoštva koje se uglavnom odijeva moderno, prepuštajući slavenskim seljacima monopol narodne nošnje. Sir Thomas Jackson ( ) čuveni je engleski arhitekt i restaurator, propagator neogotike u arhitekturi. O spomenicima arhitekture na našoj jadranskoj obali napisao je opsežno djelo Dalmatia, The Quarnero and Istria u 3 sveska, kojim je uveliko zadužio našu kulturnu javnost. U IX. poglavlju spomenutog djela, koje nosi naziv Šibenik, pisac je dao kulturnopovijesnu sliku grada, s posebnim osvrtom na katedralu i njene graditelje. Premda je u Jacksonovom fokusu razmatranje katedrale, on ipak ne propušta da, barem u fragmentima, zaokruži sliku grada, ljudi, običaja i prirode. Šibenik se ne može vidjeti s mora, premda se tvrđava na brežuljku, koja dominira gradom, pojavljuje iznad niskih sivih brežuljaka što oivičavaju obalu. Ostavljajući otvoreno more, parobrod iznenada skreće u vijugavi kanal i isto tako iznenada uplovljava u predivnu unutrašnju luku, koja ima samo taj jedan prilaz. Na suprotnoj strani je grad, golem broj slikovitih starih kuća nagomilanih na brdovitoj obali s velikom bjeličasto nadsvođenom kupolom katedrale u sredini, čvrstim kulama tvrđave sv. Ane na najvišoj točki grada i još dvije druge stare tvrđave, vremenom istrošene do blagosmeđe boje, koje ukrašavaju gole vrhove dvaju povećih brežuljaka u pozadini. Pristaništa su bila pretrpana ljudima i ženama u privlačnim narodnim nošnjama, a luka ispunjena živo obojenim brodovima obalske plovidbe s velikim latinskim jedrima, koji su natovareni vinskim buradima ili krcati seljacima iz Zlarina i s drugih otoka nakon povratka s pazara. (...) Unutrašnjost grada nije ništa manje slikovita od vanjske strane. Njegove male pijace, te strme i krivudave uličice koje jedva da se mogu nazvati ulicama obiluju lijepim vežama i prozorima venecijanske gotike ili rane renesanse. (...) Katedrala (...) može se mjeriti s bilo kojim meni poznatim talijanskim djelom takve vrste iz tog vremena i premda ima isto tako lijepih crkava na drugoj strani Jadrana, one bi se teško mogle takmičiti s ovom katedralom po jedinstvenosti gradnje. U stvari, teško bi se mogla naći ne samo u Italiji nego i u Europi crkva takve veličine, u kojoj nisu upotrijebljeni ni drvo ni opeka, u kojoj je sve izgrađeno od dobrog četvrtastog kamena, mramora i metala. Austrijski povjesničar umjetnosti i upravitelj Povijesnog muzeja u Beču Gurlitt Cornelius Kowalczyk Georg u ljeto i jesen snimio je najvažnije povijesne spomenike u Dalmaciji. U tome su mu pomogli don Frane Bulić i Josip Bersa. Godine izdao je dvije reprezentativne mape pod naslovom Denkmäler der Kunst in Dalmatien, sa 132 table i 29 stranica teksta. Karmen Krnčević
16
La nostra gita scolastica Put u Italiju
La nostra gita scolastica Put u Italiju Stručna ekskurzija učenika osmih razreda iz talijanskog jezika: Padova Verona Gardaland 27. 28.10.2017. Voditeljice: Renata Matošić i Kristina Štefiček Put u Italiju
DettagliOTOČNICI (IZOLARI) SVJEDOČANSTVA O EUROPSKOM I MEDITERANSKOM IDENTITETU HRVATSKE
Milorad Pavić OTOČNICI (IZOLARI) SVJEDOČANSTVA O EUROPSKOM I MEDITERANSKOM IDENTITETU HRVATSKE O hrvatskoj pripadnosti Europi i njezinom bogatom kulturnom naslijeđu, svjedoče brojni izvori. Među njima
DettagliREPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA. Upravni odjel za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Labin, G. Martinuzzi 2 tel.052/ , fax: 052/
REPUBLIKA HRVATSKA Upravni odjel za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Labin, G. Martinuzzi 2 tel.052/351-496, fax: 052/351-695 KLASA: 602-03/14-01/166 URBROJ: 2163/1-05/2-14-2 Labin, 4. lipnja 2014.
DettagliCORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA
CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 1 - Lekcija 1 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Parliamo
DettagliJosip Faričić, Lena Mirošević i Damir Magaš KARTOGRAFSKA BAŠTINA U ZADARSKIM ARHIVIMA I KNJIŽNICAMA
Josip Faričić, Lena Mirošević i Damir Magaš KARTOGRAFSKA BAŠTINA U ZADARSKIM ARHIVIMA I KNJIŽNICAMA Uvod Zadar je jedan od najstarijih i najvažnijih kulturnih i znanstvenih središta u Hrvatskoj. Tradicija
DettagliSrednja škola Vladimir Gortan Buje Predstavlja projekt
Srednja škola Vladimir Gortan Buje Predstavlja projekt Dobro došli u zavičaj duha Benvenuti nella terra magica Područje grada Buja nalazi se na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka i Republike Hrvatske.
DettagliŠkola primijenjene umjetnosti i dizajna. Scuola per l arte applicata e il design Zagabria
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb Scuola per l arte applicata e il design Zagabria ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJA MUSEO CIVICO DELLA CITTÀ DI ROVIGNO 6. 23. svibnja 2013. 6 23 maggio 2013 IZLOŽBA
DettagliPLOVIDBENE RUTE SREDNJIM I JUŽNIM JADRANOM U IZOLARU GIUSEPPEA ROSACCIA
PLOVIDBENE RUTE SREDNJIM I JUŽNIM JADRANOM U IZOLARU GIUSEPPEA ROSACCIA Milorad PAVIĆ Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru UDK 949.75:945.0:656.61 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 31. XII. 2002. U ovom
DettagliCORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA
CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 2 - Lekcija 2 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Colloquio
DettagliCORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA
CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 2 - Lekcija 2 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Parliamo
Dettagli4.5. Novije demografsko stanje na otoku Iloviku. radionica seminario. Nuova situazione demografica sull isola di Ilovik
Dr. sc. IVAN LAJIĆ, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu Dr. sc. IVAN LAJIĆ, Istituto per le emigrazioni e la nazionalitá a Zagabria 4.5. Novije demografsko stanje na otoku Iloviku Nuova situazione
DettagliCORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA
CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 3 - Lekcija 3 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ Parliamo
DettagliS A D R Ž A J I N D I C E
Br. Nr. 3/06. Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1 S A D R Ž A J N D C E Str. Pag. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. Gradsko vijeće Consiglio municipale Davanje suglasnost na Statut Gradske
Dettagliyrs cf. 100m cf. 400m cf. 1500m cm. 100m cm. 400m cm. 1500m 12 0,8116727 0,8535197 0,85712198 0,85596447 0,87388057 0,863889926
Osim Pool Open Water Swimming (Pool OWS) - utrke koja se u bazenu pliva po pravilima daljinskog- plivanja u otvorenim vodama, želja je autora bila organizirati plivačko takmičenje za sve dobne skupine
DettagliPula, rendez-vous na Jadranu. Pola, rendez-vous sull Adriatico
HR/I Pula, rendez-vous na Jadranu Pulski amfitear kao da više nema dovoljno prozora da bi se kamenim lukovima uokvirile vedute plovidbe u vremenu. Ovo je šesti po veličini antički amfiteatar u svijetu;
DettagliCORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA
CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA Lezione 3 - Lekcija 3 CONTENUTI LINGUISTICI - JEZIČNI SADRŽAJ I
DettagliŽeljko Cetina. Roberto Starec,,
340 (104-105), djelo je Gordane alić Šverko. Vladimir Pernić u članku Smotre tradicijske glazbe u Humu (106-110) piše o smotrama narodne glazbe i plesa kao instituciji, ali i koncepciji i sadržaju tih
DettagliPotpora izdavanju knjiga, zbornika i časopisa / Sostegno alla pubblicazione di libri, atti e riviste
(Naziv predlagatelja / Nome del proponente) (Naziv programa / Nome del progetto) (Ovaj dio popunjava Upravni odjel za kulturu / Dati riservati all'assessorato) Potpora izdavanju knjiga, zbornika i časopisa
DettagliFUTUR I- FUTURO SEMPLICE. Futur se gradi tako što odbacimo infinitivne nastavake ARE, ERE ili IRE i dodamo odgovarajuće nastavke:
FUTUR I- FUTURO SEMPLICE Futur se gradi tako što odbacimo infinitivne nastavake ARE, ERE ili IRE i dodamo odgovarajuće nastavke: PARLARE io parlerò tu parleraì lui,lei Lei parlerà noi parleremo voi parlerete
DettagliAPSYRTIDES FORTIS NA STAZAMA ARGONAUTA PREMA EUROPSKOJ ETNOLOGIJI/ANTROPOLOGIJI
Prethodno priopćenje Primljeno: 26.10.2007. Prihvaćeno: 20.11.2007. UDK 39:316.73(497.5-3)"17" JELKA VINCE-PALLUA Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb APSYRTIDES FORTIS NA STAZAMA ARGONAUTA PREMA
DettagliAccordo tra il Governo della Repubblica Italiana ed il Governo della Repubblica di Croazia sulla abolizione dei visti di ingresso
Accordo tra il Governo della Repubblica Italiana ed il Governo della Repubblica di Croazia sulla abolizione dei visti di ingresso (Roma, 27 Giugno 1997 Scambio di Lettere) Roma, 27. giugno 1997. A Sua
DettagliOpločenja Vrhunski opločnici i betonske ploče Idealno za okućnice, staze i trgove
www.samoborka.hr Opločenja Vrhunski opločnici i betonske ploče Idealno za okućnice, staze i trgove PO1 30x30cm Pompej kreativ sivi PO2 15x20cm PO3 15x7,5x21cm PO4 15x15cm Pompej SIVI - 83, 48 kn/m2 CRVENI,
DettagliOvo je prijavnica koju upućujete VIJEĆU ZA KNJIŽEVNOST I IZDAVAŠTVO Questa scheda viene inoltrata al CONSIGLIO PER LA LETTERATURA E L'EDITORIA
(Naziv predlagatelja / Nome del proponente) (Naziv programa / Nome del progetto) (Ovaj dio popunjava Upravni odjel za kulturu / Dati riservati all'assessorato) Otkup knjiga, zbornika i časopisa / Acquisto
DettagliPrijedlog Srednjoročnog Plana davanja koncesija na pomorskom dobru na području Istarske županije za razdoblje od do 2019.
REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 342-01/16-01/24 URBROJ: 2163/1-01/8-16-2 Pula, 02. studenoga 2016. SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE n/r predsjednika Valtera Drandića Dršćevka 3, 52000 Pazin
DettagliPOVIJESNI PREGLED TALIJANSKE KNJIŽEVNOSTI. II Dio. Dall età dell Arcadia ai giorni nostri
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski Fakultet Odsjek za talijanistiku 1 POVIJESNI PREGLED TALIJANSKE KNJIŽEVNOSTI Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Roberta Matković Asistent: dr.sc. Fioretti Fabrizio
DettagliSveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za klasičnu filologiju. FIRENCA I RIMINI Seminarski rad za terensku nastavu
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za klasičnu filologiju FIRENCA I RIMINI Seminarski rad za terensku nastavu MANUELA MARKOVIĆ Mentor: Ninoslav Zubović Zagreb, rujan 2017. SADRŽAJ 1. Firenca
DettagliPASOLINI. U POTRAZI ZA MITOM
original scientific article received: 2008-11-12 UDC 7.071.1:929Pasolini PASOLINI. U POTRAZI ZA MITOM Valter MILOVAN Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanističke znanosti, Zagrebačka 30, 52100
DettagliJosip Ante Soldo GRIMANIJEV ZAKON
Josip Ante Soldo GRIMANIJEV ZAKON Copyright 2005., Golden marketing-tehnička knjiga, Zagreb Sva prava pridržana Nakladnici Golden marketing-tehnička knjiga FF Press Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog
DettagliPogača "Bela Rada"- Rustico Margherita
Pogača "Bela Rada"- Rustico Margherita Per vedere la ricetta in lingua italiana, andate sotto. Hvala svima koji su na mojoj fb straniučestvovali u pronalaženju pravog imena za ovu pogaču, a posebno Mariji
DettagliTALIJANSKI JEZIK. La lingua Italiana. prof. Ana Miletić
TALIJANSKI JEZIK La lingua Italiana Prof. Ana Miletić LA LINGUA ITALIANA prof. Ana Miletić 1.Korisni svakodnevni izrazi ( espressioni quotidiani utili ) Da/ Ne - Sì/ No Molim - Prego Hvala - Grazie Izvolite
DettagliV O D I Č G U I D A. ZA UDRUGE i druge neprofitne organizacije PER ASSOCIAZIONI e organizzazioni no profit
Javni natječaj za financiranje programa, projekata, manifestacija i aktivnosti od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge neprofitne organizacije na području Grada Vodnjan-Dignano za 2017. godinu
DettagliNina SPICIJARIĆ, prof.
Nina SPICIJARIĆ, prof. PRISTUP GIACOMA SCOTTIJA, ŽARKA MULJAČIĆA I PETRA STRČIĆA, VELJOTSKI/VEGLIOTTO/VECLISUN ROMANSKOMU KRČKOMU GOVORU I NJEGOVU POSLJEDNJEM GOVORNIKU UDK: 930-05 Scotti, G. Nina Spicijarić,
DettagliKULTURNO-POVIJESNA URBANISTIČKA CJELINA GRADA UMAGA
OMEGA ENGINEERING d.o.o. Dubrovnik KULTURNO-POVIJESNA URBANISTIČKA CJELINA GRADA UMAGA KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA Zagreb, 2012. OMEGA ENGINEERING d.o.o. DUBROVNIK, Riječka 16a ZAGREB, Ilica 145 VODITELJ
Dettaglibiblioteka OSOBA Naslov izvornika The Science ofleonardo: Inside the Mind ofthe Great Genius o f tke Renaissance
biblioteka OSOBA Naslov izvornika The Science ofleonardo: Inside the Mind ofthe Great Genius o f tke Renaissance Copyright 2007. Fritjof Capra Doubleđay, New York Rizzoli, Milano Prijevod Alenka Zupčić
DettagliBr. Nr.3/15 Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1
Br. Nr.3/15 Službeni glasnik Bollettino ufficiale Str. Pag. 1 S A D R Ž A J I N D I C E Str. Pag. 18. 19. Akti Gradskog vijeća Atti del Consiglio municipale Rovinj-Rovigno, 8. travnja 2015. 8. aprile 2015
DettagliTAL A TALIJANSKI JEZIK. viša razina ISPIT SLUŠANJA (Ascolto) TALA.25.HR.R.K2.12 TAL A IK-2 D-S025. TAL A IK-2 D-S025.indd
TAL A TALIJANSKI JEZIK viša razina ISPIT SLUŠANJA () TAL25.HR.R.K2.12 12 1.indd 1 25.4.2016. 15:24:10 Prazna stranica 99 2.indd 2 25.4.2016. 15:24:10 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite
Dettagli1. Javna rasprava o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Tar-
Broj: 5/2017 Službeni glasnik broj 5776 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE TAR-VABRIGA-TORRE-ABREGA Broj: 5/2017 Tar-Torre, 28.03.2017. Godina: X Cijena po komadu: 30 kn Izdavač: Uredništvo: Tar-Torre, Istarska 8
DettagliVenecija. Lovorka Čoralić. Uvod: Mleci grad-država izrasla iz bizantskoga okrilja
Lovorka Čoralić Venecija Uvod: Mleci grad-država izrasla iz bizantskoga okrilja U 16. stoljeću jedan humanist pokušao je izvesti ime Mleci (Venecija) od riječi veni etiam (»dođi ponovno«) objašnjavajući
DettagliMUZICKO-SCENSKI I DRUSTVENI ZIVOT U MAKARSKOJ U XIX STOLJECU
MUZICKO-SCENSKI I DRUSTVENI ZIVOT U MAKARSKOJ U XIX STOLJECU Nevenka Bezic-Bozanic Pad Mletacke republike Makarska je docekala vee oporavljena od dugogodisnjeg turskog pritiska na celu s vise domacih skolovanih
DettagliPONAD EGZODUSA I FOJBI NOVA TALIJANSKA LITERATURA O ISTOČNOJ GRANICI
Vanni D ALESSIO Ponad Egzodusa i Fojbi. Nova talijanska literatura o Istočnoj granici PONAD EGZODUSA I FOJBI NOVA TALIJANSKA LITERATURA O ISTOČNOJ GRANICI Vanni D ALESSIO Sveučilište u Rijeci, Sveučilište
DettagliPRIKAZ: F. Lo Schiavo: Le fibule dell Italia meridionale e della Sicilia:..., VAMZ, 3. s., XLV (2012)
589 Fulvia Lo Schiavo Le fibule dell Italia meridionale e della Sicilia: dall eta del bronzo recente al VI secolo a. C. Prähistorische Bronzefunde Abteilung XIV; Bd.14, teil 1, 2, 3. Steiner Verlag Godine
DettagliRazgovor s Đurom Sederom. Intervista con Đuro Seder *
Radmila Iva Janković Razgovor s Đurom Sederom. Intervista con Đuro Seder * Introduzione Radmila Iva Janković ha intervistato nel luglio 2013 Đuro Seder, artista che aveva partecipato al gruppo Gorgona
DettagliMANINOVA VLADA NACIONALNI KOMITET I GARIBALDINCI U ODNOSU NA DALMACIJU REVOLUCIJA U VENECIJI I NJEN ODNOS PREMA DALMACIJI
GRGA NOVAK MANINOVA VLADA NACIONALNI KOMITET I GARIBALDINCI U ODNOSU NA DALMACIJU REVOLUCIJA U VENECIJI I NJEN ODNOS PREMA DALMACIJI Bečki je kongres (1815.) ponovo raskomadao Italiju. Najplodniji i ekonomski
DettagliUSKOCI I OTOK KRK. /. Uskoci u Senju 2
MIHOVIL BOLONIĆ USKOCI I OTOK KRK Svrha je ovog kraćeg prikaza da na temelju arhivskih i drugih pisanih izvora prikaže odnose uskoka prema otoku Krku. Ovaj prikaz pokazat će i neke uskočke negativnosti,
Dettagli"Marco Kraglievich s è desto. L han visto in Croazia" Tommaseov prilog afirmaciji slavenske narodne poezije
Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2016 UDK 81 255.4:398.8(=163) 821.131.1.09 Tommaseo, N. Izvorni znanstveni članak Primljen: 12. 5. 2016. Prihvaćen za tisak: 2. 12. 2016. Boško Knežić Sveučilište
DettagliPRIJEĆI PRAG NADE 1. NASTANAK
PRIJEĆI PRAG NADE Giovanni Paolo II con Vittorio Messori, Varcare la soglia della speranza, A. Mondadori ed., Milano, ottobre 1994, XXII + 258 stranica. 1. NASTANAK Vittorio Messori, poznati talijanski
DettagliDjela venecijanskih majstora vedute prvi put izložena u Hrvatskoj
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba Vedute Venecije iz Zbirke umjetnina Intese Sanpaolo Djela venecijanskih majstora vedute prvi put izložena u Hrvatskoj Canaletto, Guardi,
DettagliTALIJANSKI JEZIK. viša razina ISPIT SLUŠANJA (Ascolto) TALA.23.HR.R.K2.12 TAL A IK-2 D-S023. TAL A IK-2 D-S023.indd 1 28.4.2015.
TALIJANSKI JEZIK viša razina ISPIT SLUŠANJA () TAL23.HR.R.K2.12 12 1.indd 1 28.4.2015. 11:02:22 Prazna stranica 99 2.indd 2 28.4.2015. 11:02:22 OPĆE UPUTE Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih. Ne
DettagliNIKOLA UDINA ALGAROTTI (KRK, BEČ, 1838.) MUZIKOLOG, FILOLOG, PREVODITELJ
NIKOLA UDINA ALGAROTTI (KRK, 1791. BEČ, 1838.) MUZIKOLOG, FILOLOG, PREVODITELJ UDK: 78.072 Udina Algarotti, N. 801.7-05 Udina Algarotti, N Rukopis primljen: 21. svibnja 2009. Prihvaćen za tisak: 18. rujna
DettagliVELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE OPĆE INFORMACIJE O KOLEGIJU OPIS KOLEGIJA
VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU Stranica: 1 od 4 Studij: Menadžment Studijska godina: 1 Akad. godina: 2014./2015. Smjer: Semestar: Turistički menadžment 3 OPĆE INFORMACIJE O KOLEGIJU Šifra kolegija O / I Naziv
DettagliLight Brochure Kočioni Diskovi
Light Brochure Kočioni Diskovi Dischi Open Parts: alla scoperta di nuovi orizzonti Kočioni diskovi Radiance: Otkrivanje novih horizonata L esclusività è fatta di particolari unici, raggiunti con determinazione
DettagliAtti e memorie della Società istriana di archeologia e storia patria Pagine istriane
- Atti e memorie della Società istriana di archeologia e storia patria i Pagine istriane Atti e memorie della Società istriana di archeologia e storia patria Pagine istriane - - Atti e memorie della Società
DettagliNAPABIRČENA KLEPOTINA (Enciclopedia della letteratura, Garzanti editore, 2007)
NAPABIRČENA KLEPOTINA (Enciclopedia della letteratura, Garzanti editore, 2007) M i r k o T o m a s o v i ć UDK: 821.163.42=131.1 Mirko Tomasović Cvijete Zuzorić 5/V Z a g r e b Proslov Kontraverzno predstavljanje
DettagliIZ URBANE TOPOLOGIJE SREDNJOVJEKOVNOG ZADRA
IZ URBANE TOPOLOGIJE SREDNJOVJEKOVNOG ZADRA Franjo Smiljanié UDK 711.52 (497.5 Zadar) (091) lzvorni znanstveni rad Franjo Smiljanié Filozofski faku1tet u Zadru Autor prepoznaje grb zadarskog kneza Jakova
DettagliLa dottoressa Villani si è dimostrata. Gospođa Villani se. LA CICALA zaratina periodico d informazione della Comunita degli italiani di Zara
LA CICALA zaratina periodico d informazione della Comunita degli italiani di Zara Zadarski CVRCAK informativni asopis Zajednice Talijana Zadar giugno 2007, lipanj 2007. Onorificenza per Rina Villani e
DettagliOmiš, pogled na gradski kaštel s kulom Peovicom Omiš, view of the town citadel with the Peovica tower
Omiš, pogled na gradski kaštel s kulom Peovicom Omiš, view of the town citadel with the Peovica tower Vanja Kovačić Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Split Izvorni znanstveni rad - Original
DettagliUNIVERSITÀ JURAJ DOBRILA DI POLA FACOLTÀ DI SCIENZE DELLA FORMAZIONE INDICAZIONI PER LA STESURA DELLE TESINE E TESI DI LAUREA
UNIVERSITÀ JURAJ DOBRILA DI POLA FACOLTÀ DI SCIENZE DELLA FORMAZIONE INDICAZIONI PER LA STESURA DELLE TESINE E TESI DI LAUREA Pola, luglio 2016 Indicazioni per la stesura delle tesine di laurea triennale
DettagliRUŽIĆ. Branko. (Slavonski Brod Zagreb 1997) Galerija Adris. Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno. travnja / aprile / april
Branko RUŽIĆ (Slavonski Brod 1919 - Zagreb 1997) Galerija Adris Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno 09 travnja / aprile / april 31 svibnja / maggio / may 2009 2 SJEKIRA, BRADVA, PILA I JOŠ PONEŠTO
DettagliPeriodico della Comunità degli Italiani di Zagabria Anno 2016./ Numero 13.
Incontri Periodico della Comunità degli Italiani di Zagabria Anno 2016./ Numero 13. Incontri Introduzione INCONTRI Periodico della Comunità degli Italiani di Zagabria Anno 2016./ Numero 13. Esce ad aprile
DettagliPRIMO PREMIO (U.I.-U.P.T.) di euro 2.500,00 Prvu nagradu
UNIONE ITALIANA/Talijanska Unija UNIVERSITA POPOLARE/ Narodno Sveučilište F I U M E/Rijeka TRIESTE/Trst COMUNE DI GRISIGNANA OPĆINA GROŢNJAN COMUNITA DEGLI ITALIANI ZAJEDNICA TALIJANA GRISIGNANA/GROŢNJAN
DettagliIZGRADNJA ZVONIKA KATEDRALE U MAKARSKOJ. D a r k a B i l i ć
IZGRADNJA ZVONIKA KATEDRALE U MAKARSKOJ D a r k a B i l i ć UDK: 72.04 (497.5 Makarska) 17 Izvorni znanstveni rad Darka Bilić Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Centar Cvito Fisković, Split Pomoću
DettagliODVOJI _ DIFFERENZIA RECIKLIRAJ _ RICICLA STEDI _ RISPARMIA
ODVOJI _ DIFFERENZIA RECIKLIRAJ _ RICICLA STEDI _ RISPARMIA UPUTE ZA ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA ISTRUZIONI PER LA RACCOLTA DIFFERENZIATA DEI RIFIUTI Za ljepše lice Vodnjanštine! Per un volto più bello
Dettaglibogova IL SENTIERO DEGLI DEI PUT vita I PARCHI ARCHEOLOGICI ISTRIANI: ARHEOLOŠKI PARKOVI: ISTARSKI
re re vita bogova ISTARSKI PUT ARHEOLOŠKI PARKOVI: instrument za predpristopno pomoč i n s t r u m e n t p r e t p r i s t u p n e p o m o ć i strumento di assistenza preadesione I PARCHI ARCHEOLOGICI
DettagliMjesto izvođenja nastave Sveučilište u Zadru, Stari campus, dvorane 154 i 142
Naziv studija Preddiplomski sveučilišni studij talijanskog jezika i književnosti; Preddiplomski sveučilišni prevoditeljski studij talijanistike Naziv kolegija TALIJANSKI JEZIK 4 Status kolegija obvezni
DettagliUvod. Uvod. , [sto djelo, str Enciklopedija Jugoslavije, sv. 3, JLZ "Miroslav Krleža", Zagreb 1984, str
Uvod Ovdje objavljeno gradivo sadrži dopisivanje generalnih providura za Dalmaciju i Boku kotorsku, Paola Boldua (1780-1783) i Francesca Faliera (1783-1786)1 o prilikama i životu u srednjem dijelu južne
DettagliKATOLIČKA CRKVA I PRAVOSLAVLJE
ANALECTA CROATICA CHRISTIANA MILE BOGOVIĆ KATOLIČKA CRKVA I PRAVOSLAVLJE U DALMACIJI za vrijeme mletačke vladavine Urednici: DR. FRANJO ŠANJEK DR. FRANKO MIROŠEVIĆ 2. izdanje SVEZAK XTV MILE BOGOVIĆ KATOLIČKA
DettagliLLA <=D =FLJG <A <A *GNA?FG
267-535 391 izražavanja nacionalne, vjerske i jezične pripadnosti u austrijskim popisima. Od popisa 1880. od ispitanika se tražilo navođenje uporabnoga jezika, koji nužno nije morao označavati nacionalnu
DettagliSVETI BENEDIKT I NJEGOVO DJELO U CRKVI I NAŠEMU NARODU
/» V VV crkva u svijetu POGLEDI SVETI BENEDIKT I NJEGOVO DJELO U CRKVI I NAŠEMU NARODU (U povodu 150. obljetnice rođenja sv. Benedikta) Slavko Kovačić Sv. Benedikt i značenje njegova djela Mi danas teško
DettagliVilko GECAN. (Kuželj Zagreb 1973) Galerija Adris. Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno. kolovoza / agosto / august
Vilko GECAN 1929 Vilko GECAN (Kuželj 1894 - Zagreb 1973) Galerija Adris Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno 30 kolovoza / agosto / august 28 listopada / ottobre / october 2012 1 2 VILKO GECAN: ZAMRŠENI
DettagliLITURGIJA - SVETI SUSRET
LITURGIJA - SVETI SUSRET Ghilsan Lafont EUHARISTIJA. HRANA I RIJEČ 62 1 Uvod Naš ljudski život pokazuje izvjesni broj određenih izraza, ponašanja i načina življenja, nazovimo ih figurama, koje niti jedna
DettagliMJERE DALMATINSKIH LUKA U PRIRUČNICIMA XVI. STOLJEĆA
MJERE DALMATINSKIH LUKA U PRIRUČNICIMA XVI. STOLJEĆA Marija ZANINOVIĆ-RUMORA Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru UDK 389.1(497.5) Dalmacija Pregledni rad Primljeno: 23. XII. 2002. Proučavajući mjere
DettagliISUSOVAČKE REDUKCIJE U PARAGVAJU
ISUSOVAČKE REDUKCIJE U PARAGVAJU J e r k o B a r išić Crkvi nije primarna zadaća da se bavi zemaljskim prosperitetom. No ona dajući duhovno-moralne smjernice svem životu, uređuje tako i socijalno djelovanje.
DettagliSAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK G-5
SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK G-5 Studijski profil (13) Italijanski jezik, književnost i kultura Naziv predmeta Savremeni italijanski jezik G-5 Status predmeta Obavezan predmet (OP) Trajanje Jedan semestar
DettagliRATNA LIRIKA Sonja Senjanović KRUHA DUŠI. POSEBNA IZDANJA Ljubo Plenković GLAD Marin Franičević GOVORENJE MIKULE TRUDNEGA
U našim bibliotekama izašle su i ove knjige MEMOARI Vladimir Marković Indo NEPOKORENA MLADOST I i II dio Josip Kirigin U PRASKOZORJE Anđelka Radelić-Jovanović RAĐANJE SLOBODE, I i II dio Petar Dvornik
DettagliTema broja Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Radoslav Katičić Hrvatski jezik i Europa. Boris Ljubičić
Broj 2 Godište XIII / 2013. Cijena 30,00 kn Č a s o p i s M a t i c e h r v a t s k e Tema broja Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji Radoslav Katičić Hrvatski jezik i Europa Boris Ljubičić A
DettagliTISKANI PROGLASI U ZADRU I DALMACIJI
Katalog izložbe TISKANI PROGLASI U ZADRU I DALMACIJI 1488. - 1946. Zadar, lipanj 2013. Katalog izložbe Službeno izvješćivanje u prošlosti TISKANI PROGLASI U ZADRU I DALMACIJI 1488. - 1946. Zadar, lipanj
DettagliZlatarićev "Zbogom Cvijeti Zuzorić" između "Danice" ( ) i "La Dalmazia" ( )
Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2011 UDK 821.163.42-193.6.09 Zlatarić, D. Izvorni znanstveni članak Primljen: 25. 03. 2011. Prihvaćen za tisak: 04. 11. 2011. Valter Tomas Sveučilište u Zadru Odjel
DettagliTRAGIČNA SMRT PRIMARIJUSA ORTENSIJA PEPIJA U PULI 1938.
Pregledni rad Acta med-hist Adriat 2011;9(1);125-134 Review Article UDK: 61-05 Ortensio, P. 61(497.5 Pula)(091) TRAGIČNA SMRT PRIMARIJUSA ORTENSIJA PEPIJA U PULI 1938. THE TRAGIC DEMISE OF HEAD PHYSICIAN
DettagliNELIPČIĆI I ŠUBIĆI MEĐUSOBNI ODNOSI
NELIPČIĆI I ŠUBIĆI MEĐUSOBNI ODNOSI Damir Karbić U radu se prikazuju međusobni odnosi Šubića Bribirskih i Nelipčića tijekom prve polovine 14. st., u razdoblju kada su se ove dvije velikaške obitelji borile
DettagliPomorstvo na istočnom Jadranu: trgovački promet i pomorske opasnosti krajem srednjega vijeka i početkom modernoga doba
Sabine Florence Fabijanec Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Zagreb Izvorni znanstveni članak UDK: 656.61(497.5)(262.3-11) 12/16 Pomorstvo na istočnom Jadranu:
DettagliTRE RITRATTI DI DOMENICO TINTORETTO
TRE RITRATTI DI DOMENICO TINTORETTO Filippa Pedrocco UDK 75.034 (450.34 Venezia) "16" Izvorni znanstveni rad Filippa Pcdrocco Venecija, Universita degli S tudi di Venezia Autor publicira tri nova portreta
DettagliCORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA
CORSO DI ITALIANO PER I MEMBRI DELLA MINORANZA ITALIANA DI ZAGABRIA TEČAJ TALIJANSKOG JEZIKA ZA ČLANOVE TALIJANSKE MANJINE GRADA ZAGREBA TEST D USCITA Prova n. 1 - Provjera 1. Lezione 1 - Lekcija 1 Completa
Dettagličasopis studenata Filozofskog fakulteta Split / HUMANIST br 01
časopis studenata Filozofskog fakulteta Split / HUMANIST br 01 1 HUMANIST br 01 / časopis studenata Filozofskog fakulteta Split HUMANIST br 01 časopis studenata Filozofskog fakulteta Split Sadržaj Glavni
DettagliMASCARELLI. Bruno. (Sarajevo, 1926) Galerija Adris. Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno. lipnja / giugno / june. kolovoza / agosto / august
Bruno MASCARELLI 1952 Bruno MASCARELLI (Sarajevo, 1926) Galerija Adris Obala Vladimira Nazora 1 Rovinj Rovigno 30 lipnja / giugno / june 28 kolovoza / agosto / august 2011 1 2 BRUNO S OVOGA I ONOGA SVIJETA
DettagliVENECIJA I DUBROVNIK U VRIJEME VELIKOG POTRESA GODINE LOVRO KUNČEVIĆ I DOMAGOJ MADUNIĆ
Anali Dubrovnik 52/1 (2014): 173-218 173 Izvorni znanstveni rad UDK : 327(497.5 Dubrovnik) 16 94(497.5 Dubrovnik) 16 Primljeno: 31.7.2013 VENECIJA I DUBROVNIK U VRIJEME VELIKOG POTRESA 1667. GODINE LOVRO
Dettagli"Zakošena pročelja" i Plotinova estetička načela
Ž. RAPANIĆ. "Zakošena pro(elja... Izvorni znanstvcni rad UDK 7.072 '2.01, ]]1.852 "Zakošena pročelja" i Plotinova estetička načela Zapažanja uz tezu G. De Angelis D'Ossata Prof. dr. Željko RAPANIĆ HR -
DettagliGROMAČE KOD SEL A PERUŠKI (PULA), OSTACI 'FOSILIZIRANOG' ANTIČKOG PEJSAŽA
Arheološki vestnik (Arh. vest., AV) 41, 1990, str. 297-308 GROMAČE KOD SEL A PERUŠKI (PULA), OSTACI 'FOSILIZIRANOG' ANTIČKOG PEJSAŽA ROBERT MATIJAŠIČ Arheološki muzej Istre, Mate Balote 3, YU-52000 Pula
DettagliPoštovane kolegice i kolege,
Da: "Gracia Krainer" A: "direktori marina" , "ACI marina Cres" , "ACI marina Dubrovnik" ,
DettagliHermann Ignaz Bidermann Zur Ethnographie von Dalmatien"/ O etnografiji Dalmacije. II. Srbi i Morlaci.
II. Srbi i Morlaci. Kada sam od 449.282 Srbo-hrvata dalmatinskih, koji su po zadnjem popisu s kraja 1880. godine tamo živjeli, njih 135.160 označio kao Hrvate i iz ukupnog broja izlučio, učinio sam to
DettagliROMANIZMI U GRADITELJSKOJ TERMINOLOGIJI U DALMACIJI
Marina Marasović-Alujević Split ROMANIZMI U GRADITELJSKOJ TERMINOLOGIJI U DALMACIJI UDK 800.87 :801.316.3 UVOD Rad primljen za tisak 11. listopada 1984. Obr>ada romanizatma u graditeljskoj terminologiiji
DettagliOcjene, prikazi, izvješća 279
171-398 Ocjene, prikazi, izvješća 279 Domus, casa, habitatio...: kultura stanovanja na jadranskom prostoru, 5. istarski povijesni biennale, sv. 5, zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog
DettagliCrkvica sv. Martina nad sjevernim vratima (porta aurea) Dioklecijanove palače u Spljettu
Crkvica sv. Martina nad sjevernim vratima (porta aurea) Dioklecijanove palače u Spljettu Nad glavnim sjevernim vratima (porta aurea) Dioklecijanove palače u Spljetu (si. 1) i to baš neposredno nad lukom
DettagliSveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za povijest umjetnosti. Fanny Popara. Diplomski rad. Mentor: dr. sc. Danko Šourek, viši asist.
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Fanny Popara ALESSANDRO VITTORIA I MANIRISTIČKA SKULPTURA U DALMACIJI Diplomski rad Mentor: dr. sc. Danko Šourek, viši asist. Zagreb,
DettagliProf. dr. sc. Mithad Kozličić Član ANUBiH Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, R. Boškovića 5, Zadar
Prof. dr. sc. Mithad Kozličić Član ANUBiH Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, R. Boškovića 5, 23000 Zadar IZGRADNJA I USPOSTAVA SUSTAVA SVJETIONIKA KAO TEMELJNI PRINOS AUSTRIJSKE I AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
DettagliASPEKTI KRŠĆANSKOGA PREDREFORMISTIČKOG HUMANIZMA NA MLETAČKOM PODRUČJU
Gianna Gardenal ASPEKTI KRŠĆANSKOGA PREDREFORMISTIČKOG HUMANIZMA NA MLETAČKOM PODRUČJU Prvotno objavljeno kao: Aspetti dell'umanesimo cristiano preriformistico in area veneta. U: Italia - Slavia tra Quattro
DettagliFesta della Repubblica Italiana in Comunità
LA CICALA zaratina periodico d informazione della Comunit degli italiani di Zara Zadarski CVRČAK informativni časopis Zajednice Talijana Zadar ottobre 2010, listopad 2010. Festa della Repubblica Italiana
DettagliPovratak svitaca Scritti politici
Povratak svitaca Scritti politici 1968 1975 Pier Paolo Pasolini 2015. Sadržaj Prolog: Io sono una forza del Passato 5 Predgovor 6 Prvi deo: Salò 11 Uvod 13 Odricanje od Trilogije života 16 Pazolini izbliza
Dettaglisheme spajanja - sistem 4+n
sheme spajanja - sistem +n SC0-A T CA (C.0) - kontakti na slušalici (, )napon je (+.Vdc) - kontakt preklapa masu na el. bravu (VX.00) (VX.0) 0 za osvjetljenje T CA (VX.0) (VX.00) (VX.0) 0 (C.0) RETE transformator
DettagliMIRJANA MATIJEVIC-SOKOL TOMA ARHIĐAKON I CRKVENA ORGANIZACIJA U SALONI
Zbornik ZPZ, 15 UĐK 262.3(091)(497.13 2 Salon«Izvorni znanstveni rad MIRJANA MATIJEVIC-SOKOL TOMA ARHIĐAKON I CRKVENA ORGANIZACIJA U SALONI U hrvatskoj historiografiji dobro je poznat problem kontinuiteta
DettagliISSN enjoyistra. jesenautunno13.
ISSN 1847-7674 enjoyistra jesenautunno13 www.istra.com Savudrija Salvore Jelovice Plovanija Kaštel Požane Umag Umago Novigrad Cittanova Tar-Vabriga Torre-Abrega I M R N A Buje Buie Brtonigla Verteneglio
Dettagli