OSNOVNA ŠKOLA KOMIŽA KOMIŽA

Transcript

1 OSNOVNA ŠKOLA KOMIŽA KOMIŽA ŠKOLSKI KURIKULUM Školska godina 2017./ rujna, Klasa: /17-03/01 Ur. broj:

2 UVOD Pod pojmom školskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadržaje, procese i aktivnosti, koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja, kako bi promovirali intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni, duhovni razvoj učenika u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima, te na kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. Školski kurikulum je dio općeg kurikuluma (Nacionalni okvirni kurikulum, MZOS, 2010.) a škola ga izrađuje radi zadovoljavanja specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj škola radi. Cilj kurikuluma ogleda se u primjeni načela izgradnje razvojnoga kurikuluma koji je usmjeren na osobni razvoj učenika, njegovo osposobljavanje za kvalitetno življenje, aktivno i odgovorno sudjelovanje u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i općem društvenom napretku. Opći ciljevi operacionalno su iskazani očekivanim učeničkim odgojno-obrazovnim postignućima kompetencijama. Kurikulum uključuje sljedeća odgojno-obrazovna područja: jezično-komunikacijsko društveno-humanističko matematičko-prirodoslovno tehničko-tehnologijsko tjelesno-zdravstveno umjetničko praktični rad i dizajniranje. Izrada školskog kurikuluma zahtijeva određene postupke koji se ne mogu provesti u kratkom vremenu i koji uključuju sve sudionike i korisnike odgojno obrazovnog procesa. Potrebno je osigurati kadrovske, materijalne i druge objektivne uvjete koji su neophodni za odvijanje redovne nastave i drugih oblika rada u Školi. Aktivnosti treba organizirati i provoditi prema realnim uvjetima: - stručni kadar - iz nekih predmeta još nema stalno zaposlenog i, prema zakonskim odredbama, stručnog učitelja fizike, četiri učiteljice rade u dvije škole, dva učitelja rade u tri škole, stručni suradnici rade u dvije škole; organiziranje aktivnosti limitirano je tjednim zaduženjima tj. opterećenjima učitelja, pogotovo kada je riječ o učiteljima koji izvannastavne aktivnosti vode u dvije ili tri škole na otoku; izvannastavne aktivnosti i drugi oblici izvannastavnog rada organizirani su vezano uz tjedna zaduženja učitelja i interes učenika; - objektivni uvjeti rada - nedostatna je opremljenost suvremenim nastavnim sredstvima i pomagalima, prostorni uvjeti su nezadovoljavajući za neke oblike redovne nastave i aktivnosti; udaljenost od većeg gradskog središta stvara poteškoće u radu, a i sam položaj grada (od hrvatskog kopna najudaljeniji otok) sa svojim specifičnostima otočke, relativno izolirane sredine i malim brojem stanovnika i sl., limitirajući je faktor u planiranju rada (npr. za edukaciju i organizaciju različitih oblika izvanučioničke nastave potrebno je daleko više vremena i materijalnih sredstava); broj učenika je relativno mali, što je s jedne strane prednost u organizaciji rada, ali kada je riječ o izboru aktivnosti i socijalnim faktorima razvoja učenika, i nedostatak. Pripreme za izradu školskog kurikuluma uključile su sljedeće postupke:: - Snimanje (utvrđivanje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE - Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) ŠTO? - Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) KOLIKO? 1

3 - Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata KAKO? - Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (učitelj, stručni suradnik, liječnik i slično) - Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za razvojni plan škole - Rangiranje utvrđenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja) - Uvid u iskustva drugih škola i literaturu - Analiza dosadašnjih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka - Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina i slično) - Utvrđivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa (realni okviri programa) - Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima - Raspoređivanje aktivnosti obzirom na logične, tematske i vremenske okvire - Posebno označavanje aktivnosti koje su izuzetno važni za ovu godinu - Posebno označavanje aktivnosti koje su veza s prethodnim godinama - Posebno označavanje aktivnosti za koje je potrebna daljnja programska razrada u obliku složenijih projekata - Posebno označavanje aktivnosti koje se ne mogu vremenski točnije odrediti - Planiranje vremenskih rezervi za svaki pojedini segment i ukupnih vremenskih rezervi. KOMPONENTE ŠKOLSKOG KURIKULUMA Odgojno-obrazovne vrijednosti Vrednovanje i samovrednovanje Odgojno-obrazovni ciljevi - kompetencije Metode i sredstva odgojno-obrazovnog rada KURIKULUM Odgojno-obrazovni sadržaji (nastavni plan i program, syllabus, kurikulum) Organizacija odgojnoobrazovnog rada Načela obrazovnog rada 2

4 KOMPONENTE ŠKOLSKOG KURIKULUMA 1. VRIJEDNOSTI KOJE SE MOGU SMATRATI SMJERNICAMA ZA ODGOJNO- OBRAZOVNE CILJEVE: dostojanstvo - prava i dužnosti pojedinca, neprihvaćanje nasilja kao cilja i sredstva, zalaganje za mir poštovanje drugih, solidarnost, priznavanje etičkih normi, čuvanje okoliša, ravnomjerni razvoj, jednake mogućnosti temeljne slobode, demokracija, osobna i društvena odgovornost. Načela koja čine uporišta za izradu i realizaciju kurikuluma: osiguravanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja za sve (osiguravanje potrebnih materijalnih, kadrovskih i ostalih uvjeta za kvalitetno obrazovanje prema pedagoškim standardima) jednakost obrazovnih šansi za sve uključenost svih učenika poštivanje ljudskih prava te prava djece multikulturalizam, tolerancija i poštivanje različitosti, očuvanje i razvoj vlastitoga povijesnog i kulturnog naslijeđa i nacionalnog identiteta kompetentnost i profesionalna etika znanstvena utemeljenost kurikuluma demokratičnost (uključenost i odgovornost širokoga kruga sudionika i korisnika obrazovanja) autonomija škole pedagoški i školski pluralizam europska dimenzija obrazovanja cjeloživotno učenje obrazovanje, odgoj i osposobljavanje usmjereni na individualni razvoj učenika. 2. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI: usvajanje znanja i vještina (kompetencija) Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na poučavanje učenika onim znanjima i na razvijanje onih kompetencija koje će im biti potrebne u daljnjem životu: stjecanje znanja u smislu usvajanja činjenica i generalizacija tj. sadržaja koji su temelj za razvijanje intelektualnih, društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti i praktičnih vještina, koje bi trebale biti temelj razvoja osobnosti učenika. Učenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu žive, razumijevanje prošlosti i sadašnjosti, kvalitetan odnos prema prirodi i društvu, ljudskom stvaralaštvu, materijalnim i duhovnim vrijednostima i međuljudskim odnosima. Svaka aktivnost koja se provodi u Školi provodi se s odgovarajućim ciljevima, a cjelokupno djelovanje Škole, kao opći cilj, može se operacionalno definirati očekivanim učeničkim odgojnoobrazovnim postignućima ili kompetencijama. 3

5 Temeljne kompetencije obuhvaćaju: komunikacijske matematičke informatičko-tehnologijske prirodoznanstvene socijalne poduzetničke učiti kako učiti opća kultura Očekivana odgojno-obrazovna postignuća (ishodi) učenika nakon završetka obveznog obrazovanja: razvijene komunikacijske kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima) razvijena matematička kompetencija (konceptualna znanja i primjena matematike u rješavanju problema, uključujući i probleme u različitim životnim situacijama) razvijena informatička pismenost (poznavanje i upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije) poznavanje i razumijevanje prirodnih fenomena i razvijeno prirodoznanstveno mišljenje razvijena sposobnost kritičkoga mišljenja i sposobnost rješavanja problema razvijene kreativne sposobnosti osposobljenost za samoorganizirano učenje razvijene socijalne kompetencije poznavanje ljudskih prava i prava djece i osposobljavanje za njihovo poštivanje i provođenje (vezano i uz provođenje Građanskog odgoja) razvijena temeljna znanja i pozitivno stajalište prema umjetničkom stvaralaštvu i izražavanju razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj kulturi i kulturi drugih naroda razvijena svijest o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih razvijena svijest o potrebi očuvanja prirode i zaštite okoliša razvijene praktično-radne vještine za svakodnevni život razvijena poduzetnička kompetencija razvijena sposobnost donošenja odluka o vlastitom profesionalnom razvoju razvijeno samopouzdanje, samopoštovanje i svijest o vlastitim sposobnostima. Odgojni ciljevi škole mogu se svesti na sljedeće kategorije. promicanje osnovnih općih vrijednosti kao što su urednost, pristojnost/obazrivost, sposobnost vladanja sobom (prepoznavanje vlastitih emocija i regulacija emocija kao npr. vještine svladavanja srdžbe, straha, i sl.) razvijanje samopoštovanja i poštovanja drugih (empatija, pomaganje, prijateljstvo, suradnja, altruizam, poštenje, plemenitost) razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje promicanje razumijevanja i poštivanja drugih i drugačijih (tolerancija i poštivanje različitosti dobne, jezične, vjerske, svjetonazorske, nacionalne, rasne, socijalne, spolne) promicanje jednakovrijednosti i ravnopravnosti spolova promicanje ljubavi i ponosa prema obitelji, zavičaju i domovini razvijanje stavova prema životu kao najvećoj vrijednosti promicanje vrijednosti rada, osobiti naglasak na vrijednost truda, zalaganja i rezultata rada razvijanje poduzetničkog duha 4

6 njegovanje, čuvanje i promicanje kulturne baštine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta te osvješćivanje vrijednosti kulturne baštine u globalizacijskim procesima poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija (kao potrebna protuteža globalizaciji koju bi se moglo shvatiti isključivo gospodarskom i tehnološkom stvarnošću) poznavanje vlastite religije kao i drugih religija i njihovih različitosti unutar duhovne baštine suvremenog svijeta poticanje čuđenja i znatiželje u odnosu na prirodu i svijet razvijanje ekološke svijesti razvijanje sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja i samostalnog djelovanja (osobito sposobnosti kritičke prosudbe različitih ponuda suvremenog svijeta) promicanje osjećaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja razvijanje osjećaja za osobnu odgovornost razvijanje međusobne solidarnosti razvijanje sposobnosti samoodgoja razvijanje sposobnosti i talenata svake osobe sukladno njezinoj prirodi razvijanje sposobnosti za društveni angažman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva Prenošenje i prihvaćanje temeljnih općeljudskih vrijednosti ostvaruje se unutar odgojnog procesa - da bi se postigli odgojni ciljevi, potrebno je mijenjati načine poučavanja i načine življenja unutar školskog prostora. Neke važnije zadaće učitelja u ostvarenju navedenih ciljeva: Stvaranje pozitivnog emocionalnog razrednog ozračja koje će učeniku pružati osjećaj sigurnosti i međusobnog poštivanja. Osvješćivanje i primjenjivanje društveno poželjnih normi ponašanja: u svakodnevnom ophođenju, odnosu između učitelja i učenika, učenika međusobno, postavljanju jasnih pravila ponašanja i preuzimanje odgovornosti i posljedica za njihovo nepoštivanje, organiziranju neposrednog učenikovog okruženja na konkretnim zadacima brige za druge, stvaranja i održavanja prijateljstva i pružanja pomoći, aktivnostima i akcijama razreda kao cjeline, projektima, terenskom radu i povezivanju s neposrednom društvenom okolinom. Poučavanje koje nije u suprotnosti s onim što se želi poučiti. Svojim uzorom učitelji na najbolji način omogućavaju učenicima prihvaćanje i življenje tih vrijednosti. Poticanje radoznalosti i kritičkog duha kod učenika. Poučavanje koje se ne temelji samo na riječima, već poučavanje koje daje i stvara prostore za življenje određenih pozitivnih iskustava. Učenicima tijekom odgoja i obrazovanja treba omogućiti ona iskustva koja se kasnije traže u životu odraslih: iskustvo odgovornosti, pravednosti, solidarnosti, odlučivanja, dosljednosti i suradnje; sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, promatranja i samostalnoga djelovanja; otkrivanja vlastitih talenata, prihvaćanja drugih i drugačijih. Poučavanje i objašnjavanje vrijednosti i normi ponašanja, rješavanje moralnih dilema, raspravljanje o različitosti ponašanja te vrednovanje moralnih postupaka. Poučavanje o lijepome te promicanje smisla za estetske i umjetničke vrijednosti i stvaralaštvo. Odgojno djelovanje povezano je s obrazovnim, što znači da se način odgojnog djelovanja promišlja i kreira istodobno kad i spoznajni aspekt nastave - odgojne sadržaje treba povezivati s obrazovnim temama unutar raznih predmeta (hrvatski jezik, povijest, geografija, priroda i društvo, 5

7 itd.), kad god je to moguće. Ostvarivanje odgojnih ciljeva uspješnije je ako škola i roditelji imaju iste ili slične stavove o ciljevima odgoja. Odgojne aktivnosti u razredu/školi su mnogobrojne. One ovise o naravi i sadržaju samog nastavnog predmeta, ali ovise i o kreativnosti samog učitelja. Ako je riječ npr. o vrijednosti zdravlja, odgojni ciljevi bit će usmjereniji na nastavne predmete kao što su tjelesna i zdravstvena kultura (odgoj), biologija, priroda i društvo, ali i drugi predmeti vrijednost zdravlja mogu uvrstiti u svoj odgojni sadržaj. Ostvarivanje odgojnih ciljeva škole usmjereno je na njihovu operacionalizaciju kroz odgojne zadaće, odnosno didaktičko - metodički aspekt u svakom nastavnom predmetu (primjeri u tablici): Odgojni cilj Odgojne zadaće Metode, sredstva, oblici rada razvijanje samopouzdanja učenika otkrivanje emocionalnih i psiholoških zapreka s kojima se susrećemo u školi (kod učenja) razvijanje odgovornog ponašanja prema sebi i drugima razvijanje odgovornog ponašanja prema sebi, drugima poštivanje ljudskih prava poticanje rada i stvaralaštva kao vrijednosti rada uvažavanje kulturne baštine otkrivati ohrabrujuće i obeshrabrujuće situacije, identificirati situacije koje učenika čine osjetljivim, poticati obeshrabrene grupni rad, radni materijali s opisanim odgojno-obrazovnim situacijama, vrednovanje postupaka, učenici biraju što su voljni uraditi razgovarati o emocijama vezanim uz neuspjeh i kritiku ( i reakcijama na iste): pomagati razgovor o emocijama, dijeljenje emocija učeniku i posredovati u s učenicima, rad u parovima pomaganju, povezivati ga s učenikom koji zna pružiti podršku dijeljenje razrednih obveza i dužnosti poučiti učenike preispitivanju vlastitog ponašanja, razmatranje posljedica različitih ponašanja; poučiti djecu samokontroli, svladavanju afektivnosti/impulzivnosti upoznavanje s ljudskim pravima, s posebnim naglaskom na prava djece; učenje o obvezama sudjelovati u vođenju i nadopunjavanju korištenja pojmova rad, nerad, korisnost rada, dosada... kako bi učenici tijekom diskusije usvajali pojmove čuvanje vlastitih kulturnih elemenata, poslovica, poučnih priča djedova i baka izrada "radnog plana"; ili "radnog ugovora" s upisanim zadaćama pojedinih učenika,; definiranje posljedica za neizvršavanje obveza iz plana i ugovora različite radionice mirnog rješavanja sukoba radionice s tematikom: moja prava - moje obveze otvoreni "forum" na temu o dosadi; omogućiti i dozvoliti da se prijedlozi, zamisli i ideje čuju, da se iskustva razmijene. Omogućiti učenicima da kroz aktivnosti (npr. skupljanje otpada) osjete vrijednost rada poster s obiteljskom genealogijom, isticanjem starih zanimanja, običaja, briga o očuvanju kulturne baštine kroz slobodne aktivnosti 6

8 3. ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRŽAJI Obrazovna postignuća definirana su unutar svakog odgojno-obrazovnog sadržaja koji je propisan Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.) i unutar drugih sadržaja koji se nude učenima kao neobavezni programi rada (npr. izvannastavne aktivnosti). Temeljne kompetencije koje ne pripadaju sadržaju ni jednog predmeta posebno (npr. učiti kako učiti, različite socijalne vještine, zdravstveni odgoj, građanski odgoj) ostvaruje se kroz različite oblike rada (satovi razredne zajednice, izvannastavne aktivnosti, radionice i predavanja u okviru preventivnih programa i radionica koje se provode u suradnji s vanjskim organizacijama i udrugama). Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, učiti kako učiti i socijalne vještine, implementiraju se u kurikulum ili provode kroz mnoge kroskurikularne aktivnosti. Pripremanje za rad s učenicima te uspješna realizacija kurikularnih i kroskurikularnih ciljeva zahtijeva kvalitetno stručno osposobljavanje i stručno usavršavanje učitelja. Odgojno-obrazovni rad u školi ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom, dopunskim i dodatnim radom s učenicima te kroz različite oblike izvanučioničkog i izvannastavnog rada. NASTAVNI RAD Redovita nastava odnosi se na obvezno uključivanje djece u odgojno-obrazovni rad osnovne škole (razredna nastava i predmetna nastava). Obrazovni sadržaji definirani su Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.). Ciljevi i zadaci mogu se realizirati kroz nastavu jednog predmeta, ali mogu i po principima integrirane nastave kroz različite predmete (kroskurikularni ciljevi). Takvi oblici rada razrađeni su u predmetnim nastavnim planovima i programima rada, a sastavni su dio Godišnjeg plana i programa rada Škole za školsku godinu 2017./2018. Izborna nastava odnosi se na učenikov izbor predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet je obvezni nastavni predmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njega opredijelio. O učenikovom izboru i obveznosti pohađanja izborne nastave obaviješteni su roditelji/skrbnici pismeno daju izjavu o suglasnosti da učenik pohađa izborni predmet. Izborna nastava u školi organizirana je iz: TALIJANSKOG JEZIKA (za učenike od 4. do 8. razreda), INFORMATIKE (za učenike od 5. do 8. razreda) i VJERONAUKA (za učenike od 1. do 8. razreda). Dopunski rad organizira se za učenike koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha, kao oblik pomoći u učenju i nadoknađivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz određenih nastavnih područja. Dopunska nastava organizirana je: u razrednoj nastavi iz hrvatskog jezika i matematike (po potrebi i iz drugih nastavnih predmeta), u predmetnoj nastavi iz hrvatskog jezika, matematike i engleskog jezika. Obrazovne sadržaje određuju učitelji sukladno potrebama učenika. Dodatni rad organizira se za učenike koji pokazuju višu razinu znanja. Organizirana je iz geografije i matematike, a po potrebi učenika i prema procjeni učitelja i iz drugih predmeta (engleski jezik, hrvatski jezik, biologija, kemija, vjeronauk). Učenici uključeni u dodatni rad u pravilu sudjeluju na natjecanjima. IZVANUČIONIČKI RAD Izvanučionička nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadržaja izvan škole. U izvanučioničku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazališta, galerije i druge ustanove, terenska nastava, škola u prirodi i drugi organizirani oblici poučavanja/učenja izvan škole. Cilj izvanučioničke nastave je učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, u kojemu se učenici susreću s prirodnom i kulturnom okolinom, 7

9 ljudima koji u njoj žive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan škole potiče motivaciju za otkrivanje, istraživanje i stvaranje, pogodan je za timski rad, utječe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine. Izvanučionička nastava redovito koristi mogućnost interdisciplinarnoga povezivanja sadržaja različitih nastavnih predmeta i to je najčešći oblik koji se u Školi, u tom smislu, primjenjuje. Važno je temeljito planiranje aktivnosti izvan učionice s jasno osmišljenim ciljevima i zadaćama. Plan i program ovih aktivnosti utvrđuje se godišnjim planom i programom rada škole. školski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajednički odlazak učenika i učitelja na neku lokaciju u mjestu u kojemu je škola ili u drugo mjesto, a koji organizira i izvodi škola u svrhu ispunjavanja određenih odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća. Školska ekskurzija je višednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, sportskim i tehničkim odredištima izvan sjedišta škole, u skladu s određenim ciljevima i zadaćama škole. Škola u prirodi je oblik nastave koji se organizira višednevno na posebno odabranom prirodnom odredištu s odgovarajućim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za poučavanje i učenje. Program škole u prirodi temelji se na godišnjem nastavnom planu i programu škole i sukladno mogućnostima roditelja. Izbor određenog odgojno-obrazovnog vida prvenstveno se temelji na objektivnim mogućnostima škole. Izvanučionički oblici rada provodit će se sukladno Pravilniku o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole ( Narodne novine, br. 67/14; 81/15). IZVANNASTAVNI RAD Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi podrazumijevaju učiteljevu slobodu kreiranja odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralaštvo, a istodobno i uspješan poticaj za angažiranje učenika za rad izvan redovite nastave. Izvannastavne aktivnosti obično su povezane s određenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. Načini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti pretežito su radioničkoga, projektnoga, skupno-istraživačkoga, samo-istraživačkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih didaktičko-metodičkih pristupa. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve učenike - učenike prosječnih sposobnosti, darovite učenike, učenike koji zaostaju za očekivanom razinom učenja i učenike s posebnim potrebama. Sadržaji i područja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. U školi su to: literarne, dramske, likovne radionice, zborsko pjevanje, sviranje, itd.,, sportsko-zdravstveno rekreacijsko područje koje se odnosi na stjecanje sportskih vještina i sposobnosti (odbojka, badminton, stolni tenis) i ovladavanje vještinama i sposobnostima korektivne gimnastike, vježbama relaksacije i dr. po potrebi, informacijsko-komunikacijsko i tehničko područje njegovanje nacionalne i kulturne baštine: odnosi se na izradbu i realizaciju projekata o istraživanju zavičaja, očuvanje prirode i okoliša te zdravoga načina života - istraživanje zavičaja i očuvanje njegova okoliša, učenje o očuvanju okoliša, stjecanje kulture življenja u zdravom okolišu - za zdrav okoliš, učeničko zadrugarstvo - uređenje školskog vrta i očuvanje tradicionalnih načina prerade lokalnih dobara, osnovne tehnike pletenja, vezenja, kukičanja i sl. 8

10 INTEGRATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRŽAJI a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja učenika u osnovnoj školi jedan je od temeljnih ciljeva i zadaća općega odgoja i obrazovanja. Sadržaji zdravstvenoga odgoja odnose se na učenje o zdravlju i zdravom življenju, usvajanje zdravih životnih navika, pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, promociju zdravlja i kulture zdravoga življenja. Zdravstveni odgoj ostvaruje se timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i zdravstvenih djelatnika. Sadržaji zdravstvenog odgoja realiziraju se kroz nastavne teme o zdravlju - povezane s konkretnim nastavnim sadržajima i temama koje obvezuju učitelje prirode, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, razrednike i stručne suradnike. Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadržaj satova razredne zajednice i redovita tema roditeljskih sastanaka. Zdravstveni odgoj realizirat će se prema Nastavnom planu i programu zdravstvenog odgoja (MZOS) a za realizaciju tema iz pojedinih modula, izdani su i Priručnici za učitelje i stručne suradnike u osnovnoj školi i Priručnik za učitelje i stručne suradnike u razrednoj nastavi (MZOS, AZOO). b)odgoj I OBRAZOVANJE ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj svojim sadržajima obuhvaća sve što nas okružuje te podrazumijeva prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske aspekte okoliša, a temelji se na izgrađivanju pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca. U smislu osposobljavanja mladih ljudi potrebna su relevantna znanja, razvijanje kritičkoga mišljenja i vještina vrednovanja informacija te vještina demokratske rasprave u rješavanju problema, mirnog rješavanja sukoba i spremnost za odgovorno donošenje odluka. Ostvarivanje ovih kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajućih metoda i oblika rada, koji će aktivirati učenika te mu omogućiti iskustveno učenje i učenje otkrivanjem, rješavanje problema primjerenih razvojnoj dobi i aktivno sudjelovanje u donošenju odluka. Zadaća je škole osmišljavati i unositi sadržaje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj. Osim u postojećim nastavnim predmetima, odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj može se ostvarivati u izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim oblicima rada: integriranom izvanškolskom nastavom, danima integrirane nastave u školi, ostvarivanjem školskih projekata za okoliš, organiziranjem tribina, i sl. c) PROMETNA KULTURA Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne škole. Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u sprječavanju i smanjenju broja nesreća u kojima stradavaju djeca i odrasli. Nastavnim programom previđeni su sadržaji prometne kulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda i društvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnička kultura u višim razredima osnovne škole. Prometni odgoj i obrazovanje uglavnom se ograničava na upoznavanje učenika sa prometnim pravilima i važnošću poštivanja pravila u širem smislu te senzibiliziranje učenika za poštivanje pravila prometne kulture. d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO Ovaj program ostvaruje se: interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadrže programske teme koje su bliske temama ljudskih prava, kroz satove razrednika i kroz izvanškolske aktivnosti. Provodit će se sukladno Odluci o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole ( Narodne novine, 104/14). 9

11 e) PREVENTIVNI PROGRAM: PREVENCIJA NASILJA I OVISNOSTI Program prevencije nasilja i ovisnosti, kao sastavni dio GPP-a, planiran je na način da integrira navedene integrativne programe - kroz odgoj za zdravi stil življenja moguće je realizirati sadržaje svih navedenih programa. Za kvalitetniju realizaciju određenih komponenti preventivnog programa Školi bi trebala dodatna materijalna sredstva vezana uz rad vanjskih suradnika. Vanjski suradnici bili bi potrebni najviše za realizaciju preventivnog rada s roditeljima: Škola roditeljstva. Uz to bilo bi potrebno osigurati sredstva i za dodatnu edukaciju učitelja i stručnih suradnika. 4. NAČELA I METODE OBRAZOVNOG RADA Metode odgojno-obrazovnog rada trebalo bi temeljiti na postavkama: Učenje nije vezano za određeno mjesto i vrijeme. Učenje nije odvojeno od drugih aktivnosti. Sadržaji nisu strogo raspodijeljeni u discipline nego se integriraju u odnosu na cilj učenja. Učenje postaje važno za rješavanje svakodnevnih problema. Učenje omogućava pristup svim područjima života i djelovanja. Interakcija između svih sudionika koji uče, a ne samo između učenika i učitelja. Učenje se temelji na učenikovoj konstrukciji znanja (rješavanjem problema projektom) umjesto prijenosa znanja. Naglašen je razvoj kompetencija učenika za snalaženje u novim situacijama nasuprot pamćenja činjenica. Naglašeno je situacijsko i praktično učenje umjesto teorijskog i verbalnog. Učenje je usmjereno na pitanja, probleme i istraživanja koja zanimaju učenike umjesto učenja usmjerenog na zadane sadržaje. Individualne pretpostavke za učenje: KOGNITIVNE (razina predznanja, inteligencija, strategije učenja, prethodna iskustva) MOTIVACIJSKE (interes za predmet, motiv postignuća i nadmetanja, vrijednosne smjernice) AFEKTIVNE (emocije vezane za učenje i postignuća) SOCIJALNE (sposobnost za komunikaciju i suradnju) Usmjerenost poučavanja na učenika: Prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog učenika, odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti, planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoročnim odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha učenja odgojno-obrazovnog sadržaja jasna učitelju, učenicima, ali i roditeljima/skrbnicima, uvećavanje učenikovih predznanja i neposrednog iskustva, uzimanje u obzir utjecaja medija i drugih poučavatelja u učenikovom učenju, planiranje i pripremu školskoga i nastavnog rada prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne sadržaje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave, praćenje učenikovih područja interesa i uvođenje njemu primjerenih oblika poučavanja i učenja, koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktično djelovanje učenika, uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču promatranje, samostalno istraživanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti, 10

12 stvaranje ugodnoga razrednoga i školskog ozračja koje će odražavati interes i motivaciju učenika za učenje, stvaranje školskoga i razrednog ozračja koje se temelji na međusobnom poštivanju, iskrenosti, razumijevanju i solidarnosti, upućivanje na samostalno učenje kod kuće, upućivanje u tehnike uspješnog učenja i sustavno praćenje izrade domaćih zadaća, identificiranje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju, pružanje pomoći učenicima s teškoćama u razvoju i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju, poticanje razvoja darovitih učenika i omogućivanje njihovoga stvaralaštva, sustavno ocjenjivanje učenika, primjenjivanje različitih načina vrednovanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, dosljedno pridržavanje standarda ocjenjivanja i redovito, razložno izvještavanje o učenikovom napretku o učenju i razvoju, redovito praćenje te pravodobno, jasno i razvidno, uobličeno i zbrojno vrednovanje učenika s konstruktivnim povratnim informacijama o učenikovom napredovanju, razvoju i ponašanju, na način da učenici i roditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i način daljnjega razvoja i poboljšanja, uvođenje i praćenje samovrednovanja učenika i međusobnoga vrjednovanja učenika u razredu, ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrednovanje) učitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva, načina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata učenika, redovitu i trajnu suradnju s drugim učiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanosti odgojnoobrazovnih sadržaja s drugim odgojno-obrazovnim područjima i/ili predmetima, razmjene mišljenja o metodama i sredstvima poučavanja, mogućnosti organizacije i dr., te poticanje profesionalnoga entuzijazma, redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja ciljeva i ishoda odgoja i obrazovanja u školi, odnosno u nastavi svakoga pojedinog predmeta, razumljivu komunikaciju, dogovorena načela rada u školi, način praćenja učenikova rada kod kuće i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provođenju, djelotvornu iskorištenost vremena na nastavnom satu i u školi. Prilagođeni/posebni i individualizirani programi Učenici s teškoćama u razvoju uključuju se u redovite razredne odjele i svladavaju redovite (individualizirane) ili prilagođene nastavne programe s individualiziranim postupcima. (potpuna integracija). Učenici se, ovisno o teškoći, uključuju i u određeni oblik dodatne defektološke pomoći koju izvodi stručni suradnik - defektolog. Školu pohađa četrnaest učenika sa individualiziranim programom. Individualizirani program za svakog učenika s rješenjem potrebno je izraditi do kraja mjeseca rujna za svaku školsku godinu i usvojiti ga na učiteljskom vijeću. Poželjno je da bude dostupan roditelju/skrbniku učenika. Nositelj izrade prilagođenog programa je učitelj koji to čini uz pomoć defektologa i psihologa. Prilagođeni/posebni program u pravilu predstavlja smanjenje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadržaja, a s obzirom na to da su planiranje, programiranje i neposredan rad sa učenikom s teškoćama u razvoju individualizirani prema učenikovim razvojnim potrebama, potrebno je ispuniti određene preduvjete, kakao u planiranju, tako i u provođenju programa: biti svjestan činjenice da dio učenika s teškoćama u razvoju može napredovati isto (u svim ili nekim područjima) kao i njihovi vršnjaci, a dio samo do određene granice sukladno razvojnim sposobnostima učenika utvrditi realnu, trenutačnu razinu učenikovih sposobnosti i znanja za svako nastavno područjeinicijalno ispitivanje provesti za svako nastavno područje, svake školske godine: na taj način utvrđuje se i iz kojih je nastavnih predmeta potrebno izraditi prilagođeni program. odrediti godišnji cilj odgoja i obrazovanja te kratkoročne ciljeve odgoja i obrazovanja, 11

13 utvrditi posebne učenikove potrebe i način njihovog zadovoljavanja, utvrditi opseg do kojeg će učenik sudjelovati u redovitom programu (poštujući minimum zahtjeva), utvrditi vrijeme početka i trajanja individualne pomoći, navesti stručnjake odgovorne za izradu, ostvarenje, procjenu i moguće izmjene programa odrediti objektivne kriterije, sredstva i metode evaluacije ciljeva odgoja i obrazovanja; Prilagođeni program realizira se u okviru redovnog razrednog odjela jer učenike nije moguće integrirati u posebnu skupinu, a posebni program provodi se u posebnom razrednom odjelu. Rješenja o obliku školovanja donosi stručno povjerenstvo Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju ( Narodne novine, 24/15.). Za kvalitetnu odgojno-obrazovnu integraciju učenika s teškoćama u razvoju neophodan je interdisciplinarni pristup u radu s učenicima, trajno stručno usavršavanje stručnih djelatnika za prihvaćanje i rad s učenicima s teškoćama u razvoju, a osobito učitelja kako bi prepoznali teškoće i procijenili sposobnosti učenika. U radu s ovim učenicima naročito je važno sustavno vođenje praćenja, opažanja, promatranja, na planu općih i specifičnih psihofizičkih područja. Neophodna je dobra i kontinuirana suradnja s roditeljima/skrbnicima učenika s teškoćama u razvoju i stalna pomoć i potpora defektologa određene specijalnosti. Na kraju svake školske godine potrebno je napraviti evaluaciju postojećeg prilagođenog programa, tj. navesti koje je njegove dijelove učenik uspješno svladao, a koje bi trebalo ponoviti iduće godine ili koji sadržaji nadilaze učenikove mogućnosti, te ih modificirati ili izbaciti. U provjeri znanja učenika, učitelji će primjenjivati osnovno načelo: načini i oblici provjeravanja znanja moraju biti primjereni učeniku i njegovim sposobnostima, djelovati poticajno i ohrabrujuće - ispitivanja ne smiju biti opterećujuća i nelagodna. Neki od načina provjere znanja: u pismenoj provjeri znanja često će biti potrebno dulje vrijeme za rješavanje - ponekad će biti potrebno prilagoditi pisani materijal-uvećati crtovlje, tisak, prostor za upisivanje odgovora i sl. prilagoditi način davanja pismenog odgovora npr. samo podcrtavanje, zaokruživanje, formiranje pitanja da odgovor bude DA ili NE; u usmenoj provjeri učitelj treba imati strpljenja i čekati da učenik odgovori, ako ima teškoća u govoru ne požurivati ga i završavati umjesto njega, provjeru znanja vršiti pisanim putem; ako učenik ima poteškoća u čitanju, znanje treba provjeravati usmeno ili da mu netko čita pitanje na koje će odgovoriti usmeno ili pismeno; u provjeri znanja iz matematike i sl. predmeta, učeniku treba pročitati problemski zadatak ako se radi o učenicima sa smanjenom koncentracijom, znanje je potrebno provjeravati češće, u kraćim vremenskim jedinicama i s malim brojem zadataka ili pitanja u jednom ispitivanju; za učenike s perceptivnim smetnjama, ispitni je materijal potrebno sročiti bez suvišnih pojedinosti i davati ga zadatak po zadatak. Škola je u prosincu godine dobila suglasnost za otvaranje posebnog razrednog odjela suglasnost za zapošljavanje edukatora rehabilitatora U razredni odjel uključeno je troje učenika. 12

14 5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Raspored rada i djelovanja Škole na osnovi kojeg se obavljaju svi odgojno-obrazovni zadaci je raspored sati. Raspored sati trebao bi se temeljiti na pedagoškim načelima i psihološkim zahtjevima. Ono o čemu treba voditi računa pri izradi rasporeda sati je sljedeće: u rasporedu sati ne smije biti teških i lakih dana, raspored treba biti u funkciji učenja za duže vrijeme (dugotrajno pamćenje), Svi predmeti i sve aktivnosti ne predstavljaju za učenike jednako opterećenje iako su sve podjednako važne. U uvjetima suvremenije nastave raspored sati treba mijenjati i ovisno o mjesečnim i tjednim planovima za pojedine predmete. Ono što u našim uvjetima predstavlja teškoću u izradi rasporeda sati temeljenog na pedagoškim načelima je činjenica da učitelji i stručni suradnici rade u dvije ili tri škole i da su putnici te da nije uvijek moguće opterećenje učenika podjednako rasporediti na sve dane isto se odnosi i na učitelje. Raspored izvannastavnih aktivnosti limitiran je cjelokupnim zaduženjima učitelja, pri čemu opet treba uzeti u obzir da neki učitelji rade u dvije ili tri škole na otoku. Raspored aktivnosti treba prilagoditi i rasporedu izvanškolskih aktivnosti u koje su učenici uključeni. Radi realizacije odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća škole, potrebno je sve učenike motivirati za uključivanje u neku od izvannastavnih aktivnosti. Planovi i programi nastavnih predmeta (redovna i izborna nastava) temelje se na propisanom Nastavnom planu i programu za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.). Smjernice rada Škole: osiguravanje kvalitete nastave poticanje otvorene komunikacije briga za adekvatne uvjete učenja racionalno korištenje radnog vremena briga za stalno učenje i napredovanje povezanost: roditelji i škola (poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i u život škole) 13

15 Godišnji fond sati po nastavnim predmetima i razredima: BROJ SATI GODIŠNJE - PO RAZREDIMA Nastavni predmet UKUPNO I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. Redovita nastava: RN PN HRVATSKI J LIKOVNA K GLAZBENA K ENGLESKI J MATEMATIKA PRIRODA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA PID POVIJEST GEOGRAFIJA TEHNIČKA K TZK Razredna/predmetna nastava: Uk. redovita nastava: Izborna nastava: VJERONAUK INFORMATIKA TALIJANSKI J Uk. redovita i Izborna nastava:

16 ULOGA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U REALIZACIJI KURIKULUMA Djelatnost školske knjižnice usmjerena je na poticanje čitanja te na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrednovanju i primjeni informacija. U školskoj knjižnici učenik se uvodi u svijet knjige i čitanja - tehnike čitanja i razumijevanje pročitanoga bitan su preduvjet uspješnosti cjelokupnog školskog učenja. Suvremena školska knjižnica trebala bi biti informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte škole - kao izvor informacija i znanja, namijenjena učenicima i učiteljima za potrebe redovite nastave, ali i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i provođenja izvannastavnoga i slobodnog vremena. Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici limitirana je neodgovarajućim objektivnim uvjetima (neopremljenost, nefunkcionalnost prostora, i sl): potrebno je neprestano ulagati materijalna sredstva radi poboljšanja uvjeta rada. Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj knjižnici su: - privikavati učenike na knjižnični prostor i ozračje, - utjecati na pozitivna mišljenja i stavove o knjizi, knjižnici i njezinoj sveukupnoj građi, te razvijati naviku korištenja knjižnice, - razvijati čitateljske i druge sposobnosti i vještine učenika (komunikacijske, informacijske, istraživačke...), - osposobiti učenike za korištenje izvora znanja i informacija u školskoj knjižnici, - odgajati i obrazovati aktivnoga čitatelja, motivirati učenike za izvanškolsko čitanje, - upoznati učenike sa izvorima informacija i naučiti ih koristiti usluge školske i drugih knjižnica, posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rječnika i sl. za istraživačke i projektne zadaće, - uputiti učenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih, umjetničkih, tehničkih, zabavnih), prikazanih vizualnim, auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika, crte, mapa, tonski i videozapis), - raditi s darovitim učenicima u dodatnom radu, slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne zajednice, - upoznati učenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloživotnog učenja, - pratiti i ispitivati zanimanje učenika za knjigu, - poučiti učenike o razlikovanju pojmova citat, citiranje, referenca, bilješka i sažetak za potrebe problemsko-istraživačkoga i projektnog rada, - poučiti učenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjižnoj građi. Aktivnosti školske knjižnice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se na sljedeće: sudjelovanje u zajedničkom planiranju tema, realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom, izradu radova na zadanu temu, provođenje individualnih i skupnih projekata, pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina, organiziranje predavanja i radionica za učenike, učitelje, stručne suradnike, roditelje, prezentacije projekata. Timskim radom školskog knjižničara i učitelja omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja iz područja informacijske i čitalačke pismenosti, kako pri planiranju tako i u ostvarivanju sadržaja, čime se znatno smanjuje opterećenost učenika. Takve aktivnosti podrazumijevaju i opremljeniju knjižnicu od sadašnje knjižnice. Aktivnosti pri realizaciji programa provode se u različitim oblicima: - radionice za interesnu skupinu učenika, - radionice za učenike pojedinih razrednih odjela, 15

17 - radionice za učenike s posebnim potrebama, - književni susreti - predstavljanje knjiga, - izrada brošura, preporučenih popisa literature, bibliografija i drugih izvora, - izložbe (knjiga, promotivnih materijala, audiovizualne građe, učeničkih radova...), - organiziranje susreta s osobama koje izlažu određenu temu, - organiziranje čitateljskih klubova, - pokretanje projekata koji timski okupljaju učenike i učitelje, - obilježavanja obljetnica pisaca, bivših poznatih učenika škole i dr. Osnovna je zadaća škole - zajedno sa školskom knjižnicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim vrstama knjižnične građe, razvijati čitalačke vještine i navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske vještine koje su preduvjet za učinkovito pronalaženje informacija. Prioritetne aktivnosti u radu školske knjižnice trebaju biti aktivnosti kojima se potiče čitanje, kao jezična djelatnost i temelj obrazovanja. Razvijanjem čitalačke pismenosti potiče se govorno i pisano izražavanje učenika, daju im se nova znanja, obogaćuje se rječnik, pomaže im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju etičkih normi, što su preduvjeti za uspješno učenje svih predmeta. Sadržaji programa rada školske knjižnice definirani su i Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.). Plan rada stručnog suradnika knjižničara sastavni je dio Godišnjeg plana i programa rada Škole. 16

18 3.1. IZBORNI PREDMETI Razred Naziv Programa Broj učenika Sati tjedno Godišnje I. Vjeronauk Izvršitelj programa II. Vjeronauk III. Vjeronauk IV. Vjeronauk Danijela Marunica V. Vjeronauk VI. Vjeronauk VII. Vjeronauk VIII. Vjeronauk Ukupno učenika od 1. 8.raz V. Informatika VI. Informatika Deni Dević VII. Informatika VIII. Informatika Ukupno učenika od raz IV. Talijanski jezik V. Talijanski jezik VI. Talijanski jezik Hajdi Klarić VII Talijanski jezik VIII Talijanski jezik Ukupno učenika od 4. do 8. razreda Obrazovni sadržaji definirani su Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.) Svrha organiziranja izborne nastave je omogućivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa sukladno potrebama i interesima učenika, proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom području za koje učenik pokazuje posebne sklonosti i pojačan interes. 17

19 VJERONAUK OPĆI CILJEVI Opći ciljevi katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi su: otkriti tragove najdubljega smisla čovjekova života i izgraditi otvorenost prema transcendenciji, ljudskoj krhkosti i veličini, vremenitosti i vječnosti. izgrađivati i ostvariti zrelu ljudsku osobnost, na individualnoj i društvenoj razini, u svim dimenzijama čovjekova života: tjelesnoj, duševnoj i duhovnoj. pomoći učenicima da ostvare ljudski i kršćanski odgoj savjesti i izgrade zrelu i odgovornu savjest u odnosu prema sebi, prema drugima, prema društvu i svijetu općenito, osposobiti za dublje shvaćanje i povezivanje biblijske poruke sa svakodnevnim osobnim i društvenim životom. razviti sposobnost unutarnjeg osjećaja i osobnog stava zahvalnosti za Božju beskrajnu ljubav i dobrotu, za uzajamno bratsko služenje, dobrotu, socijalnu pravdu, solidarnost i pomoć te za osjećaj zahvalnosti jednih prema drugima. otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti život ucijepiti cjelovit kršćanski moral, tj. Isusov zakon ljubavi i služenja kao istinski način kršćanskoga života. otkrivati, upoznavati i prihvaćati druge i različite od sebe te izgraditi osjećaj poštovanja prema drugim (različitim) kulturama, konfesijama i religijama (ekumenska i dijaloška dimenzija). otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja između roditelja i djece, među odraslima, među ljudima i narodima i steći sposobnosti prevladavanja sukoba i nerazumijevanja kako bismo izgradili skladan osobni i društveni život. upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom i društvenom životu i razviti stav o vlastitoj odgovornosti i ulozi u obitelji te u široj društvenoj zajednici (obitelji). upoznati put i način kako se oduprijeti negativnim životnim iskušenjima i problemima, osobito u doba sazrijevanja i mladosti. razvijati duhovne i druge komunikacijske i stvaralačke sposobnosti istinskim govorom vjere i sveobuhvatnim pristupom u zajedničkom radu, radi ostvarenja vjerskog odgoja i obrazovanja (pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko i molitveno izražavanje). ZADAĆE: Vjeronauk u školi, uz prvotnu vjersko-odgojnu zadaću, ima zadaću da tumači, u duhu evanđelja, kršćanske poruke i tradicije, temeljne vrijednosti naše kulture i civilizacije kao što su ljudska prava, sloboda, autonomija i dostojanstvo ljudske osobe koje su zajedničke današnjim europskim narodima i zemljama. NAMJENA Svrha i opći ciljevi vjerskoga odgoja ostvaruju se po sadržajima (temama), posebnim i pojedinačnim ciljevima ili odgojno-obrazovnim postignućima po načelima sustavnosti, postupnosti i cjelovitosti. Stoga je vjeronaučna građa u svim godištima oblikovana u tematske cjeline koje čine dvije i više tema. Time se želi ostvariti bolja vertikalna i horizontalna preglednost vjeronaučnih sadržaja i ciljeva, kao i cijeloga Programa. Plan i program katoličkoga vjeronauka prema HNOS-u određen je prema Program katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi što ga je odobrila Hrvatska biskupska konferencija i prihvatilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Program je sastavljen i oblikovan kao cjelovit vjeronaučni kurikulum. 18

20 HNOS kao posebnu vrijednost preporučuje korelacijsko-integracijsku nastavu. Vjeronaučni program tu odrednicu promiče, provodeći unutrašnju povezanost različitih vjeronaučnih područja, ciljeva i sadržaja te međupredmetnu povezanost različitih nastavnih predmeta, osobito hrvatskoga jezika i književnosti, kao i likovnoga, glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnog i drugih područja odgoja i obrazovanja. Program katoličkoga vjeronauka slijedi HNOS-ove zahtjeve i promiče suvremene didaktičko-metodičke pristupe i metode školskog učenja i poučavanja. NAČIN REALIZACIJE : Prema planu i programu rada. MJESTO REALIZACIJE: Učionice razredne nastave, učionica biologije, matematike i hrvatskog jezika i povijesti: veliki nedostatak u radu škole je nemogućnost osiguranja jednog prostora u kojem bi se uvijek odvijala nastava vjeronauka. DETALJAN TROŠKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 1.000,00 kn za razni materijal za rad učenika obilježavanje blagdana i izrada plakata, uređenje panoa i sl. NAČIN VREDNOVANJA : Praćenje i vrednovanje rada učenika. NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Putem rezultata poticati učenike na aktivno sudjelovanje u liturgijskom životu župne zajednice, sudjelovanje na vjeronaučnoj olimpijadi. 19

21 INFORMATIKA CILJEVI: Nastavni program trebao bi osposobiti učenike za: rješavanje problema; komuniciranje posredstvom različitih medija; prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za njihovu sintezu u informacije; razumijevanje i kritičku ocjenu prikupljenih informacija; donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija; timski rad pri rješavanju problema. ZADAĆE: Po završetku osnovne škole učenici bi trebali biti u stanju: djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza; djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje; prepoznati i odabrati prikladna tehnološka sredstva i alate za rješavanje određenih problema; razumjeti načine pohranjivanja informacija u računalima; prepoznati sklopovske i programske probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati načine njihova otklanjanja; shvaćati pravna i etička načela uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedice njihova narušavanja; upotrebljavati primjerene programske alate kao potporu u učenju i istraživanju; upotrebljavati multimedijske alate kao potporu u učenju i radu; odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rješavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga života. NAMJENA: Nastavni sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju učenicima omogućiti: stjecanje umijeća uporabe računala i programa (vještine), upoznavanje s osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna znanja), razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim područjima (rješavanje problema). Podrobni opis umijeća, temeljnih znanja i rješavanja problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijeća iz informacijske i komunikacijske tehnologije, koji je sastavni dio HNOS-a. Nastavni sadržaji definirani su Nastavnim planom i programom za osnovnu školu (MZOŠ, 2006.) NAČIN REALIZACIJE : Prema planu i programu rada. Pri izvođenju nastave predmeta Informatika treba poticati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u drugim predmetima - na svrhovitu i metodički opravdanu uporabu tehnologije. S druge strane, nastavni sadržaji drugih predmeta mogu omogućiti bolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (matematika, tehničkoga kultura, likovna kultura, hrvatski jezik, i dr. ) i u tom smislu potrebno je dostupnu tehnologiju koristiti kad god je to moguće i opravdano u funkciji kvalitetnijeg učenja. Kod učenika je važno razviti sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga, razviti stavove koji će omogućiti razlikovanje ali i integraciju virtualnog i stvarnog, razvoj kritičkog mišljenja i odnosa 20

22 prema različitim sadržajima koji se nude putem informacijske i komunikacijske tehnologije (nije sve istinito, nije sve dobronamjerno, anonimnost ne znači neodgovornost, i sl.): u uporabi tehnologije važno je poštivati i razvijati etičku komponentu. MJESTO REALIZACIJE: Informatička učionica. Treba napomenuti da su postojeća računala stara 11 godina te da performance tako starih računala nisu zadovoljavajuće da bi se moglo raditi sa novijim programima, koji se danas preporučuju za učenje i rad. Trenutačno u učionici ima 14 računala i računalo za učitelja. Naručena su nova računala. DETALJAN TROŠKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 5.000,00 kn: popravci računala, toneri, zvučnici, miševi, slušalice, CD/DVD-i, itd. NAČIN VREDNOVANJA : Praćenje i vrednovanje rada učenika. NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Analiza rada, znanja i vještina radi eventualnih uvođenja promjena u načinu rada i načinu motiviranja učenika, posebno onih koji se ističu. 21

23 TALIJANSKI JEZIK CILJEVI I ZADAĆE: Stjecanje leksičkih znanja prema tematskim područjima, usvajanje gramatičkih struktura neeksplicitno i globalno uz postupno osvještavanje njihovog značenja u situaciji, usvajanje jezičnih funkcija u okviru obrađenih tema, upoznavanje s kulturom i civilizacijom s usporedbom odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi u skladu s dobi učenika Odgojni ciljevi i zadaće u nastavi stranoga jezika sadržani su u senzibiliziranju i motiviranju učenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugačijem, tj. razvijanju razumijevanja za strane kulture, razvijanju svijesti o mnogojezičnosti i višejezičnosti i međukulturalnim sličnostima i razlikama čime se istodobno pridonosi i boljem razumijevanju vlastite kulture. Metodama rada u nastavi stranog jezika razvijaju se navike skupnog i suradničkog učenja kao i sposobnost samoprocjene/ samovrednovanja osobnih postignuća i stvaraju mogućnosti objektivne usporedbe s postignućima drugih. Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proširena elementima sociokulturne, interkulturalne te čitalačke/književne kompetencije. Istodobno, u skladu s potrebama društva, nastava stranih jezika, osim jezičnih, mora nužno razvijati i vještine komuniciranja, timskoga rada te osposobljavati učenika za rješavanje problema. NAMJENA I NAČIN REALIZACIJE: Znanje stranih jezika jedna je od ključnih kompetencija koje pojedinac treba steći kako bi poboljšao svoje mogućnosti tijekom obrazovanja, a u sve dinamičnijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapošljivosti, omogućava ravnopravno i kritičko pribavljanje informacija, korištenje izvora znanja i dr. Suvremena nastava u središte nastavnoga procesa stavlja učenike i njihov kognitivno-afektivno-socijalni razvoj primjenjujući nastavne metode usmjerene na učenike. Pristup nastavi, obogaćen razvijanjem strategija učenja (npr. jedna od metoda učenja je i kreiranje situacija u kojima učenik može primijeniti postojeće znanje) osposobljava učenika za cjeloživotno učenje i istodobno u potpunosti primjenjuje paradigmu učenja i poučavanja na kojoj se temelji HNOS. Nastava stranoga jezika prilagođava se dobnim skupinama. Ovisno o dobi učenika razlikuju se i načini ostvarenja ciljeva nastave i primjena načela nastave, tj. ostvarenje standarda poučavanja: učenje i poučavanje stranih jezika u nižim razredima temelji se na multisenzornom (vidnom, slušnom, dodirnom i dr.) i cjelovitom učenju koje se obraća spoznajnim, afektivnim i motoričkim osobinama učenika. Nastava u višim razredima postupno se usmjerava na kognitivno učenje - jezične se strukture objašnjavaju uz osvješćivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvođenje metajezika. U tom se razdoblju nastoji ujednačeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju. Učenici bi nakon pet godina učenja talijanskog jezika trebali: razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz svakodnevni život i neposredno okružje uz pomoć sugovornika komunicirati u jednostavnim, svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima vrlo jednostavno opisati područja koja ih osobno zanimaju - poput obrazovanja, svakodnevnog okružja i zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba. MJESTO REALIZACIJE: učionica engleskog/talijanskog jezika DETALJAN TROŠKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 2.000,00 kn za razne materijale koji se koriste u radu NAČIN VREDNOVANJA : Praćenje i vrednovanje rada učenika NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Analiza rada, znanja i vještina radi eventualnih uvođenja promjena u načinu rada i načinu motiviranja učenika, posebno onih koji se ističu. 22

24 Učiteljica: Hajdi Klarić Razred: 4. Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost Tema Rujan -upoznavanje s nastavnim temama -pozdravi i predstavljanje -potvrdne i negativne rečenice Cjelina Planirano sati Prva cjelina Ciao, chi sei? 7 Veljača Siječanj Prosinac Studeni Listopad -predstaviti obitelj - opisati kuću - namještaj u kući - gdje se što nalazi u kući - gdje su moji članovi obitelji - igračke -brojevi -boje -izraziti zahvalnost -ponavljanje -aktivnosti i pravila ponašanja u školi i u prirodi - izraziti vlastite preference -ljudsko tijelo -fizički opis osoba -boje Druga cjelina La mia famiglia 8 Treća cjelina La casa di Mario e di Fiorella Treća cjelina La casa di Mario e di 9 Fiorella Četvrta cjelina Giochiamo insieme Četvrta cjelina Giochiamo insieme 6 Peta cjelina Che cosa fai a scuola 6 Šesta cjelina Mario disegna 8 Ožujak - odjevni predmeti Sedma cjelina Che bei vestiti, quanti colori 6 Travanj Svibanj Lipanj -godišnja doba - klimatski uvjeti - voće i povrće -životinje (šumske i domaće) - odnos čovjeka prema životinjama - izraziti strah ili zadovoljstvo - domaće životinje, njihove nastambe i mladunčad - ponavljanje gradiva Osma cjelina La vita nel bosco 8 Deveta cjelina Una festa nel bosco 9 Deseta cjelina Cantiamo insieme Deseta cjelina Cantiamo insieme 3 23

25 Učiteljica: Hajdi Klarić Razred: 5. Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost Tema - pozdravi na formalan i neformalan način - predstavljanje -prezent glagola ESSERE - zamjenice QUESTO; QUESTA - veliki odmor u školi; - marenda -neodređeni članovi -opisni pridjevi na a/-o - prezent glagola AVERE - postavljati pitanja - školski pribor, torba, knjige - brojevi - izraziti gdje se što nalazi - određeni članovi - rođendanska proslava, čestitke, pokloni, pozivnice - prezent glagola ARE - pridjevi na e - postavljati pitanja; -provjera -kućanski poslovi i slobodno vrijeme - tražiti pomoć, pružiti pomoć, izraziti svoje mišljenje; - prezent glagola na ERE - proširenje određenog i neodređenog člana - prezent nepravilnog glagola ANDARE -posvojni pridjevi - posjet djedu i baki - putovanje - prezent glagola na IRE Rujan Listopad Studeni Prosinac Siječanj Veljača Cjelina Prva cjelina A scuola Druga cjelina Durante l'intervallo Planirano (sati) Treća cjelina La cartella di Marina 9 Četvrta cjelina Il compleano di Marina Peta cjelina Sabato pomeriggio in casa Rossi 6 Sesta cjelina Dai nonni Lipanj Svibanj Travanj Ožujak - prezent nepravilnog glagola FARE - posvojni pridjevi - redni brojevi - školski izlet - osobna higijena -godišnja doba, mjeseci - orijentacija u prostoru - prezent povratnih glagola - prijedlozi mjesta -pripreme za večeru -jela -brojevi od izraziti vrijeme Sesta cjelina Dai nonni Sedma cjelina In montagna 8 Sedma cjelina In montagna 9 Osma cjelina E' l'ora di cena Osma cjelina E' l'ora di cena

26 Učiteljica: Hajdi Klarić Razred: 6. Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost Tema -kako napisati - korištenje kompjutera - buduće vrijeme - prijedlog A - dativ -moderna komunikacija -izražavanje cijena -buduće vrijeme nepravilnih glagola - priložne oznake vremena za budućnost - višeznamenkasti brojevi riječima i brojkama -osnovni geopolitički podaci o Italiji -ispunjavanje formulara, priznanica i sl. - slanje poruka (SMS) - zapovjedni način (imperativ) -sadašnje i buduće vrijeme, te imperativ glagola VENIRE i DIRE - prijedlog DI -u supermarketu - partitivni član -sadašnje i buduće vrijeme glagola DARE i VOLERE Rujan Listopad Studeni Prosinac Cjelina Prva cjelina Un da Firenze 7 Druga cjelina Una telefonata ITALIA Treća cjelina Alla posta 9 Četvrta cjelina Mamma, mi compri? 6 8 Siječanj Veljača -prodavaonice prehrambenih proizvoda -prijedlozi DI, A, DA, IN, CON, SU, PER -obitelj I obiteljske veze - kako pripremiti obiteljsku proslavu -komparacija pridjeva -osobne zamjenice u akuzativu Četvrta cjelina Mamma, mi compri? Peta cjelina L'anniversario di mamma e papà Peta cjelina L'anniversario di mamma e papà 6 8 Ožujak Travanj -jela I pića - lakši zdravstveni problemi - prošlo vrijeme s pomoćnim glagolom AVERE -particip prošli nekih nepravilnih glagola -postavljanje pitanja -prošlo vrijeme s pomoćnim gl. AVERE -sportovi - prošlo vrijeme s pomoćnim glagolom ESSERE Šesta cjelina Il giorno dopo la festa 6 Šesta cjelina il giorno dopo la festa Sedma cjelina Bisogna saper perdere 8 25

27 Svibanj Lipanj -prijevozna sredstva - particip prošli nekih nepravilnih glagola -usporedba glagola koje koriste pomoćni glagol AVERE ili ESSERE -kraj školske godine -ekskurzija -prošlo vrijeme povratnih glagola Sedma cjelina Bisogna saper perdere 9 Osma cjelina Luca si è perso 3 Učiteljica: Hajdi Klarić Razred: 7. Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost Tema -kako rezervirati i kupiti kartu on-line -provjeriti vozni red on-line -putovanje avionom -osobne zamjenice u akuzativu -slaganje osobnih zamjenica s participom prošlim -putovanje, priprema za putovanje -prijedlozi: kretanje prema ili od nekog mjesta -kondicional -tvorba priloga -Rim, grad povijesti, umjetnosti i turizma -što je dozvoljeno a što zabranjeno u obilasku grada -imperfekt -ponavljanje perfekta -imperfekt -rimski spomenici i njihova povijest -prepričavanje prošlih događaja koristeći perfekt i imperfekt -ponavljanje perfekta -imperfekt -rimski spomenici i njihova povijest -prepričavanje prošlih događaja koristeći perfekt i imperfekt - večera u restoranu, rezervacija stola, naručivanje hrane, plaćanje računa - priprema neke svečane prigode u našem domu (kako pripremiti meni, stol, ukrase, poklone ) -naglašene osobne zamjenice (po padežima) Rujan Listopad Studeni Prosinac Siječanj Veljača Cjelina Prva cjelina Prenotazione on line All'aeroporto Druga cjelina Che bellezza si parte All'edicola Planirano (sati) Treća cjelina A Roma 9 Treća cjelina A Roma Četvrta cjelina Ricordi Četvrta cjelina Ricordi 6 Peta cjelina Andiamo al ristorante

28 Lipanj Svibanj Travanj Ožujak -snalaženje u gradu prema karti i vodiču -zanimanja, radna mjesta, proizvodi, djelatnosti -partitivni član -partitivni član s participom prošlim -posjet muzeju -posjet liječniku -dijelovi tijela -osobne zamjenice u dativu -tvorba i korištenje gerunda -gerund nepravilnih glagola -forma STARE+gerund u sadašnjem i prošlom vremenu -godišnji odmor -kako, gdje i s kim putovati -kraj školske godine -putovanja -ponavljanje Šesta cjelina Che ne dici di una pizza? 6 Sedma cjelina Attenzione a non cadere 8 Sedma cjelina Attenzione a non cadere Osma cjelina Finalmente a casa Osma cjelina Finalmente a casa 3 9 Učiteljica: Hajdi Klarić Razred: 8. Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost Tema -ponavljanje -pričati o sebi, dati mišljenje o drugima, fizički izgled i karakterne osobine -tvorba imenica i pridjeva ženskog roda -problemi mladih -odnosi između generacija -tvorba množine imenica i pridjeva -imenice koje imaju nepravilnu množinu Rujan Listopad Cjelina Prva cjelina Viva le amiche 7 Druga cjelina L'angolino della posta Da una pagina Facebook 8 Studeni Prosinac -mladi i slobodno vrijeme -izraziti mišljenje, dati savjet, pozvati u goste -osobne zamjenice: naglašene i nenaglašene -horoskop -osobne zamjenice u dativu uz zapovjedni način -kratke forme imperativa s nenaglašenim osobnim zamjenicama 27 Treća cjelina Sono del toro, e tu di che segno sei? Treća jedinica Sono del toro, e tu di che segno sei 9 6

29 Travanj Ožujak Veljača Siječanj - užurbano jutro u jednoj obitelji -odnosi unutar obitelji -prijevozna sredstva -forma ECCO+zamjenice -glagol ANDARSENE -ekologija -kontinenti, zemlje, nacionalnosti -korištenje određenog člana s geografskim pojmovima i imenima -uporaba priloga vremena -pravila ponašanja u prometu -izraziti žaljenje, ispričati događaj, ispričati se -prometni znakovi -upravni i neupravni govor -upravni i neupravni govor -odnosi između braće i sestara -televizijski programi, filmovi, -izraziti mišljenje, tražiti informacije -odnosne zamjenice tvorba i uporaba Četvrta jedinica La mattina in casa di Fabio Četvrta jedinica Il mio pianeta e' la Terra 8 Šesta jedinica Roba da matti 6 Šesta jedinica Roba da matti Sedma jedinica Una sorella cantante 6 8 Svibanj Lipanj -odnosne zamjenice tvorba i uporaba -dijelovi robne kuće -odjeća i obuće -priložne čestice CE i NE -razlika između prijelaznih i povratnih glagola - shopping -ponavljanje Sedma jedinica Una sorella miss Osma jedinica Compere, occasioni, sconti, svendite Osma jedinica Compere, occasioni, sconti, svendite

30 3.2. DOPUNSKA I DODATNA NASTAVA DOPUNSKA NASTAVA Dopunska nastava organizira se za učenike koji imaju poteškoća u svladavanju nastavnih programa, bez obzira na uzroke poteškoća. Učenicima koji iz bilo kojih razloga to ne uspijevaju, treba pomoći da optimalno usvoje nastavno gradivo i u potpunosti razviju svoje sposobnosti. Sadržaje rada dopunske nastave odabrat će učitelj: to su oni sadržaji iz nastavnog programa koje učenici nisu uspjeli usvojiti u redovnoj nastavi. Rad u dopunskoj nastavi učenicima treba omogućiti daljnje redovno praćenje nastave određenog predmeta. Učenici se u ove oblike rada uključuju dok im je takav oblik rada potreban. PLAN DOPUNSKE NASTAVE Razred Nastavni predmet Broj učenika Sati godišnje Učitelj I.. Matematika po pot. 35 M. Kuljiš II. Matematika 6 35 P. Slavić III. Matematika 6 35 G. Vitaljić IV. Matematika 6 35 F. Borčić VI. Matematika 6 35 S. Miličević VII. Matematika 6 35 S. Miličević V.-VIII. Hrvatski jezik Fenka Žuanić/Lj. Petric Mardešić V.-VIII. Engleski jezik A.Mariani VII. Fizika 4 35 VIII. Fizika 7 35 Hrvatski jezik/engleski jezik/matematika: CILJEVI AKTIVNOSTI: Pomoć u učenju učenicima koji ne prate nastavni program s očekivanom razinom uspjeha; NAMJENA: Nadoknađivanje znanja i stjecanje sposobnosti i vještina; lakše snalaženje učenika za vrijeme obrade redovitog nastavnog sadržaja i utvrđivanja prethodno naučenog; NAČIN REALIZACIJE: Individualni (i grupni) rad s učenicima; VREMENIK : Tijekom cijele školske godine; MJESTO REALIZACIJE: Učionice BROJ UČENIKA: Prema potrebama učenika; DETALJAN TROŠKOVNIK: Materijali potrebni za rad nema značajnih izdataka NAČIN VREDNOVANJA: Primjena naučenog u redovitoj nastavi NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Dodatno motiviranje učenika 29

31 DODATNA NASTAVA Dodatna nastava organizira se za učenike koji pokazuju izniman interes za određeni predmet i za učenike koji pokazuju elemente darovitosti. Osnovna škola dužna je organizirati uočavanje, školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika, te organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Sadržaji dodatne nastave temelje se na sadržajima redovne nastave: učenici kroz satove dodatne nastave proširuju i produbljuju svoje znanje. Učitelj dodatne sadržaje bira prema sklonostima i interesima učenika i prezentira ih na učenicima zanimljiv način. PLAN DODATNE NASTAVE Razred Nastavni Broj predmet učenika Sati godišnje Učitelj I. Matematika po pot. 35 M. Kuljiš II. Hrvatski jezik 5 35 P. Slavić III. Matematika 6 35 G. Vitaljić IV. Matematika 6 35 F. Borčić V. Geografija 8 35 V.Valentić VI. Geografija V.Valentić V. Matematika 5 35 S.Miličević VIII. Matematika 5 35 S.Miličević Matematika/geografija/vjeronauk/engleski jezik: CILJEVI AKTIVNOSTI: Samostalnost i snalažljivost u rješavanju zadataka, stjecanje proširenog znanja iz predmeta i razvijanje logičkog mišljenja. NAMJENA: Produbljivanje sadržaja koji se uče u redovitoj nastavi i sudjelovanje na natjecanjima, osposobiti učenike za rješavanje složenih problema. Navikavati učenike na točnost, urednost, sustavnost u izražavanju. NAČIN REALIZACIJE: Rad u grupi, u parovima i individualno (razgovor, izlaganje, objašnjavanje, tumačenje, crtanje, demonstracija, rad s tekstom, pismeni rad, rad na računalu, rad kroz igru). VREMENIK: Tijekom školske godine. MJESTO REALIZACIJE: Učionice (po potrebi i terenski rad). DETALJAN TROŠKOVNIK: 100,00 kn po učeniku za kopiranje i printanje i kupnju dodatnog materijala; za troškove natjecanja - prema propisanim uvjetima natjecanja. NAČIN VREDNOVANJA: Samovrednovanje, opisno praćenje po završetku rada, vrednovanje rezultata na natjecanju. NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Rezultati će se koristiti za dodatno poticanje učenika. Plan dodatne i dopunske nastave za sve predmete za koje je GPP-om predviđena realizacija takvih oblika pomoći učenicima napravljen je sukladno Nastavnom planu i programu a modificirat će se sukladno potrebama učenika. Kroz dodatnu nastavu učenici se pripremaju i za natjecanja. 30

32 DOPUNSKA NASTAVA RAZREDNA NASTAVA HRVATSKI JEZIK, MATEMATIKA (od 1. do 4. razreda) Pružanje pomoći učenicima koji teže savladavaju obavezni nastavni sadržaj, CILJEVI AKTIVNOSTI svladavanje osnovnih pojmova i ponavljanje gradiva Bolje snalaženje na satovima redovne nastave, ponavljanje naučenog, pomoć onima koji su NAMJENA bili odsutni s nastave, ohrabriti učenike, potaknuti ih na rad i razvijati interes prema predmetu; NAČIN REALIZACIJE Kroz individualni i grupni rad s učenicima VREMENIK Tijekom školske godine, jedan sat tjedno MJESTO REALIZACIJE Učionice NOSITELJI Učiteljice i učenici TROŠKOVNIK Papir za kopiranje NAČIN VREDNOVANJA Primjena naučenog u redovitoj nastavi. 31

33 DODATNA NASTAVA RAZREDNA NASTAVA MATEMATIKA (od 1. do 4. razreda) CILJEVI NAMJENA NAČIN REALIZACIJE VREMENIK Rad s učenicima koji pokazuju napredno znanje i žele znati više proširivanjem nastavnih sadržaja, razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja, razvijanje samostalnosti I snalažljivosti u rješavanju zanimljivih, problemskih zadataka, osposobiti učenike za sudjelovanje na natjecanjima Za učenike koji imaju veći interes za matematiku Kroz grupni i individualni rad u redovitoj nastavi i na dodatnoj nastavi, kroz suradničko i individualizirano učenje Tijekom školske godine, jedan sat tjedno MJESTO REALIZACIJE Učionica NOSITELJI Učiteljice i učenici TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA Papir za kopiranje Zajedničke analize i rasprave o rezultatima rada i uspješnosti i samovrednovanje učenike. Dodatna motivacija za daljnji rad i postizanje boljeg uspjeha a usvojeno znanje koristiti u daljnjem školovanju. 32

34 DODATNA NASTAVA Nastavni predmet: Matematika Razred: 2. Voditelj: Perica Slavić CILJ NAMJENA AKTIVNOSTI NOSITELJI VREMENIK (Planirani broj sati tjedno) TROŠKOVNIK NAČIN REALIZACIJE NAČIN VRJEDNOVANJA Omogućiti nadarenim učenicima da usvoje dodatna matematička znanja i vještine; da usavršavaju i razvijaju svoje sposobnosti Poticati i razvijati kognitivne sposobnosti te samostalnost i samopouzdanje učenika. Rad u paru ili grupni rad. Zabavna matematika (dosjetke, šale) Brojevi do 100 Matematičke mozgalice Rješavanje problemskih zadataka. Zadaci pitalice bez računskog rješenja, samo logičko rješenje Samostalno rješavanje Učiteljica i učenici 1 sat Troškovi umnožavanja nastavnih listića Frontalni rad, Individualni rad Konkretni materijali, Grafički prikaz Zbirka zadataka za dodatnu nastavu Nastavni listići, samostalno istraživanje 33

35 DODATNA NASTAVA Nastavni predmet: matematika Razred: 4. Voditelj: Fina Borčić CILJ NAMJENA AKTIVNOSTI NOSITELJI VREMENIK (Planirani broj sati tjedno) TROŠKOVNIK NAČIN REALIZACIJE NAČIN VRJEDNOVANJA Razvijanje sposobnosti i umijeća rješavanja matematičkih problema Razvijati interes za sadržaje matematike Rješavanjem matematičkih zadataka razvijati logičko mišljenje Navikavati učenike na točnost, urednost, sustavnost i konciznost u pisanom i usmenom izražavanju Formiranje skupine Množenje i dijeljenje brojeva do 100 Zabavna matematika (dosjetke, rebusi, šale) Brojevi do 1000 Matematičke mozgalice Pisano zbrajanje do 1000 Zadaci riječima(prate nastavne jedinice) Pisano oduzimanje do 1000 Rješavanje i jasna formulacija odgovora Pisano množenje i dijeljenje Brojčani zadaci provjera suprotnom računskom radnjom Geometrija pravci, krug, kružnica Mjerenje mase Zadaci pitalice bez računskog rješenja, samo logično rješenje učiteljica i učenici 1 sat Nema troškova razgovor, izlaganje, objašnjavanje, tumačenje, crtanje, demonstracija, rad s tekstom, pismeni rad, rad na računalu, rad kroz igru, matematičke mozgalice Nastavni listići/samostalno istraživanje 34

36 3.3. IZVANUČIONIČKA NASTAVA GLOBALNI PLAN IZVANUČIONIČKE NASTAVE Razred Mjesec Izvedba I. tijekom godine III IX.,V. V,VI. II. tijekom godine X. IV. V., VI. III. tijekom godine IX, V.. II/III IV. V.,VI. IV. tijekom godine II. IX.,V. IV. V., VI: V. tijekom godine VI. VII. VIII. IV.-VI. V,VI. tijekom godine V.,VI. tijekom godine IV. V.; VI tijekom godine. IV., I. V.,VI. izvanučionička nastava na području grada Ribarski muzej kazališne predstave poludnevni izlet, cjelodnevni izlet izvanučionička nastava na području grada Komiže, Ribarski muzej Dom DVD-a, gradska knjižnica kazališne predstave poludnevni izlet, cjelodnevni izlet izvanučionička nastava na području grada, Grad Vis; Škola u prirodi kazališne predstave poludnevni izlet, cjelodnevni izlet izvanučionička nastava na području grada kazališne predstave Škola u prirodi Ribarski muzej, «Muster», jednodnevni izlet / poludnevni izlet Izvanučionička nastava na području grada, Arheološki muzej u Visu, stara Issa kazališna predstava poludnevni izlet, cjelodnevni izlet izvanučionička nastava na području grada, kazališna predstave poludnevni izlet, cjelodnevni izlet, Izvanučionička nastava na području grada, kazališna predstava, poludnevni izlet, cjelodnevni izlet, ekskurzija Izvanučionička nastava na području grada, ekskurzija, kazališna predstava, dvodnevni edukativni posjet Vukovaru (4 dana), poludnevni izlet, Izvanučionička nastava planira se godišnje i mjesečno za svaki nastavni predmet. Kad god je to moguće, koriste se mogućnosti koje nudi lokalna sredina. Zbog više okolnosti, rad koji se realizira izvan otoka nije moguće uvijek unaprijed planirati (vremenske prilike, mišljenje roditelja, zdravstveno stanje učenika, materijalna sredstva) te je iz tih razloga napravljen globalni plan. Svaki predmetni učitelj i razredni učitelj unutar izvedbenog plana i programa rada za svoj predmet napravit će detaljne pripreme za realizaciju izvanučioničkih oblika nastave o čemu će roditelji biti pravovremeno obaviješteni. 35

37 IZVANUČIONIČKI OBLICI RADA U RAZREDNOJ NASTAVI: IZVANUČIONIČNA NASTAVA - 1.razred Voditelj: Mirjana Kuljiš CILJ NAMJENA AKTIVNOSTI NOSITELJI VREMENIK TROŠKOVNIK NAČIN REALIZACIJE NAČIN VRJEDNOVANJA Učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti Upoznati školski okoliš i prostorije u školi Upoznati i istraživati živu i neživu prirodu Razvijati pravilan odnos prema okolišu Uočavati i pratiti promjene u prirodi(jesen,zima, proljeće, ljeto) Promet Odlazak u kazalište Posjet Spomen domu i Gradu Komiža Posjet crkvi: Sv. Nikola (Muster) Prodajna izložba kolača i krušnih proizvoda Obilazak školskog okoliša; promatranje, uspoređivanje, istraživanje, razgovor, šetnja, izlaganje; gledanje kazališne predstave; upoznavanje i razgovor sa ljudima o važnosti njihova zanimanja (gradonačelnica, pekar, župnik); upoznavanje sa kulturnim znamenitostima i vjerskim objektima svoga grada; upoznavanje sa važnošću proizvodnje kruha i važnosti pravilne prehrane; povezivanje viđenog i doživljenog s nastavnim gradivom Učiteljica, učenici, gradonačelnica, župnik, pekar 12 sati u godini Troškovi hamer papira i ljepila za izradu plakata Troškovi razvijanja zajedničkih fotografija za izradu plakata i prezentacija rada Troškovi ulaznice za kazališnu predstavu Obilazak okoliša Odlazak u kazalište; Posjet :Spomen domu i Gradu Komiža; crkvi: Sv. Nikola (Muster) Grupni rad: izrada plakata 36

38 IZVANUČIONIČNA NASTAVA 2. razred Voditelj: Perica Slavić CILJ NAMJENA AKTIVNOSTI NOSITELJI VREMENIK TROŠKOVNIK NAČIN REALIZACIJE NAČIN VRJEDNOVANJA Nastavne sadržaje obrađivati u stvarnom okruženju kako bi učenici shvatili povezanost unutar prirode i društva Upoznati i istraživati živu i neživu prirodu Razvijati pravilan odnos prema okolišu Uočavati i pratiti promjene u prirodi(jesen,zima, proljeće, ljeto) Kvaliteto usvajanje nastavnih sadržaja. Upoznavanje grada Povezivanje muzejske građe s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti ribarstva, upoznavanje sa zanimanjem-ribar Upoznavanje zgrade Spomen dom; razvijanje svijesti o važnosti zanimanja vezanih uz organizaciju života i rada stanovnika, Upoznavanje učenika s aktivnostima DVD-a Komiže Upoznavanje učenika s kulturnim znamenitostima i vjerskim objektima Usvajanje pravila ponašanja u kazalištu, razvijanje svijesti o važnosti kazališta i zanimanja glumac Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu: slušanje, bilježenje, istraživanje, vođenje razgovora (sa ljudima o važnosti njihova zanimanja: gradonačelnica, župnik, knjižničarka); pokazivanje, gledanje, rješavanje zadataka, izrada plakata, rad na projektu Praćenje promjena u prirodi Poludnevni izlet Cjelodnevni izlet Učiteljica, učenici, gradonačelnica, župnik, vatrogasci, knjižničarka 15 sati u godini Troškovi hamer papira i ljepila za izradu plakata Troškovi razvijanja zajedničkih fotografija za izradu plakata i prezentacija rada Troškovi ulaznice za kazališnu predstavu Obilazak okoliša Odlazak u kazalište; Integrirani dani; Posjet: Spomen domu, Gradu Komiža, DVD-u Komiža; Gradskoj knjižnici, Crkvi Sv. Nikola (Muster), Ribarskom muzeju, Grupni rad: izrada plakata 37

39 IZVANUČIONIČKA NASTAVA 3. razred Voditelj: Gaja vitaljić VREMENIK NAZIV AKTIVNOSTI CILJ NAMJE NA NAČIN REALIZACIJE NOSITELJI TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA Rujan Listopad Studeni Prosinac (?) Veljača Stajalište, obzor, strane svijeta Posjet meteorološkoj stanici Plan mjesta Posjet kazalištu Moj zavičaj u prošlosti -upoznavanje sa ribarstvom kao najvažnijom gospodarskom Razvijati osjećaj potrebe snalaženja u prostoru Upoznati se sa met. postajom, Upoznati učenike s planom mjesta i njegovom važnošću radi snalaženja u prostoru Upoznati kazalište: pozornica, gledalište, gledatelji, glumci Upoznati učenike sa značenjem kulturno povijesnih znamenitosti Osposobiti učenike za određivanje sporednih strana svijeta s raznih stajališta Upoznati se sa mjernim instrumentim a i kako se mjere podaci te kako nastaje prognoza Osposobiti učenike za služenje planom mjesta i izradom jednostavnije g plana Razvijati i poticati interes i kulturu ponašanja u kazalištu Razvijati i Odlazak u okolišu škole Posjet Mlinu Dani rogača Odlazak u meteor. stanicu Šetnja gradom promatranje, uspoređivanje, zaključivanje, skiciranje Posjet kazalištu. Razvijati i poticati interes i kulturu ponašanja u kazalištu Posjet Ribarskom muzeju Učiteljica i učenici Učiteljica i učenici Učiteljica i učenici Učiteljica, učenici, glumci Učiteljica, Učenici i zaposlenici muzeja Nema troškova Nema troškova Nema troškova Troškovi ulaznica Nema troškova Određivanje glavnih i sporednih strana. Nastavni listić po povratku u učionicu Jezično i likovno izražavanje o promjenama u prirodi Jezično izražavanje Izrada jednostavnije g plana mjesta i ucrtavanje odgovarajućih znakova za pojedine objekte Govorna vježba/ilustra cija predstave Analiza ponašanja. 38

40 ožujak Svibanj granom naše prošlost upoznavanje učenika s kulturnim znamenitostima i vjerskim objektima Moja županija- Split zavičaja kao svjedocima naše povijesti i života naših predaka upoznavanje učenika s kulturnim znamenitostima i vjerskim objektima Upoznavanje naše županije i glavnog središta poticati interes i kulturu ponašanja u muzejima stvaranje svijesti o tradicionalni m vrijednostima, ulozi religije u životu čovjeka Razvijanje ljubavi prema domovini i pravilno / sigurno ponašanje u prometu Posjet crkvi sv. Nikole Odlazak na jednodnevni izlet u Split Župnik, učiteljica i učenici Učiteljica, učenici, Turistički vodiči, vozači Nema troškova Troškovi prijevoza, ulaznica u muzej po izboru i ručka prema dogovoru Govorna vježba Izrada plakata, crtanje, pričanje priča, pisanje kratkih sastava, kviz Usmeno i pismeno izlaganje na temelju stečenih spoznaja Izrada plakata Lipanj Posjet kazalištu/kinu Upoznati kazalište/kino: pozornica, gledalište, gledatelji, glumci Razvijati i poticati interes i kulturu ponašanja u kazalištu Posjet kazalištu/ Kinu Učiteljica, učenici, glumci Troškovi ulaznica Govorna vježba/ilustra cija predstave 39

41 IZVANUČIONIČNA NASTAVA 4. razred Voditelj: Fina Borčić CILJ Učenje istraživanjem/otkrivanjem u neposrednoj životnoj okolini; NAMJENA AKTIVNOSTI NOSITELJI VREMENIK TROŠKOVNIK NAČIN REALIZACIJE Upoznati i istraživati živu i neživu prirodu Razvijati pravilan odnos prema okolišu Poboljšati kvalitetu usvajanja nastavnih sadržaja Povezivati viđeno i doživljeno s nastavnim gradivom Upoznavanje mjesta Razvijanje svijesti o važnosti knjižnica i zanimanja-knjižničar, usvajanje pravila ponašanja u knjižnici Povezivanje muzejske građe s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti ribarstva, upoznavanje sa zanimanjem-ribar Razvijati svijesti o važnosti pojedinih zanimanja vezanih uz organizaciju života i rada stanovnika, Upoznavanje učenika s kulturnim znamenitostima i vjerskim objektima Razvijanje svijesti o važnosti tradicionalnih vrijednosti Razvijanje svijesti o ulozi religije u životu čovjeka Usvajanje pravila ponašanja u kazalištu, razvijanje svijesti o važnosti kazališta i zanimanja glumac Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu: slušanje, bilježenje, istraživanje, vođenje razgovora (sa ljudima o važnosti njihova zanimanja i načinima obavljanja poslova); pokazivanje, gledanje, rješavanje zadataka, izrada plakata, rad na projektu Posjet Poludnevni izlet Cjelodnevni izlet Učiteljica, učenici, knjižničarka, voditelji zbirki, poljoprivrednici, ribari, župnik, glumci, 12 sati u godini, tijekom nastavne godine Troškovi hamer papira i ljepila za izradu plakata Troškovi razvijanja zajedničkih fotografija za izradu plakata i prezentacija rada Troškovi ulaznice za kazališnu predstavu Obilazak okoliša Odlazak u kazalište; Integrirani dani; Posjet: Gradskoj knjižnici, Crkvi Sv. Nikola (Muster), Ribarskoj zbirci, Mlinu rogači, Grupni rad: izrada plakata; kviz, Individualno: pisanje sastava, likovni radovi NAČIN VRJEDNOVANJA Veći broj sadržaja iz predmeta prirode i društva realizirat će se na području grada: travnjaci, livade, voćnjaci, šume prema izvedbenom planu i programu za pojedini razredni odjel. 40

42 ŠKOLA U PRIRODI 4. razred Voditelj: Fina Borčić CILJ Proučavanje i upoznavanje učenika s prirodno geografskim obilježjima brežuljkastog dijela naše domovine (HRVATSKO ZAGORJE). Razvijanje ljubavi prema domovini. NAMJENA Razvijati pravilan i trajan odnos prema kulturnoj baštini Ekološki osvješćivati učenike i razvijati interes za očuvanje prirode. Znanja stečena u učionici primijeniti u stvarnoj životnoj sredini. Njegovati kulturnoj ponašanje na javnim mjestima. AKTIVNOSTI Putovanje u Hrvatsko zagorje. Promatranje i proučavanje, prikupljanje podataka, uspoređivanje i zaključivanje. Edukativne radionice NOSITELJI Učiteljica, učenici, vozači, turistički vodiči VREMENIK Od ožujka do svibnja 2018., prema vremenskim prilikama TROŠKOVNIK Oko 1800 kuna NAČIN REALIZACIJE NAČIN VRJEDNOVANJA Putovanje prometnim sredstvima Dojmovi i impresije sa putovanja kroz usmeno i pismeno jezično izražavanje i stvaranje Analiza ponašanja Kviz znanja Izrada plakata sa fotografijama 41

43 IZLETI RAZREDNA NASTAVA VODITELJI: učiteljice razredne nastave CILJEVI: Upoznavanje prirodnih ljepota i kulturnih spomenika na području otoka Visa, proširivanje znanja i razvijanje svijesti o važnosti prirodnih i povijesnih vrijednosti, razvijanje i utvrđivanje stečenih socijalnih vještina kod učenika; NAMJENA: Druženje, primjena sadržaja usvojenih na izletu u nastavnim predmetima NOSITELJI: Učiteljica, učenici, roditelji i ev. turistička agencija NAČIN REALIZACIJE: Putovanje uz pratnju stručnih vodiča VREMENIK: Izleti će se realizirati tijekom proljetnih mjeseci, u dogovoru s roditeljima MJESTO REALIZACIJE: Po dogovoru s roditeljima i učenicima BROJ SUDIONIKA: učenici razredne nastave ili svaki razred posebno po dogovoru TROŠKOVNIK: približno 250,00 kn po učeniku NAČIN VREDNOVANJA: Pri povratku procijeniti zadovoljstvo učenika i roditelja u skladu s ciljem izleta; likovni radovi, literarni radovi, izrada plakata s fotografijama, kvizovi, prepričavanje doživljaja i sl. NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: razgovarati o dobrim i lošim iskustvima JEDNODNEVNI IZLET I 1., 2., 3., 4. razred CILJ Proučavanje prirode i društva, odnosa između čovjeka, prirode i društva, različitosti zavičaja te razvijanje ekološke svijesti i ljubavi prema domovini; Povezivanje nastavnih sadržaja sa viđenim i doživljenim Druženje na kraju četvrtog razreda NAMJENA Motivirati i poticati radoznalost za otkrivanje novih spoznaja. Uočiti značaj čuvanja prirode. Razvijati interes za očuvanje prirode. Nadograđivati zdravstveno higijenske navike. Njegovati kulturno ponašanje na javnim mjestima. Utjecati na stvaranje vedrog i veselog ozračja. AKTIVNOSTI Putovanje prometnim sredstvom, šetnja, promatranje i proučavanje, uspoređivanje, ilustracija, pjevanje, različiti oblici igara NOSITELJI Učiteljice, učenici, vozač, turistički vodič VREMENIK Kroz mjesec svibanj/lipanj TROŠKOVNIK Troškovi prijevoza, ulaznica, ručka prema dogovoru NAČIN Odlazak na jednodnevni izlet REALIZACIJE NAČIN Kviz znanja, sastavi, likovni radovi, pričanje priča VRJEDNOVANJA Analiza ponašanja Grupni rad: izrada plakata; Prezentacija radova za roditelje 42

44 IZVANUČIONIČKI OBLICI RADA U PREDMETNOJ NASTAVI: EDUKATIVNI POSJET VUKOVARU VODITELJ Razrednik CILJEVI AKTIVNOSTI Naučiti vrijednosti Domovinskog rata i bitke za Vukovar. Cilj projekta Posjet osmih razreda Vukovaru jest učenike osmih razreda kroz dvodnevne posjete Vukovaru učiti o vrijednostima Domovinskog rata i Bitke za Vukovar. Posjet uključuje održavanje predavanja o Domovinskom ratu u skladu s nastavnim programom predmeta Povijest za osme razrede, obilazak svih mjesta sjećanja vezanih za Domovinski rat, prenošenje poruke mira, prihvaćanja različitosti i suosjećanja kroz Školu mira i radionice. Posjet Vukovaru je I prilika za upoznavanje običaja, navika i kulture zavičaja u cjelini, kao i poticaj nastavnicima da primjenjuju korelaciju i integraciju nastavnih sadržaja. NAMJENA Povezivanje muzejske građe s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti poznavanja povijesnih zbivanja NOSITELJ MCDR Vukovar i MZOS/Ministarstvo branitelja NAČIN REALIZACIJE Posjet Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar javnim prijevozom u organizaciji MZO ili MCDR Ministarstvo branitelja financira smještaj, prijevoz i prehranu za sve učenike osmih razreda tijekom posjeta. VREMENIK Po odluci MCDR od 28.do godine /4 dana MJESTO REALIZACIJE MCDR Vukovar BROJ SUDIONIKA Učenici 8. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 2 SUDIONIKA TROŠKOVNIK 350,00 kn po učeniku/smještaj i prehrana na povratku NAČIN VREDNOVANJA Kroz nastavu povijesti i druge predmete, kroz izradu materijalaplakata i sl. NAČIN KORIŠTENJA Kroz rasprave, radionice, Izradu plakata, kvizove znanja REZULTATA VREDNOVANJA 43

45 POSJET ARHEOLOŠKOM MUZEJU VODITELJ Vlado Valentić CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s povijesnim zbivanjima na otoku NAMJENA Povezivanje muzejske građe s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti poznavanja povijesnih zbivanja NOSITELJ Stručno vodstvo muzeja, učitelj povijesti i učenici NAČIN REALIZACIJE Posjet muzeju javnim prijevozom VREMENIK veljača/ožujak godine MJESTO REALIZACIJE Arheološki muzej u Visu BROJ SUDIONIKA Učenici 5. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 2 SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA Izrada plakata, kvizovi znanja REZULTATA VREDNOVANJA POSJET TRŽNICI VODITELJ Valentina Damjanović CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s biljkama koje koristimo u prehrani, važnost zdrave prehrane NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti poznavanja vrijednosti prehrambenih proizvoda biljaka i važnosti zdrave prehrane NOSITELJ Učiteljica i učenici NAČIN REALIZACIJE Posjet tržnici VREMENIK veljača/ožujak godine MJESTO REALIZACIJE Tržnica, Komiža BROJ SUDIONIKA Učenici 5. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 1 SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA Izrada plakata o pravilnoj prehrani, izrada jelovnika, prikupljanje REZULTATA recepata VREDNOVANJA 44

46 PRIMORSKI TRAVNJACI VODITELJ Valentina Damjanović, Vlado Valentić CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s ekološkim sustavom, biljkama koje rastu u našoj okolini, upoznavanje biljaka koje koristimo u prehrani i njihove važnosti u prehrani, prepoznavanje strana svijeta i mogućnosti orijentacije u prirodi NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode, važnosti orijentacije u prostoru NOSITELJ Učiteljica prirode, učitelj geografije i učenici NAČIN REALIZACIJE Okoliš, na području Komiže VREMENIK ožujak /travanj godine MJESTO REALIZACIJE Područje Komiže BROJ SUDIONIKA Učenici 5. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 1 SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA Prikupljanje biljaka i izrada herbarija, izrada plakata, igranje igara: REZULTATA orijentacija u prostoru; VREDNOVANJA PRIRODA I PRIRODNE ZNANOSTI VODITELJ Valentina Damjanović CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznati učenike s prirodom, razlikovati živu od nežive prirode Uočavati promjene u prirodi, razvijati ekološku svijest o očuvanju i zaštiti prirode, razvijati estetske vrednote. NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode NOSITELJ Učiteljica i učenici NAČIN REALIZACIJE Odlazak u okoliš škole i prikupljanje materijala VREMENIK rujan/listopad MJESTO REALIZACIJE Okoliš škole BROJ SUDIONIKA Učenici 5. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH - SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA izrada plakata, igranje igara; ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA Prikupljanje biljaka i izrada herbarija, izrada plakata, igranje igara: REZULTATA VREDNOVANJA 45

47 UPOZNAJMO OTOK BIŠEVO VODITELJ Vlado Valentić CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje reljefa otoka, podzemne i krške oblike, jame i špilje, naseljenost i gospodarstvo, NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom NOSITELJ Učitelj geografije/povijesti NAČIN REALIZACIJE Putovanje na Biševo, obilazak otoka VREMENIK listopad godine MJESTO REALIZACIJE Biševo, Komiža BROJ SUDIONIKA Učenici 6. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 1 SUDIONIKA DETALJAN 500,00 kn + donacija Nautičkog centra d.o.o. TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA Kroz nastavu geografije i povijesti NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA U nastavi geografije, povijesti, tehničke kulture i svakodnevnom životu VREDNOVANJA EKOLOŠKI SUSTAV - MORE VODITELJ Valentina Damjanović CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje s ekološkim sustavom mora, upoznati životinje alge i biljke, naučiti ulogu i važnost pojedine skupine organizama u moru. Važnost korištenja morskih biljaka u prehrani. NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode. NOSITELJ Učiteljica i učenici NAČIN REALIZACIJE Šetnja uz obalu VREMENIK Ožujak MJESTO REALIZACIJE Komiža BROJ SUDIONIKA Učenici 6. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH - SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Izrada plakata NAČIN KORIŠTENJA Kroz nastavni predmet prirode i zdravstveni odgoj REZULTATA VREDNOVANJA 46

48 ŠUMA VODITELJ Valentina Damjanović CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s ekološkim sustavom, upoznati karakteristične bilje i životinjske zajednice, uočiti njihovu povezanost u hranidbenoj mreži. Donijeti ispravne stavove o očuvanju šuma, razvijati estetske vrijednosti, prepoznavanje strana svijeta i mogućnosti orijentacije u Prirodi NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode te važnosti orijentacije u prostoru. NOSITELJ Učiteljica prirode, učitelj geografije i učenici NAČIN REALIZACIJE Odlazak u šumu VREMENIK rujan, listopad MJESTO REALIZACIJE Okoliš škole, Komiža BROJ SUDIONIKA Učenici 6. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH - SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Kroz nastavu prirode, geografije NAČIN KORIŠTENJA U nastavi i zdravstvenom odgoju REZULTATA VREDNOVANJA UČENJE U PRIRODI: EKOLOŠKI SUSTAVI I ORIJENTACIJA VODITELJ Valentina Damjanović, Vlado Valentić CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s različitim ekološkim sustavima, prepoznavanje strana svijeta i mogućnosti orijentacije u prirodi NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode, važnosti orijentacije u prostoru NOSITELJ Učiteljica prirode, učitelj geografije i učenici NAČIN REALIZACIJE Odlazak u šumu, na plažu, na livadu, posjetiti Lokvu (autobus) VREMENIK Rujan travanj 2017./2018. godine MJESTO REALIZACIJE Područje Komiže, područje Lokve BROJ SUDIONIKA Učenici 6. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 1 SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA Prikupljanje biljaka, izrada plakata, kviz znanja, igranje igara: orijentacija u prostoru; VREDNOVANJA 47

49 UPOZNAJMO NAŠ OTOK VODITELJ CILJEVI AKTIVNOSTI NAMJENA Vlado Valentić Upoznati povijesne i kulturne znamenitosti otoka Visa, usvajanje pojmova reljefa i primjena naučenog u nastavi Bolje upoznavanje povijesnih znamenitosti otoka, povezivanje s nastavnim sadržajima NOSITELJ Razrednici, učenici NAČIN REALIZACIJE Učenici 7. razreda, obilazak različitih destinacija na otoku VREMENIK studeni godine MJESTO Otok Vis REALIZACIJE BROJ SUDIONIKA Učenici 7. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 2 SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN Preispitivanje usvojenog gradiva tijekom nastave VREDNOVANJA NAČIN KORIŠTENJA Na satovima razrednika, geografije i povijesti, vjeronauka REZULTATA VREDNOVANJA UPOZNAJMO OBALNI POJAS OTOKA VISA UPOZNAJMO PUČINSKE OTOKE BRUSNIK, SV. ANDRIJA, PALAGRUŽA VODITELJ Vlado Valentić CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje povijesnih i prirodnih znamenitosti, orijentacija na moru, čišćenje otoka od naplavina NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode, korištenja prirodnih resursa u različitim djelatnostima, važnost orijentacije u prostoru NOSITELJ Učitelj geografije i učenici NAČIN REALIZACIJE Putovanje na: Brusnik, Sv. Andriju, Palagružu; Putovanje oko otoka VREMENIK rujan ili svibanj MJESTO REALIZACIJE Područje Komiže BROJ SUDIONIKA Učenici 7. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 2 SUDIONIKA TROŠKOVNIK 3.000,00 kn NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA Izrada fotografija, plakata, promicanje ekološke svijesti kod drugih REZULTATA VREDNOVANJA 48

50 BRANJE BILJAKA VODITELJ Valentina Damjanović CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje biljaka koje rastu na području otoka i razvijanje svijesti o važnosti biološke raznolikosti NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja kulturnih, povijesnih znamenitosti i očuvanja tradicionalnih vrijednosti NOSITELJ Učiteljica biologije NAČIN REALIZACIJE Obilazak okoliša VREMENIK Svibanj godine MJESTO REALIZACIJE Područje Komiže BROJ SUDIONIKA Učenici 7. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 2 SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA Izrada zbirki, fotografija, plakata, promicanje ekološke svijesti kod REZULTATA drugih. VREDNOVANJA UPOZNAVANJE KULTURNO/POVIJSNIH ZNAMENITOSTI OTOKA CRKVE I UTVRDE VODITELJ Vlado Valentić, Danijela Marunica CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje znamenitosti 18. i 19. stoljeća, razvijanje svijesti o važnosti razumijevanja povijesnih zbivanja i očuvanja znamenitosti NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode, korištenja prirodnih resursa u različitim djelatnostima NOSITELJ Razrednici NAČIN REALIZACIJE Obilazak crkvi i utvrda u Komiži i na otoku VREMENIK Travanj godine MJESTO REALIZACIJE Otok Vis BROJ SUDIONIKA Učenici 6. i 7. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 2 SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA Izrada fotografija, plakata, promicanje ekološke svijesti kod drugih, REZULTATA Kviz znanja VREDNOVANJA 49

51 POSJET STROJARSKOJ RADIONICI VODITELJ Milan Maleš CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje sa radnim strojevima i radnim procesom; razvijanje svijesti o važnosti uporabe strojeva i zanimanja unutar kojih se vrši obrada metala, pravila ponašanja u prostoru u kojem su strojevi, razvijanje svijesti o važnosti zaštite na radu NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti zanimanja strojara NOSITELJ Učitelj tehničke kulture NAČIN REALIZACIJE Posjet strojarskoj radionici Salutica VREMENIK Rujan/listopad MJESTO Komiža REALIZACIJE BROJ SUDIONIKA Učenici 7. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 3 SUDIONIKA TROŠKOVNIK - NAČIN VREDNOVANJA Kroz tehničku kulturu NAČIN KORIŠTENJA Kroz razumijevanje i usvajanje sadržaja iz tehničke kulture REZULTATA VREDNOVANJA UPOZNAJMO NAŠ OTOK-OBILAZAK BRODOM VODITELJ Vlado Valentić CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje obalnog feljefa, povijesti otoka Visa u 19. i 20. st., rad s kartom NAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom geografije i povijesti te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode, korištenja prirodnih resursa u različitim djelatnostima NOSITELJ Učitelj geografije/povijesti NAČIN REALIZACIJE Obilazak otoka Visa brodom VREMENIK rujan, ili travanj MJESTO REALIZACIJE Otok Vis, obilazak brodom BROJ SUDIONIKA 8. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 1 SUDIONIKA TROŠKOVNIK Oko 1500,00 kn NAČIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje učenika koji su bili posebno aktivni NAČIN KORIŠTENJA Izrada fotografija, plakata, kviz znanja, promicanje REZULTATA važnostipoštivanja kulturnih raznolikosti, tolerancije VREDNOVANJA 50

52 UPOZNAJMO PRIRODNE POSEBNOSTI OTOKA KRAJICINA ŠPILJA VODITELJ Vlado Valentić CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznati podzemne krške reljefne oblike NAMJENA NOSITELJ NAČIN REALIZACIJE VREMENIK MJESTO REALIZACIJE BROJ SUDIONIKA UČENIKA BROJ OSTALIH SUDIONIKA TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA POSJET KAZALIŠTU VODITELJ CILJEVI AKTIVNOSTI NAMJENA NOSITELJ NAČIN REALIZACIJE VREMENIK MJESTO REALIZACIJE BROJ SUDIONIKA UČENIKA BROJ OSTALIH SUDIONIKA DETALJAN TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti o važnosti očuvanja prirode, korištenja prirodnih resursa u različitim djelatnostima, Razrednici, učenici Učenici 8. razreda, Travanj, godine Okjucina Krajicina špilja , 00 kn Preispitivanje usvojenog gradiva tijekom nastave Na satovima geografije, kroz različite oblike rada Ljiljana Petric Mardešić, Danijela Marunica, Vlado Valentić Upoznavanje kazališta, prisustvovanje izvedbi kazališnog djela Razvijanje umjetničkih doživljaja, povezivanje iskustva s nastavnim gradivom Učiteljica hrvatskog jezika, učiteljica vjeronauka, uč. povijesti Odlazak u Split, prema mogućnostima/ponudi Od mjeseca godine HNK Split ili Kazalište mladih Učenici 5., 6, 7. i 8. razreda 2 oko 250 kn po učeniku Kroz medijsku kulturu iz hrvatskog jezika te kroz druge predmete Kroz hrvatski jezik, likovnu kulturu i povijest 51

53 POSJET GALERIJI UMJETNINA VODITELJ Nikola Mardešić, Vlado Valentić CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje učenika s umjetnošću NAMJENA Proširiti postojeća znanja te primijeniti ista u nastavi NOSITELJ Nastavnik povijesti, likovne kulture i stručni djelatnik galerije NAČIN REALIZACIJE Odlazak u Split u galeriju VREMENIK Veljača, godine MJESTO REALIZACIJE Split BROJ SUDIONIKA Učenici 8. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH 2 SUDIONIKA DETALJAN Oko 150,00 kn po učeniku TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA Razgovor s učenicima o posjetu, izrada PP prezentacije NAČIN KORIŠTENJA Integrirati nova znanja u redovitu nastavu o umjetnosti REZULTATA VREDNOVANJA IZLETI PREDMETNA NASTAVA VODITELJ CILJEVI AKTIVNOSTI NAMJENA NOSITELJ NAČIN REALIZACIJE VREMENIK MJESTO REALIZACIJE BROJ SUDIONIKA UČENIKA BROJ OSTALIH SUDIONIKA DETALJAN TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA Razrednici Upoznavanje prirodnih i kulturnih znamenitosti Primjena nastavnih sadržaja na nastavne predmete, razvijanje I utvrđivanje stečenih socijalnih vještina i znanja Razrednik, učenici, roditelji i turistička agencija Putovanje uz pratnju stručnih vodiča Lipanj, godine Po dogovoru s učenicima i roditeljima Učenici predmetne nastave, pojedinačna odjeljenja ili skupno, po dogovoru 3 Oko 300,00 po učeniku Pri povratku procijeniti zadovoljstvo učenika i roditelja u skladu s ciljem izleta Razgovarati o pozitivnim i negativnim iskustvima, kviz znanja 52

54 IZVAN NASTAVNA AKTIVNOST ZBOR (dvije gr.) INSTRUMENTALNA GRUPA BADMINTON 3. i 4. r KOMIŠKE BESIDE 3., 4., PLAN IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI VODITELJ Jose-Dario Martinis Jose-Dario Martinis Mirjana Kuljiš GOD. BR. SATI BROJ UČENIKA UKLJUČENIH U IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI PO RAZREDIMA Perica Slavić LIKOVNA GRUPA 2. r Fina Borčić LIKOVNA GRUPA 1. r Gaja Vitaljić LIKOVNA GRUPA 4. i viši razredi DRAMSKO-LITERARNA GRUPA ŠKOLSKI VRT/kompostiranje Nikola Mardešić Fenka Žuanić/ Ljiljana Petric Mardešić Hajdi Klarić UČ. ZADRUGA soljenje Vlado Valentić UČ. ZADRUGA vezenje Danijela Marunica KAKO UČITI Danijela Marunica ČITAMO ZAJEDNO Ida Radojević ROBOTIKA Milan Maleš INFORMATIČKE GR. Deni Dević STOLNI TENIS Filis Fiamengo BADMINTON Filis Fiamengo ODBOJKA Filis Fiamengo IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI VATROGASNA MLADEŽ BOĆARI NOGOMET DVD Komiža Boćarski klub NK VIS

55 DRAMSKO-LITERARNA GRUPA Voditelj: Fenka Žuanić / Ljiljana Petric Mardešić Rad dramsko-literarnih grupa vezan je uz kulturnu djelatnost škole u gradu i upotpunjavanje kulturne ponude grada povodom važnijih datuma tijekom godine. Dramska grupa je uz glazbene grupe nositelj školskih svečanosti/priredbi. U radu grupa sudjeluju svi zainteresirani učenici, a posebno se potiču učenici razvijenijih sposobnosti za literarno stvaralaštvo i dramsku izvedbu. U radu usko surađuju glazbene grupe i likovne grupe (scenografija i kostimografija). Interes učenika je veliki i obraća se pozornost da svi učenici iskažu svoje sposobnosti. CILJEVI osposobljavanje učenika za jezičnu komunikaciju i druge oblike komunikacije ovladavanje standardnim jezikom što pridonosi razvoju jezično-komunikacijskih sposobnosti pri govornoj i pisanoj uporabi jezika razvoj literarnih sposobnosti, čitateljskih interesa i kulture; stvaranje zanimanja i potrebe za sadržajima medijske kulture; osvješćivanje važnosti znanja hrvatskoga jezika; razvijanje poštovanja prema jeziku, književnosti i kulturi. ZADAĆE osvješćivanje potrebe za jezičnim znanjem; osvješćivanje razlika između standardnoga jezika i zavičajnih idioma; usvajanje hrvatskoga jezičnog standarda. razvoj sposobnosti izražavanja doživljaja, osjećaja, misli i stavova; stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) norma; ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije razvijanje i njegovanje dijalektalnog govora i svijesti o njegovoj važnosti spoznavanje i doživljavanje, tj. primanje (recepcija) književnih djela; razvijanje osjetljivosti za književnu riječ; osposobljavanje za komunikaciju s medijima: kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom, računalom; primanje (recepcija) i reprodukcija kazališne predstave razvijanje čitateljskih potreba; stvaranje čitateljskih navika; osposobljavanje za samostalno čitanje i primanje (recepciju) književnih djela. Razredna nastava: u razrednoj nastavi nije oformljena dramska grupa kao izvannastavna aktivnost već učiteljice razredne nastave u okviru dodatne nastave rade s učenicima. Sadržaji rada: Pripreme za obilježavanje: Dan Grada - Sv. Nikola, Božić i Nova godina, završna školska priredba 1. Pisanje teksta/recitacija 2. Pripreme za izvedbu (odabir, prilagodba teksta, čitalačke probe, uvježbavanje, kostimografija, scenografija) 3. Izvedba 54

56 Predmetna nastava (dramska grupa): 1. Upoznavanje učenika sa zadaćama dramske grupe 2. Pisanje dramskog teksta, igrokaza, literarnog djela 3. Izbor teksta za izvođenje 4. Analiza likova i podjela uloga 5. Memoriranje teksta, govorne vježbe govorna karakterizacija likova; 6. Dramske vježbe 7. Osmišljavanje scene (scenografija) i kretanje po sceni 8. Osmišljavanje kostima (kostimografija) 9. Uvježbavanje uloga i izvedba CILJEVI: - upoznavanje s dramskim stvaralaštvom i kazališnim medijem, - poticanje interesa za kazališnu umjetnost te razvoj kazališne kulture, - upoznavanje kazališne terminologije, - razvijanje osjećaja za glumu, - razvijanje vještine improvizacije i scenskog nastupa, - snalaženje u novim situacijama, - upoznavanje različitih vrsta dramskih i scenskih vježbi - pomoći učenicima da razviju svoje osjećaje, sklonosti, sposobnosti i stavove, izražajne spos obnosti i vještine, maštu, stvaralaštvo i kreativnost, - aktivno sudjelovanje na kulturnim manifestacijama škole - svečanostima i raznim priredbama, - jačanje samopouzdanja i samopoštovanja učenika, - kvalitetno upotpuniti slobodno vrijeme učenika, - senzibilizirati učenike na suradnju i rad u skupini. NAMJENA: VREMENIK: dramska skupina namijenjena je učenicima od petog do osmog razreda bez obzira na prethodno iskustvo. svakog tjedna tijekom školske godine održavat će se radionice u trajanju od 90min koje će obuhvaćati dramske igre, improvizacije te uvježbavanje dramskog teksta TROŠKOVNIK: učenici uz suradnju s roditeljima sami izrađuju rekvizite. NAČIN VREDNOVANJA: - igrokazi će biti izvedeni na školskoj priredbi, bit će prezentirani učenicima, djelatnicima škole i roditeljima, - prema dojmovima gledatelja korigirat će se rad skupine, - praćenje pojedinačnog i skupnog rada, - zaključno opisno ocjenjivanje, - izvješće za učiteljsko vijeće. 55

57 PLAN ZA ŠKOLSKU GODINU 2017./2018. PLANIRANA AKTIVNOST DANI KRUHA SV. NIKOLA BOŽIĆ MASKENBAL VALENTINOVO PRIPREMA I OBILJEŽAVANJE DANA ŠKOLE ZAVRŠNA PRIREDBA NOSIOCI AKTIVNOSTI - učenici - učitelji razredne i predmetne nastave - stručni suradnici - ravnatelj - učenici - učitelji razredne i predmetne nastave - stručni suradnici - ravnatelj - učenici - učitelji razredne i predmetne nastave - stručni suradnici - ravnatelj - učenici - učitelji razredne i predmetne nastave - stručni suradnici - ravnatelj - učenici - učitelji razredne i predmetne nastave - stručni suradnici - ravnatelj - učenici - učitelji razredne i predmetne nastave - stručni suradnici - ravnatelj NAČIN RELIZACIJE Sudjelovanje u školskoj svečanosti Sudjelovanje u školskoj priredbi Sudjelovanje u školskoj priredbi Sudjelovanje u školskoj priredbi Sudjelovanje u aktivnostima škole Sudjelovanje u školskoj priredbi MJESTO ODRŽAVANJA - škola ili mjesto po izboru - škola ili mjesto po izboru - škola ili mjesto po izboru - škola ili mjesto po izboru - škola ili mjesto po izboru - škola ili mjesto po izboru VRIJEME OSTVARENJA - listopad - prosinac - prosinac - veljača, ožujak - ožujak - lipanj 56

58 IZVANNASTAVN AKTIVNOST KOMIŠKE BESIDE Voditeljica: Perica Slavić Razred: 3., 4., 5. i 6. CILJ NAMJENA AKTIVNOSTI Razvijati kod djece interes za domaću riječ. Poticanje aktivnosti učenika u zajednici. Istraživati i njegovati običaje našeg mjesta. Gostovanja po školama i prezentiranje Librića komiških besid. Pisanje pjesama i sastava na dijalektu. Zapisivanje priča na dijalektu. Istraživati i njegovati običaje našeg mjesta. Istraživanje, fotografiranje i opisivanje starih predmeta NOSITELJI VREMENIK (broj sati tjedno) TROŠKOVNIK NAČIN REALIZACIJE Likovne radionice. Učiteljica i učenici, 1 školski sat Za: gostovanja, fotografije, plakate Pojedinačni rad, rad u paru i grupni rad. 57

59 IZVANNASTAVNA AKTIVNOST: ČITAJMO ZAJEDNO Voditelj: Ida Radojević, knjižničarka Razred: od 1. do 5. razreda CILJ NAMJENA razvijati kod učenika ljubav prema knjizi i čitanju, vježbati pisano i usmeno izražavanje,razvijati komunikacijske vještine, usvajati nove pojmove Stvoriti kod učenika pretpostavke za cjeloživotno učenje, poticati razvijanje informacijske pismenosti CILJANA SKUPINA učenici razreda NOSITELJ knjižničarka Ida Radojević VREMENIK 4 sata tjedno kroz nastavnu godinu TROŠKOVNIK (potreban materijal) knjižnični fond (knjige, priručnici, časopisi, AV građa), udžbenici i radne bilježnice, papir, flomasteri, bojice, škarice, ljepilo, pisač, računalo, internet, DVD player, TV NAČIN REALIZACIJE naglasak je na samostalnom radu učenika, uz knjižničarku kao voditelja i koordinatora aktivnosti 58

60 Program informacijske pismenosti i poticanja čitanja 1. RAZRED Red. broj sata Nastavna jedinica Prvi susret učenika s knjižnicom Učlanjenje učenika u školsku knjižnicu 3. Dodatno čitanje 4. Gledanje animiranih filmova Dva miša, Tvrdoglavo mače, Bijela priča, Tko je Videku napravio košuljicu Obrazovne zadaće za učenike Školska knjižnica kao mjesto učenja, igre i topline/ Razlikovan je knjižnice od knjižare Stvaranje navika dolaženja i boravka u knjižnično m prostoru/ Upoznati učenike s izvorima znanja/ Naučiti učenike posuđivati, čuvati i vraćati knjige Stvaranje čitalačkih navika i navika dolaženja i boravka u knjižnično m prostoru Gledanje kratkih animiranih filmova primjerenih uzrastu Metode rada Razgledavanje, opažanje, razgovor Svečani program, razgovor Čitanje, razgovor Gledanje filmova, rješavanje radnih listića Korelacija Hrvatski jezik, likovna kultura Hrvatski jezik, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk Hrvatski jezik Hrvatski jezik, medijska kultura, likovna kultura, vjeronauk Nastavna sredstva i pomagala Izložba: knjižni i neknjižni izvori Slikovnice, AV materijali, letci Knjižni fond DVD Bajke i basne iz naše lektire, radni listići Nositelj obrazovne zadaće Knjižničarka i učiteljica prvog razreda Knjižničarka i učiteljica prvog razreda Knjižničarka i učiteljica Knjižničarka Vrijeme ostvarenja Rujan Listopad Studenilipanj: tijekom šk. Godine, prema potrebi i dogovoru Prosinac 59

61 5. 6. Slikovnica Lektira na drukčiji način (obrada lektire u dogovoru s učiteljicom) Razlikovati slikovnicu od drugih knjiga: povezanost slike i teksta Razvijanje čitateljske kulture i ljubavi prema lijepoj književnost i Razgledavanje, opažanje, razgovor Čitanje, pisanje, crtanje Hrvatski jezik, likovna kultura Hrvatski jezik, likovna kultura Slikovnice Knjižničarka Ožujak Radni listići, Knjižničarka i učiteljica Svibanj 2. RAZRED Red broj sata Nastavna jedinica 1. Knjižnica i knjige 2. Pričanje priča i čitanje bajki 3. Dječji časopisi Obrazovne zadaće za učenike Naučiti učenike sve o knjizi(hrbat, korice, knjižni blok) i orijentirati se u knjižnici Razvijanje motivacije za čitanje i pripovijedanje, bogaćenje rječnika Dječji tisak sredstvo učenja i zabave/ Razlikovati časopise međusobno i od dnevnoga tiska; prepoznavati rubrike; razlikovati časopise prema vremenu izlaženja Metode rada Razgovor, pokazivanje, grupni i individualni rad Razgovor, individualni rad, pripovijedanje Razgovor, skupni i individualni rad Korelacija Hrvatski jezik Hrvatski jezik, glazbena kultura, likovna kultura, vjeronauk Hrvatski jezik Nastavna sredstva i pomagala Knjižnični prostor i fond Slikovnice, knjige Dječji tisak Nositelj obrazovne zadaće Knjižničarka Knjižničarka Knjižničarka Vrijeme ostvarenja Studeni Prosinac Veljača 60

62 4. Lektira na drukčiji način (obrada lektire u dogovoru s učiteljicom) Razvijanje čitateljske kulture i ljubavi prema lijepoj književnosti Čitanje, pisanje, crtanje Hrvatski jezik, likovna kultura Radni listići, knjižni fond Knjižničarka Travanj 3. RAZRED Red. broj sata 1. Nastavna jedinica Knjiga je kuća u kojoj stanuje ljepota; uočavanje i izdvajanje bibliografskih podataka i natjecanje u znanju 2. Dječja enciklopedija 3. Lektira na drukčiji način (obrada lektire u dogovoru s učiteljicom) Obrazovne zadaće za učenike Usvajanje pojmova: pisac, književnik, ilustrator, prevoditelj, bilješka o piscu; Prepoznati dijelove knjige: naslovna stranica, sadržaj, bilješka o piscu, podatci o knjizi Pronaći traženu obavijest u dječjoj enciklopediji služeći se kazalom i abecednim redom Razvijanje čitateljske kulture i ljubavi prema lijepoj književnosti Metode rada Izlaganje, razgovor, samostalni rad, izvješćivanje Izlaganje, razgovor, samostalni rad, izvješćivanje Čitanje, pisanje, crtanje Korelacija Hrvatski jezik Svi predmeti Hrvatski jezik, likovna kultura Nastavna sredstva i pomagala Knjižni fond Knjižni fond Radni listići, PP prezentacij a kviz znanja Nositelj obrazovne zadaće Knjižničarka, učiteljica trećeg razreda Knjižničarka, učiteljica trećeg razreda Knjižničarka Vrijeme ostvarenja Studeni Studeni Siječanj 4. Pričanje priča i čitanje bajki i basni Razvijanje motivacije za čitanje i pripovijedanje Razgovor, individualni rad, pripovijedanje Hrvatski jezik, glazbena kultura Slikovnice, knjige Knjižničarka Ožujak 61

63 5. Posjet većoj knjižnici Razvijanje ljubavi za čitanje, odnos prema knjizi Razgledanje, izlaganje, razgovor, pokazivanje Hrvatski jezik, priroda i društvo Knjižnični fond Knjižničarka i vanjski suradnici Svibanj 4. RAZRED Red. broj sata Nastavna jedinica Referentna zbirka: upoznavanje i uporaba Pričanje priča i čitanje bajki Obrazovne zadaće za učenike Osposobljavan je za samostalno služenje referentnom zbirkom u svrhu proširivanja znanja (enciklopedija, leksikon, rječnik, pravopis, atlas) Razvijanje motivacije za čitanje i pripovijedanje Metode rada Razgovor, pokazivanje, izvješćivanje, samostalan rad Razgovor, individualni rad, pripovijedanje Korelacija Svi predmeti Hrvatski jezik, glazbena kultura Nastavna sredstva i pomagala Referentna zbirka Slikovnice, knjige Nositelj obrazovne zadaće Knjižničarka i učiteljica četvrtog razreda Knjižničarka Vrijeme ostvarenja Prosinac Veljača 3. Usporedba filma s književnim djelom 4 Lektira na drukčiji način (obrada lektire u dogovoru s učiteljicom) Zamijetiti sličnosti i razlike između filma i književnog djela Razvijanje čitateljske kulture i ljubavi prema lijepoj književnosti Gledanje filmova, razgovor, rasprava Čitanje, pisanje, crtanje Hrvatski jezik, medijska kultura Hrvatski jezik, likovna kultura AV građa, knjižni fond Radni listići, PP prezentac. Knjižničarka Knjižničarka i učiteljica Travanj Svibanj 62

64 5. RAZRED Red. Broj Sata Nastavna jedinica 1. Ljudsko znanje - podjela 2. Prostor školske knjižnice: raspored knjiga na policama i posjet većoj knjižnici 3. Animirani film 4. Lektira na drukčiji način (obrada lektire u dogovoru s učiteljicom) Obrazovne zadaće za učenike Uočiti područja ljudskog znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti i njihovo grananje Upoznati učenika s knjižničnim poslovanje m/ Znati pronaći knjigu na polici uz pomoć signature i knjižničnog kataloga Prepoznati osnovna obilježja animiranog filma Razvijanje čitateljske kulture i ljubavi prema lijepoj književnosti Metode rada Izlaganje, uočavanje, razgovor Izlaganje, pokazivanje Gledanje animiranih filmova, uočavanje, razgovor Čitanje, pisanje, crtanje Korelacija Svi predmeti Hrvatski jezik Hrvatski jezik, medijska kultura Hrvatski jezik, likovna kultura Nastavna sredstva i pomagala Knjižni fond, projektor, kompjuter Knjižni fond, tisak, AV građa, katalog AV građa Radni listići, PP prezentacij a, Nositelj obrazovne zadaće Knjižničark a Knjižničark a Knjižničark a Knjižničark a Vrijeme ostvarenja Listopad Studeni Ožujak Svibanj 63

65 6. RAZRED Red. broj sata 1. Nastavna jedinica Strip 2. Problemskoistraživačka / Projektna nastava (u dogovoru s predmetnim učiteljima) 3. Kako pronaći željenu informaciju? Posjet većoj knjižnici 4. Lektira na drukčiji način (obrada lektire u dogovoru s učiteljicom) Obrazovne zadaće za učenike Prepoznati izražajna sredstva stripa Vježbanje brzog pronalaženja informacija/ Sustav UDK, katalozi, bibliografije - služenje različitim izvorima znanja u svrhu problemskoistraživačkog rada Razvijanje ljubavi za čitanje, odnos prema knjizi Razvijanje čitateljske kulture i ljubavi prema lijepoj književnosti Metode rada Izlaganje, uočavanje, samostalan rad Igre, natjecanje, pokazivanje, istraživački rad Razgledanje, izlaganje, razgovor, pokazivanje Čitanje, pisanje, crtanje Korelacija Hrvatski jezik, engleski jezik, likovna kultura Svi predmeti Hrvatski jezik, priroda i društvo Hrvatski jezik, likovna kultura Nastavna sredstva i pomagala Stripovi, pribor za crtanje Knjižni fond, referentna zbirka Knjižnični fond Radni listići, PP prezentacija Nositelj obrazovne zadaće Knjižničarka, učitelj likovne kulture Knjižničarka Knjižničarka i vanjski suradnici Knjižničarka Vrijeme ostvarenja Prosinac Veljača Svibanj Lipanj 64

66 7. RAZRED Red. broj sata Nastavna jedinica Obrazovne zadaće za učenike Metode rada Korelacija Nastavna sredstva i pomagala Nositelj obrazovne zadaće Vrijeme ostvarenja Služenje izvorima znanja za potrebe pisanja referata Računalo (internet) kao izvor znanja za potrebe pisanja referata 3. Igrani film 4. Lektira na drukčiji način (obrada lektire u dogovoru s učiteljicom) Usvojiti osnovna pravila pisanja referata na zadanu temu/ Citat, citiranje, intelektualno vlasništvo, autorstvo Osnovne informacijske pismenosti, razvoj informacijskih vještina, autorstvo, etičko korištenje informacija Uočiti obilježja igranog filma te filmska izražajna sredstva Razvijanje čitateljske kulture i ljubavi prema lijepoj književnosti Izlaganje, rad na tekstu Upućivanje, objašnjavanje, samostalni rad Izlaganje, razgovor, gledanje dokumentarnih filmova o filmu Čitanje, pisanje, crtanje Svi predmeti Svi predmeti Hrvatski jezik, medijska kultura Hrvatski jezik, likovna kultura Knjige, priručnici, AV sredstva i pomagala Računalo i računalni programi Av građa: filmovi Igrani film, Gluma u filmu Radni listići, knjižni fond knjižnice Knjižničarka i učiteljica hrvatskog jezika Knjižničarka i informatičar Knjižničarka Knjižničarka Rujan Studeni Siječanj Ožujak 65

67 8. RAZRED Red. broj sata 1. Nastavna jedinica U potrazi za knjigom 2. Dokumentar ni film (npr. Od 3 do 22 ili Slamarke divojke ) Obrazovne zadaće za učenike Osposobljavanje za samostalnu upotrebu knjižničnih izvora; sustav knjižnica u RH, pretraživanje njihovih fondova putem e-kataloga Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih rodova; uočiti izražajna sredstva Metode rada Svi predmeti Razgovor, gledanje filma, rješavanje zadataka Korelacija Hrvatski jezik Hrvatski jezik Nastavna sredstva i pomagala Knjižničn i fond, računalo AV građa, radni listići Nositelj obrazovne zadaće Knjižničarka i informatičar Knjižničarka Vrijeme ostvarenja Listopad Veljača Vježbanje istraživanja i upotrebe informacija: izrada multimedijal ne prezentacije / Pisanje seminarskog rada (u dogovoru s predmetnim učiteljima) Lektira na drukčiji način (obrada lektire u dogovoru s učiteljicom) Naučiti obraditi određenu temu iz više različitih medija, gledišta, izvora znanja; pisati sažetak i raditi bilješke Razvijanje ljubavi prema lijepoj književnosti i upoznavanje s djelom na jeziku originala Izlaganje, razgovor, upućivanje, samostalan i grupni rad učenika Čitanje, rješavanje zadataka Fizika, Kemija, Biologija, Matematika Hrvatski jezik, engleski jezik Knjižničn i fond Radni listići Knjižničarka, učitelji fizike, kemije, biologije, matematike Knjižničarka Travanj Lipanj Ida Radojević, knjižničarka 66

68 INFORMATIČKA GRUPA Voditelj: Deni Dević CILJEVI Nastavni sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju učenicima omogućiti: stjecanje umijeća uporabe računala i rač. programa (usvajanje vještina) upoznavanje s osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (usvajanje temeljnih znanja); razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim područjima (razvoj sposobnosti rješavanja problema). ZADAĆE proširivanje znanja stečenog kroz nastavne sadržaje upotrebljavati računalo kao pomagalo pri učenju; upotrebljavati uzrastu primjerene multimedijske izvore za učenje (interaktivne udžbenike, obrazovne programe, multimedijske enciklopedije i sl.); surađivati s drugim učenicima, učiteljima, roditeljima i ostalima pri uporabi tehnologije; pokazivati pozitivno i etičko ponašanje te odgovornost pri uporabi tehnologije; izrađivati uzrastu primjerene multimedijske artefakte, samostalno ili uz pomoć učitelja, članova obitelji i drugih učenika; upotrebljavati prikladne programe za rješavanje problema primjerenih uzrastu; prikupljati obavijesti i komunicirati s drugima uporabom tehnologije samostalno ili uz pomoć učitelja, članova obitelji i drugih učenika; korištenja znanja u realizaciji plana i programa rada Škole INFORMATIČKA GRUPA - 6., 7., I 8. RAZRED- PREDMETNA NASTAVA (3 SATA TJEDNO) Učenje programiranja programiranjem igara u Game Makeru: Game Maker je program koji je nastao godine. Napisao ga je profesor Informatike Mark Overmars sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj. Osmislio ga je na način da se može koristiti u obrazovanju kao programski alat koji razvija logičke i dizajnerske vještine kroz programiranje i izradu 2D i 3D igara. Osnovna karakteristika programa je da se za postupak izrade aplikacije ne mora koristiti tekstualni način pisanja kôda, već se može programirati tehnikom pritisni povuci, odnosno slaganjem grafičkih ikona. Grafički način pisanja programa isključuje sintaktičke i leksičke pogreške koje se javljaju pri tekstualnom unosu što učenicima olakšava smišljanje rješenja i izradu programa. Osim toga, problemske aktivnosti s kojima se susreću u postupku stvaranja algoritma, vezane su uz smišljanje scenarija igre pa su im takvi problemi zanimljiviji i rado sudjeluju u njihovom rješavanju. Obrazovni ciljevi učenja programiranja: Razumijevanje problema Smišljanje rješenja Skiciranje rješenja Realizacija rješenja u nekom programskom jeziku Potrebne vještine: Analiziranje problema 67

69 Logičko razmišljanje Mogućnost stvaranja kombinacija (kombinatorika) Sposobnost raščlanjivanja problema na manje korake Sposobnost stvaranja zaključaka Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost: NASTAVNA JEDINICA PLANIRANO (sati) Rad s koordinativnim sustavom 6 Razumijevanje pojmova: pozicioniranje, brzina, akceleracija 6 Rad s varijablama 9 Rad s relativnim i apsolutnim vrijednostima 9 Strukturno programiranje 15 Logičko zaključivanje (logički operatori) 6 Planiranje 6 Top-down dizajn programiranja 9 Timski rad 9 Rad s algoritamskim konstruktima (slijed, grananje,ponavljanje) 15 Rad s grafikom 15 UKUPNO 105 Informatička grupa: 4. razred/5. razred Planirano sati: 70 sati godišnje/ 2 sata tjedno Programski sadržaji: sukladno Nastavnom planu i program za izvannastavne aktivnosti u razrednoj nastavi te prema predznanju i interesima učenika TEME Ključni pojmovi Obrazovna postignuća 1. Snimanje fotozapisa digitalni fotoaparat, okidanje, zaslon tražila. snimati digitalnim fotoaparatom 2. Obrada digitalnih fotografija pohranjivanje fotozapisa, višestruko preimenovanje, višestruka promjena veličine premještati fotografije s digitalnog fotoaparata na disk 3. Snimanje videozapisa digitalna kamera, snimanje videa, pregled snimke 4. Postupci skeniranja skeniranje, kontrast i osvjetljenje, uravnoteženost boja i zasićenje snimati digitalne videozapise skenirati crte s papira 68

70 5. Osnovne naredbe programskog jezika naredbe za naprijed i nazad, naredbe za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za dizanje i spuštanje pera te brisanje linije. upotrebljavati nove naredbe u programskom jeziku u rješavanju jednostavnijih zadataka; programom crtati kvadrat, trokut, pravokutnik i šesterokut. 6. Ponavljanje niza naredbi crtanje kvadrata, crtanje jednakostraničnog trokuta uporabom petlje, crtanje šesterokuta uporabom petlje. crtati kvadrat, trokut i šesterokut pomoću petlje. 7. Uporaba petlje za crtanje niza likova 8. Ulazne vrijednosti procedura 9. Postupak pripreme programa 10. Programski alat za elektroničku poštu crtanje jednakostraničnog trokuta uporabom petlje, crtanje šesterokuta uporabom petlje. programi s jednom ulaznom vrijednošću, programi s dvije ulazne vrijednosti. postupak raščlanjivanja složenijeg zadatka. mape u elektroničkoj pošti, upravljanje porukama, opasnost od virusa. : nacrtati niz kvadrata ako je zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata. pisati programe koji crtaju kvadrate, trokute ili šesterokute promjenljivih duljina stranica. : raščlaniti problem na manje dijelove i rješavati ih korak po korak. upotrebljavati alat za elektroničku po+tu. 11. Rad s porukama odgovor na poruku, prosljeđivanje poruke, privitci. pravilno upravljati porukama elektroničke pošte. 69

71 ROBOTIČKA GRUPA Voditelj: Milan Maleš CILJEVI razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim područjima (razvoj sposobnosti rješavanja problema). proširenje i povećanje stupnja obrazovanosti, uključivanje u suvremen tokove obrazovanje robotici i njenoj primjeni ZADAĆE proširivanje znanja stečenog kroz nastavne sadržaje praktično obrazovanje robotici suradnja sa lokalnom zajednicom, drugim školama, Hrvatskim društvom za robotiku- Centar za praktičnu robotiku-zagreb, Zajednicom tehničke kulture županije splitsko dalmatinske - Hrvatska zajednica tehničke kulture korištenja znanja u realizaciji plana i programa rada Škole PLAN I PROGRAM RADA Sadržaji rada Planirano sati Napomene Testiranje i dokumentiranje robo. Kalankota 4 Stavljanje robo. kal. u suvremeni kontekst 6 Izrada robotičkog kalankota 2 6 Testiranje i dokumentiranje robo. kalankota 2 4 Upoznavanje s robotom (Emoro, Fischer) 2 Sastavljanje robota (Emoro, Fischer) 2 Programiranje robota Emoro u programu FreeBasic; struktura programa, upravljanje motorima, načini izvršavanja i završavanja programa, upravljanje relejnim sklopkama, IF petlja, korištenje taktilnih senzora, korištenje foto-senzora, korištenje IC senzora, WHILE petlja, upravljanje robota tipkovnicom, programiranje robota (rješavanje zadataka) Programiranje robota Fischer u pripadajućem softverskom paketu TROŠKOVNIK: materijal osigurava Hrvatsko društvo za robotiku - Centar za praktičnu robotiku - Zagreb, Škola VREMENIK: 2 sata tjedno; godišnje 70 sati VREDNOVANJE: kroz natjecanja na školskoj županijskoj razini ili šire, motivacija učenika, usvojenost vještina i znanja 70

72 SPORTSKE AKTIVNOSTI Program tjelesne i zdravstvene kulture i aktivnosti kojih je nositelj školski športski klub sadržava temeljne postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja kojega određuju obrazovna, antropološka i odgojna sastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanje bitnih teorijskih i motoričkih znanja zbog čega u programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi prevladavaju modificirana biotička i osnovna kineziološka motorička znanja, dok su u predmetnoj nastavi kao nadgradnja uvrštena napredna kineziološka motorička znanja. Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima cilj stvaranje takvoga sustava vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će potaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbi. Školski sportski klub odgovoran je za provedbu izvannastavnih aktivnost koje omogućuju učenicima, bez obzira na stupanj sposobnosti i znanja, uključivanje u skladu s njihovim interesima u pojedine aktivnosti. Sadržaj programa, kao i njegov opseg određuje se prema potrebama i interesima učenika, materijalnim i kadrovskim mogućnostima. Posebno je potrebno voditi brigu i o aktivnom boravku učenika u prirodi. CILJ I ZADAĆE PLANA I PROGRAMA Dugoročni cilj aktivnosti prvenstveno je stjecanje navike redovitog bavljenja tjelesnim aktivnostima te poboljšanje zdravlja učenika, kao nezamjenljivoga čimbenika svih aktivnosti. Objedinjavanjem učenika koji su dobrovoljno uključeni u ove aktivnosti, postiže se zbližavanje učenika sa zajedničkim interesima te time utječe na poboljšanje socijalnih kontakata. Cilj je plana i programa da se pravilnim odabirom tema (unutar aktivnosti koje su odabrali učenici), utječe na poboljšanje onih sposobnosti koje su definirane slabijima u inicijalnom provjeravanju. Osim toga, i ostale sposobnosti treba poboljšavati, te usvajati nove vještine i motoričke strukture. Zadaće plana i programa su antropološke, obrazovne i odgojne. Antropološke se odnose na antropometrijske karakteristike što podrazumijeva utjecaj na redukciju potkožnog masnog tkiva, te usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju mišića i masnog tkiva; Treba razvijati i poboljšavati motoričke sposobnosti, naročito one deficitarne. Utjecaj na funkcionalne sposobnosti podrazumijeva utjecaj na poboljšanje aerobnog kapaciteta učenika i srčano-žilnog sustava. Obrazovne zadaće se odnose na usvajanje novih motoričkih gibanja kroz učenje novih tema. Odgojnim zadaćama treba dati posebni značaj: poticati na međusobnu suradnju, poštovanje i pomaganje u težim zadacima, omogućiti učenicima radost, veselje i ugodu u vježbanju. Tijekom godine će se organizirati turniri i omogućit će se učenicima da sudjeluju na županijskim natjecanjima iz pojedinih sportova. OPĆE ZADAĆE usvajanje teorijskih i motoričkih znanja za svakodnevne motoričke aktivnosti, djelotvorno korištenje slobodnog vremena zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje samostalnoga vježbanja; razvijanje interesa za osobni napredak u različitim sportskim aktivnostima; usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog vježbanja; upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih antropoloških obilježja; usvajanje znanja o očuvanju i promicanju zdravlja; praćenje sastava tijela i prevencija pretilosti; razvijanje i njegovanje higijenskih navika; promicanje opih ljudskih vrijednosti; omogućivanje osobne afirmacije učenika; osposobljavanje za timski (skupni) rad aktivan boravak u prirodi. 71

73 1. GLOBALNI PLAN I PROGRAM ZA BADMINTON 1. TRENAŽNA CJELINA: Manipulacija reketom R.B. TRENAŽNE TEME 1. Držanje reketa 2. Vježbe reketom bez loptice 3. Tehniciranje u mjestu 4. Tehniciranje u kretanju 5. Udaranje lopticom o zid 2. TRENAŽA CJELINA: Osnovni stav 6. Osnovni stav 7. Kretanje prema nazad 8. Kretanje prema naprijed 3. TRENAŽNA CJELINA: Udarci 9. Predvježbe za dugi udarac (clear) 10. Dugi udarac (clear) 11. Kratka na mreži (net drop) 12. Dizanje s mreže-lift 4. TRENAŽNA CJELINA: Serviranje 13. Dugi servis 14. Kratki servis 5. TRENAŽNA CJELINA: Igre 15. Proizvoljna igra (ne na bodove) 16. Igra na bodove (meč) 17. Engleski parovi 6. TRENAŽNA CJELINA: Mjerenje sposobnosti 18. Mjerenje sposobnosti TJEDNI FOND SATI: 1 x 1 = 1 GODIŠNJI FOND SATI: 35 tjedna x 1 sat = 35 sati 72

74 2. GLOBALNI PLAN I PROGRAM ZA STOLNI TENIS TJEDNI FOND SATI 1 x 1 = 1 sat GODIŠNJI FOND SATI 35 tjedana x 1 sat = 35 sati 1. TRENAŽNA CJELINA : TRČANJA R.B. NASTAVNE TEME 1. Ciklično kretanje različitim tempom do 3 minute. 2. Ciklično kretanje različitim tempom do 4 minute. 3. Ciklično kretanje različitim tempom do 5 minuta. 4. Ciklično kretanje različitim tempom do 6 minuta. 5. Brzo trčanje do 50 m iz visokog i niskog starta. 6. Poligoni s preprekama. 2. TRENAŽNA CJELINA : PRAVILA IGRE, DRŽANJE REKETA, OSNOVNI STAV 7. Osnovna pravila igre (pojedinačno, parovi) 8. Držanje reketa (europski i azijski stil) 9. Osnovni stolnoteniski stav 2. TRENAŽNA CJELINA : RAVNI UDARCI U STOLNOM TENISU 10. Forhend udarci, ravni 11. Beckhend udarci, ravni 12. Servisi forhend i beckhend, ravni 3. TRENAŽNA CJELINA : REZANI UDARCI U STOLNOM TENISU 13. Forhend udarci, rezani 14. Beckhend udarci, rezani 15. Servisi forhend i beckhend, rezani 4. TRENAŽNA CJELINA : STOLNOTENISKO KRETANJE I IGRA 16. Stolnotenisko kretanje u stranu 17. Stolnotenisko kretanje naprijed nazad 18. Stolnoteniske igre, štafetne igre 19. Organizacija turnira 20. Mjerenje sposobnosti 3. GLOBALNI I OPERATIVNI PLAN I PROGRAM ZA ODBOJKU TJEDNI FOND SATI: 35 TJEDANA 2 SATA = 70 sati NASTAVNE CJELINE: I. Odbojkaški stavovi i tehnike kretanja II. Servis III. Odbijanje podlakticama (prijem servisa, obrana polja) IV. Dizanje vršno odbijanje V. Smeč VI. Blok VII..Igre 73

75 Nastavne teme Nastavna cjelina I: Odbojkaški stavovi i tehnika kretanja 1. Osnovni odbojkaški stavovi - paralelan, poludijagonalan, dijagonalan Nastavna cjelina II: Servis 2. Donji servis 3. Donji servis i prijem servisa vršno 4. Gornji (tenis )servis Nastavna cjelina III: Odbijanje podlakticama (prijem servisa, obrana polja) 5. Podlaktično odbijanje naprijed i iznad glave 6. Podlaktično odbijanje preko glave 7. Podlaktično odbijanje u stranu 8. Podlaktično odbijanje u povaljkama Nastavna cjelina IV: Dizanje vršno odbijanje 9. Vršno odbijanje iznad glave 10. Vršno odbijanje preko glave 11. Vršno odbijanje u skoku 12. Vršno odbijanje s promjenom pravca kretanja 13. Vršno odbijanje s jednom rukom Nastavna cjelina V: Smeč 14. Izvođenje smeča iz mjesta 15. Izvođenje smeča iz kretanja 16. Izvođenje smeča sunožnim odrazom 17. Izvođenje smeča jednonožnim odrazom Nastavna cjelina VI: Blok 18. Individualni blok 19. Blok u paru 20. Kretanje blokera dokorakom, normalnim ili križnim korakom Nastavna cjelina VII: Igre 21. Mini odbojka 3:3, 4:4 22. Igra preko mreže 74

76 1. BADMINTON RAZREDNA NASTAVA/PREDMETNA NASTAVA: Sadržaji rada: Privikavanje na lopticu Unošenje loptice u igru Odigrati visoko-daleko; kratko Mali oblici igre na polovici terena Visoki servis Udarci iznad glave (lob, drop) Pojedinačna igra Visoki i kratki servis Udarci u različitim područjima pogađanja BADMINTON RAZREDNA NASTAVA I PREDMETNA NASTAVA VODITELJ Mirjana Kuljiš: 3 i 4. razred: Filis Fiamengo: razred CILJEVI AKTIVNOSTI Poticati djecu na sportsku aktivnost - osposobiti učenike za primjenu teorijskih i motoričkih znanja koja omogućuju samostalno tjelesno vježbanje radi veće kvalitete življenja time izravno osigurava promicanje zdravlja kao nezamjenjivoga čimbenika svih ljudskih aktivnosti. NAMJENA Usvajanje sportskih vještina i pravila badmintona - zadovoljavanje potrebe za kretanjem i poticanje vježbanja, razvijanje interesa za osobni napredak u sportskim aktivnostima; osposobljavanje za timski rad NOSITELJ Mirjana Kuljiš - 3. i 4. razred/ Filis Fiamengo razred NAČIN REALIZACIJE VREMENIK MJESTO REALIZACIJE BR. SUDIONIKA UČENIKA BROJ OSTALIH SUDIONIKA DETALJAN TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA NAČIN KORIŠTENJA REZ. VREDNOVANJA Kontinuirani trening i sudjelovanje na natjecanjima u Školi Svaka grupa jedan sat tjedno Školska dvorana Učenici 3. i 4. razreda Učenici od 5. do 8. razreda. Po potrebi Oko 3000,00 kn Rezultati učenika, organiziranje natjecanja Razvijati kod učenika interes za sportske aktivnosti, zdravu prehranu i socijalne vještine 75

77 LIKOVNA GRUPA Voditelj: Nikola Mardešić CILJEVI: Specifični ciljevi: poticati mehanizme kreativnoga razmišljanja i izražavanja omogućiti individualno istraživanje odnosa likovnih / vizualnih elemenata na odabranim primjerima te u samostalnom likovnom izražavanju. utjecati posebnošću sadržaja, nastavnih sredstava i situacija na razvoj opažanja, mišljenja i stvaralačkog ponašanja učenika. Ciljevi obuhvaćaju brojne elemente, od poticanja psihomotoričkog razvitka, preko mašte, intelektualnoga razvoja do estetičke osjetljivosti i emocija. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga oblikovanja i donošenja estetskih prosudbi. Sadržaji rada potiču vizualnu znatiželju, otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme i originalnost u rješavanju raznolikim likovno-tehničkim sredstvima, a obuhvaćaju različita područja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje te dizajn. ZADAĆE: Stjecanje i razvijanje sposobnosti, znanja i stavova: Sposobnosti usmjereno likovno opažanje razumijevanje i primjena likovnih tehnika i sredstava samostalni i suradnički, praktični i stvaralački rad vizualno, kritičko i stvaralačko mišljenje estetska prosudba likovnoga rada, umjetničkoga djela i okoline Znanja poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova poznavanje i razumijevanje umjetničkih područja pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima interes i briga za kulturnu i prirodnu baštinu 76

78 LIKOVNA GRUPA PREDMETNA NASTAVA VODITELJ Nikola Mardešić CILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje osjećaja za estetiku, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosa prema radu NAMJENA Stvaranje likovnih radova namijenjenih prezentaciji Škole, sudjelovanje na natječajima NOSITELJ Učitelj likovne kulture i učenici NAČIN REALIZACIJE Grupni rad, individualni rad, stvaranje kroz igru VREMENIK Tijekom školske godine MJESTO REALIZACIJE Učionica likovne kulture BROJ SUDIONIKA Učenici od razreda BROJ OSTALIH SUD. Prema interesu i afinitetu učenika TROŠKOVNIK Papir za kopiranje, boje, kistovi, hamer papir, škare, ljepilo, literature, kompjuter NAČIN VREDNOVANJA Individualno praćenje napredovanja temeljem plana NAČIN KORIŠTENJA Izložbe radova, rezultati natječaja REZULTATA VREDNOVANJA GRUPA ZA ESTETSKO UREĐENJE - VIZUALNI IDENTITET ŠKOLE NOSITELJ AKTIVNOSTI: Nikola Mardešić, učitelj likovne kulture CILJEVI AKTIVNOSTI: razviti osjetljivost za estetski doživljaj i upoznavanje vizualnih umjetnosti; primijeniti umijeća i tehnike pokazujući osjetljivost za vizualni, prostorni i taktilni svijet u stjecanju estetskog iskustva aktivno stvaralački sudjelovati u prostornom uređenju Škole i kulturnom životu sredine NAMJENA: 1. uređivanje školskog interijera, likovne izložbe, informativni panoi, prigodne instalacije, scenografija, 2. eksperimentirati na spontan, imaginativan i dobro strukturiran način s nizom umjetničkih materijala i tehnika; NAČIN REALIZACIJE: rad pojedinačno, u parovima i skupinama, korištenje različitih likovnih tehnika i materijala VREMENIK: tijekom školske godine/ ukupno 35 sati godišnje BROJ SUDIONIKA: zainteresirani učenici 7. i 8. razreda TROŠKOVNIK: ljepilo, ljepljive trake, hamer papir, papir u boji, boje, tuševi, kistovi, skalpeli, letvice, i sl. NAČIN VREDNOVANJA: kroz kulturnu i javnu djelatnost Škole, izložbe NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: motiviranost učenika, roditelja, učenika 77

79 GLAZBENE AKTIVNOSTI Voditelj: Jose-Dario Martinis Glazbene aktivnosti prožimaju dva temeljna načela: jedno je psihološko, a drugo kulturno-estetsko. Psihološko načelo uzima u obzir činjenicu da učenici u pravilu vole glazbu i da se njome žele i aktivno baviti (pjevati, svirati). Kulturno-estetsko načelo polazi od toga da glazbene aktivnosti moraju učenika i pripremati za život, tj. osposobljavati ga da bude kompetentan korisnik glazbene kulture. Glazba je u nižim razredima osnovne škole idealno područje za snažno poticanje pozitivnih emocija, osjećaja pripadnosti, zajedništva i tolerancije. U činu pjevanja, sviranja obogaćuje se učenikov osjećajni svijet, razvija umjetnički senzibilitet. Program aktivnosti je otvoren, što znači da daje slobodu učitelju da, uz sadržaje koji su namijenjeni obilježavanju određenih događanja, sam odabere dobar dio programa uzimajući u obzir i želje i mogućnosti učenika. CILJ Upoznavanje osnovnih elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritičko i estetsko) procjenjivanje glazbe. ZADAĆE Učenike treba poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje, sviranje). zadaća pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) učenje pjesme. zadaća sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) učenje konkretnoga glazbenog komada. zadaća slušanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i upoznavanje konkretnih glazbenih djela i odlomaka. Sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima kod učenika se izoštravaju pojedine glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike. 78

80 MALI ZBOR VODITELJ CILJEVI AKTIVNOSTI NAMJENA NOSITELJ NAČIN REALIZACIJE VREMENIK MJESTO REALIZACIJE BROJ SUDIONIKA UČENIKA BROJ OSTALIH SUDIONIKA TROŠKOVNIK NAČIN VREDNOVANJA NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA Jose-Dario Martinis Razvijanje osjećaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosa prema radu; aktivno upoznavanje glazbenog pisma i kulture, Usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju škole, školske priredbe Učitelj glazbene kulture Grupno Tijekom šk.god., 1 sat tjedno/35 sati godišnje Učionica Učenici 1., 2. i 3. razreda Papir za kopiranje, literatura, Opisno Nastupi na školskim priredbama i za potrebe grada Komiže VELIKI ZBOR VODITELJ Jose-Dario Martinis CILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje osjećaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosa prema radu; aktivno upoznavanje glazbenog pisma i kulture, NAMJENA Usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju škole, školske priredbe NOSITELJ Učitelj glazbene kulture, učenici od 4. do 8. razreda NAČIN REALIZACIJE Grupno VREMENIK Tijekom šk.god..; 1 sata tjedno/35 sati godišnje MJESTO REALIZACIJE Učionica BROJ SUDIONIKA Učenici od 3. do 8. razreda, prema interesu UČENIKA BROJ OSTALIH SUDIONIKA TROŠKOVNIK Papir za kopiranje, literatura, NAČIN Opisno VREDNOVANJA NAČIN KORIŠTENJA Nastupi na školskim priredbama i za potrebe grada Komiže REZULTATA VREDNOVANJA 79

81 MALI ORKESTAR VODITELJ CILJEVI AKTIVNOSTI NAMJENA Jose-Dario Martinis Razvijanje osjećaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosa prema radu; aktivno upoznavanje glazbenog pisma i kulture, Usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju škole, školske priredbe NOSITELJ Učitelj glazbene kulture, učenici od 5. do 8. razreda NAČIN REALIZACIJE Učenici će sa uvježbanim pjesama sudjelovati u kulturnim manifestacijama škole VREMENIK Tijekom šk.god..; 1 sata tjedno/35 sati godišnje MJESTO REALIZACIJE Učionica BROJ SUDIONIKA Učenici od 5. do 8. razreda UČENIKA BROJ OSTALIH - SUDIONIKA TROŠKOVNIK Papir za kopiranje, literatura, NAČIN Opisno VREDNOVANJA NAČIN KORIŠTENJA Nastupi na školskim priredbama i za potrebe grada Komiže; REZULTATA VREDNOVANJA 80

82 UČENIČKA ZADRUGA CILJEVI I ZADAĆE: U Zadruzi se, kao obliku učeničke izvannastavne aktivnosti, posebno razvijaju i njeguju radne navike, inovativnost, poduzetnost, odgovornost i stvaralaštvo, stječu znanja i svijest o načinima i potrebi očuvanja prirode i kulturne baštine, učenici se usmjeravaju na izbor zanimanja koja su neposredno vezana za proizvodnju na različitim područjima djelatnosti i stvaraju se preduvjeti za prijenos i praktičnu primjenu znanja u životu. Temeljne odgojne i obrazovne zadaće Zadruge jesu, što ranije i u što većeg broja učenika: probuditi i razviti svijest o nužnosti rada za čovjekov život; razvijati i njegovati radne navike te odgovornost, inovativnost, samostalnost, poduzetnost, kreativnost, tolerantnost i potrebu za suradnjom kao bitne sastavnice stvaralačkog odnosa prema radu; omogućiti stjecanje, produbljivanje, proširivanje i primjenu znanja te razvoj sposobnosti bitnih za gospodarstvo i organizaciju rada; razvijati znanstveni pristup stvarnosti, svijest o mogućnostima, dosezima i potrebi primjene suvremenih znanstvenih dostignuća u proizvodnji; pridonositi prijenosu znanja iz nastave u praktične djelatnosti Zadruge i, obrnuto, znanja iz rada u Zadruzi u nastavu; razvijati kod učenika ljubav prema prirodi i vrijednostima koje je čovjek stvorio svojim radom te svijest o nužnosti očuvanja ravnoteže u prirodi i zaštiti okoliša; omogućiti najveći mogući razvitak sposobnosti učenika i ostvarenje osobnih interesa, a time i samopotvrđivanje te spoznaju vlastitih sklonosti i sposobnosti; Neke od ostalih zadaća: pripremati učenike za izbor školskih programa i budućeg zanimanja. upoznati se sa ekološkim problemima. sa značenjem i mogućnostima očuvanja okoliša za zdravlje i kvalitetu života sada i u budućnosti, upoznati mogućnosti očuvanja i zaštite prirode, upoznati prirodne ljepote svoje okoline i bogatstva za zdravlje i kvalitetu života. razvijati interes za povijest, ali i očuvanje kulturne baštine, razvijati samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje. pružiti mogućnost za suradničko učenje i navikavanje na zajednički rad. Te se zadaće ostvaruju: poštivanjem učeničke dragovoljnosti, interesa, predznanja i sposobnosti u pripremi, organizaciji i izvedbi programa rada i njihovim sudjelovanjem u vrednovanju rezultata rada; pružanjem dobrih izvora znanja osiguranjem sredstava za rad koja su nužna za proizvodnu djelatnost Zadruge; omogućivanjem problemske, egzemplarne i istraživačke poduke i to neposrednim sudjelovanjem učenika u aktivnostima i izradom samostalnih radova pružanjem stručne pomoći učenicima i to osiguranjem stručnog voditeljstva i potpore, od neposrednog uključivanja stručnjaka specijalista u rad s učenicima u Zadruzi do neposrednog sudjelovanja učenika u radu stručnih ustanova; 81

83 pripremanjem članova za sudjelovanje na smotrama, susretima i natjecanjima te omogućivanjem da prikažu rezultate svoga rada i na temelju njihova vrednovanja steknu priznanja i potvrdu svojih sposobnosti, znanja i vještina; prepoznavanjem, praćenjem i potporom pojedinaca i skupina oblikovanjem interesa i izraženijih predispozicija te omogućivanjem svladavanja diferenciranih programa (ljetne škole, kampovi i dr.); suradnjom s roditeljima, poduzećima i ustanovama u mjestu te stručnim službama, višim i visokim učilištima i znanstvenim institutima. Aktivnosti Zadruge realizirat će se u okviru sekcija formiranih prema interesima učenika i mogućnostima djelovanja u Školi i lokalnoj zajednici. Godišnji plan rada zadruge sastavni je dio Godišnjeg plana i programa rada škole. Plan će se realizirati u skladu sa prostornim uvjetima rada u Školi koji u sadašnjem trenutku nisu zadovoljavajući. Sekcije: 1. SEKCIJA ZA OČUVANJE TRADICIONALNIH DJELATNOSTI Voditelj skupine: Vlado Valentić Voditelj skupine: Danijela Marunica AKTIVNOSTI: soljenje morskih mačaka (donacija ribara) branje i prerada maslina branje i sušenje ljekovitog bilja branje i sušenje začinskog bilja pletenje palminih grančica pletenje i vezenje CILJEVI I ZADAĆE upoznati se sa ekološkim problemima u svijetu i sa značenjem i mogućnostima očuvanja okoliša za zdravlje i kvalitetu života sada i u budućnosti, upoznati ljepote svoje okoline (zavičaj, domovina) i značaj očuvanja prirodnih ljepota i bogatstva za zdravlje i kvalitetu života. razvijati interes za očuvanje kulturne baštine, radne navike, stvaralaštvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje. pružiti mogućnost za suradničko učenje i navikavanje na zajednički rad; DODATNI SADRŽAJI RADA: 1. Dan kruha - uređenje prostora, dogovor s pekarom 2. Uređenje okoliša Škole 3. Sv. Blaž: uređenje i čišćenje puta i okoliša crkvice 4. Biševo: uređenje i čišćenje plaža 5. Uređenje okoliša crkve Sv. Silvestar 6. Učestvovanje u obilježavanju blagdana Sv. Nikole 7. Učestvovanje u obilježavanju Dana Škole 8. Obilazak i fotografiranje divljih odlagališta otpada na području Grada Komiže 9. Čišćenje pučinskih otoka 10. Jedrenje falkušom učenje jedrenja i promocija jedrenja SUDIONICI: učenici predmetne nastave, prema interesima; 82

84 VREMENIK: tijekom godine, povodom važnih događaja; TROŠKOVNIK: troškovi prijevoza (putovanja brodom); materijal za rad oko 1000 kn; NAČIN VREDNOVANJA: opisno, zadovoljstvo učenika i lokalne zajednice; NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: promocija tradicionalnih vrijednosti, uređenje okoliša, utjecaj na razvoj ekološke svijesti kod drugih, briga za očuvanje kulturne baštine i prirodnih ljepota; 2. SEKCIJA ZA OČUVANJE I UREĐENJE OKOLIŠA uređenje i održavanje školskog vrta Voditelji: Hajdi Klarić AKTIVNOSTI: uređenje i održavanje okoliša Škole (vrta) rasad i sadnja ukrasnog bilja izrada promotivnih materijala edukativne aktivnosti na lokalnoj razini: prezentacije, izložbe i sl. VREMENIK: tijekom školske godine i povodom važnih datuma; TROŠKOVNIK: oko 2000,00 kn; prema izrađenom planu; Zarada od prodaje proizvoda ulaže se u materijal potreban za odvijanje aktivnosti a dio zarade troši se za potrebe učenika edukativni izleti; NAČIN VREDNOVANJA: opisno, zadovoljstvo učenika i lokalne zajednice; NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: uređenje okoliša, utjecaj na razvoj ekološke svijesti kod drugih, briga za očuvanje kulturne baštine, prirodnih ljepota; 83

85 2. ŠKOLSKI PROJEKTI CILJEVI : - razvijanje socijalnih vještina - razvijanje sposobnosti donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti - poticanje aktivnosti učenika u zajednici i za zajednicu - razvijanje ekološke svijesti i svijesti o potrebi očuvanja baštine - otkrivanje ili poticanje specifičnih sposobnosti kod djece - stjecanje praktičnih znanja i vještina 1. EKO PROJEKTI ISTRAŽIVANJE I ZAŠTITA EKOLOŠKIH SUSTAVA - MORE - RIBA NA NAŠEM RIBOLOVNOM PODRUČJU - GAJETA FALKUŠA - PROJEKTI U SURADNJI SA GRUPOM SREDOZEMNA MEDVJEDICA - PROJEKTI U SURADNJI SA UDRUGOM SUNCE (Split) 2. OČUVANJE NEMATERIJALNE I PROMICANJE OČUVANJA MATERIJALNE BAŠTINE - LITERARNO-DRAMSKE AKTIVNOSTI - Aktivnosti Učeničke zadruge - Komiške beside - Gajeta falkuša u suradnji sa TA Alternativa - Komiški rogač u suradnji sa Udrugom Rogač 3. KOMIŠKI ROBOTIČKI KALANKO - suradnja na projektu HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ROBOTIKU; CENTAR ZA PRAKTIČNU ROBOTIKU- ZAGREB 4. PROJEKTI U NASTAVI POJEDINIH PREDMETA 5. DJECA PRIJATELJI STARIJIH: suradnja Škole i Centra za pomoć i njegu Komiža. Sudionici: svi učenici i svi učitelji. Nositelji aktivnosti: ravnateljica i razrednici Vrijeme provedbe: tijekom cijele godine, u dogovoru sa voditeljima Programa dnevnog boravka i pomoći u kući starijim osobama. Način provedbe (prema dogovoru sa Centrom): - učenje vezenja i pletenja i izložbe radova; - pjevanje i učenje zaboravljenih pjesmica i napjeva, zapisivanje; - likovno stvaranje i izložbe likovnih radova; - radionice: očuvanje baštine (ljekovito bilje, zaboravljene igračke, zaboravljene igre, i sl.); - obilježavanje važnih datuma dramskim, literarnim i glazbenim aktivnostima; - pričanje priča i zapisivanje priča na dijalektu i književnom jeziku; - prikupljanje zaboravljenih načina prerade ribe i recepata pripreme ribljih jela Troškovnik: 2000,00 kn ; Za posljednju aktivnost potrebna nam je veća materijalna pomoć: 84

86 6. SURADNJA SA UDRUGAMA I DRUŠTVIMA NA REALIZACIJI PROJEKATA: KAZALIŠTE BESA, VIS PROJEKT: KAZALIŠTE DJECI Tijekom školske godine realizirat će se za svaki razredni odjel (ukupno 8) po jedno putovanje u Split na kazališnu predstavu vezanu uz Nastavni plan i program: INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I ZAŠTITU MORA -PLAVI SVIJET, Mali Lošinj-Vis: Tijekom školske godine realizirat će se edukativne radionice i predavanja za učenike na temu očuvanja okoliša od gubitka, narušavanja ili zanemarivanja. UDRUGA PALAGRUŽA U prosincu i svibnju održat će se edukativne radionice i predavanja: Rokel, Škola uzlova i uzlovi na ofalkonuj gajeti, Ribarska radionica : tradicionalni ribarski alati Škola komiškog jezika, Škola jedrenja; UDRUGA SREDOZEMNA MEDVJEDICA Tijekom školske godine realizirat će se predavanja i radionice na temu očuvanja mora i ugroženog morskog ekosustava. UDRUGA SUNCE Zajedno i aktivno odgovorno stvaranje i postupanje s otpadom Opći cilj projekta je podizanje razine svijesti javnosti i znanja o važnosti doprinosa svakog pojedinca kao i svih institucija u postizanju održivog gospodarenje otpadom uz porast motivacije za primjenu reda prvenstva u gospodarenju otpadom te odvojeno prikupljanje otpada i kompostiranje. Specifični ciljevi projekta su: 1. Poticanje uvođenja odvojenog prikupljanja otpada i kompostiranja na razini škola/turističkih objekata/institucija 2. Educiranje i informiranje nastavnika i učenika te mladih o zaštiti okoliša i održivom razvoju u cilju poticanja aktivnog sudjelovanja u zaštiti okoliša i osobito u sustavu gospodarenja otpadom. 3. Zagovaranje i poticanje provedbe važećeg zakonodavstva i reda prvenstva u gospodarenju otpadom na razini gradova/općina i institucija/organizacija. 4. Informiranje šire javnosti i poticanje na aktivno sudjelovanja u sustavu gospodarenja otpadom. 85

87 7. PROJEKT e-škole S obzirom da je škola uključena u projekt e-škole, od 2016., informatizacija Škole (Internet u svim prostorima i računala u svim učionicama) je provdena. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet. Mjerodavno tijelo koje je nadležno CARNetu je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Projektom je razvijeno nekoliko bitnih komponenata: izgrađena je lokalna mreža u školi, nabavljena je IKT opreme za školu, učitelje (tableti i hibridna računala), stručne suradnike i ravnatelja (laptopi) i učenike (30 tableta sa tipkovnicama), provedeno je obrazovanje i pruža se podrška svim sudionicima uključenima u proces informatizacije škole. Škola je prijavljena za e-usluga za poslovne procese. Sastavni dio GPP- a je i Strateški plan primjene informacijsko komunikacijskih tehnologija u školi kojim su obuhvaćene komponente: IKT Misija Kako IKT može pomoći u učenju i poučavanju? IKT temeljne vrijednosti Podržava li IKT pozitivan odnos prema učenju i poučavanju? IKT Vizija Kako će IKT utjecati i oblikovati budućnost učenja i poučavanja? IKT Strateške inicijative (područja) U kojim područjima želimo unaprijediti primjenu IKT (npr. digitalne kompetencije djelatnika, primjena novih tehnologija)? IKT Strateški ciljevi Što moramo napraviti po područjima kako bismo dostigli viziju (npr. edukacijom unaprijediti digitalne kompetencije)? Program provedene edukacije: Radionica "E-učitelj suvremena nastava uz pomoć tehnologije" Trajanje: 5 sati Polaznici radionice: Nastavnici predmeta matematika, fizika, biologija i kemija, stručni suradnici, ostali nastavnici (min 10%), ravnatelji (opcionalno). Opis: Polaznici će prolazeći kroz teoretska znanja o e-učenju, paralelno osmišljavati vlastiti obrazovni sadržaj koji će provoditi putem e-učenja radeći u manjim skupinama koji će se nadograđivati u skladu s napretkom teoretskih znanja. Kroz praktičan rad na ovoj radionici polaznici se trebaju upoznati s online servisom za pohranu podataka u oblaku Google Disk, te svladati rad u sljedećim alatima: Google Docs za dijeljenje dokumenata i kolaboraciju, bubbl.us za izradu konceptualnih mapa i Moovly za samostalnu izradu animiranih videa. Dinamika provođenja: listopad

88 Radionica "Primjena scenarija učenja, digitalnih alata i obrazovnih trendova" Trajanje: 4 sata Polaznici radionice: Nastavnici predmeta matematika, fizika, biologija i kemija. Opis: Polaznici će se upoznati sa scenarijima učenja i njihovim konceptom te što oni u osnovi definiraju. Polaznici će kroz primjenu specifičnih scenarija učenja definirati što učenici i nastavnici trebaju/mogu učiniti s određenim skupom resursa i alata kako bi ostvarili ishode učenja. Primjena specifičnih scenarija učenja kod polaznika podrazumijeva korištenje suvremenih pedagoških metoda, IKT-a, te adekvatnih Web 2.0 alata. Dinamika provođenja: veljača Radionica "Office 365" Trajanje: 5 sati Polaznici radionice: Nastavnici predmeta matematika, fizika, biologija i kemija, stručni suradnici, ostali nastavnici (min 20%), ravnatelji, administrativni djelatnici. Opis: Polaznici će se upoznati s platformom koja omogućuje korištenje nekih od najkorištenijih Microsoftovih alata za suradnički rad i komunikaciju u online okruženju. Alati koje ova radionica treba obuhvatiti su Exchange Online za pristup elektroničkoj pošti, kalendaru i kontaktima i SharePoint Online za suradnju i dijeljenje informacija. Posebna pažnja treba biti usmjerena na korištenje Office Web Apps koji objedinjuju najosnovnije programe iz Office paketa (Word, Excel, PowerPoint i OneNote), a koji su dostupni za korištenje kroz internetski preglednik i omogućuju dijeljenje i suradnički rad na dokumentima. Dinamika provođenja: listopad ožujak Radionica "Videokonferencije u nastavi" Trajanje: 3 sata Polaznici radionice: Nastavnici predmeta matematika, fizika, biologija i kemija, stručni suradnici, ostali nastavnici (min 10%), ravnatelji (opcionalno). Opis: Polaznici će se upoznati s osnovnim principima i primjerima korištenja videokonferencija u nastavi kao jedne od metoda koja potiče učenje kroz suradnju. U okviru radionice polaznici će se upoznati s različitim načinima uključivanja videokonferencija u nastavni proces kao podrške ostvarivanju planiranih ishoda učenja. Dinamika provođenja: prosinac Radionica "Korištenje alata za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja" Trajanje: 5 sati Polaznici radionice: Nastavnici predmeta matematika, fizika, biologija i kemija, stručni suradnici, ostali nastavnici (min 20%), ravnatelji (opcionalno). Opis: Polaznici će se upoznati s osnovnim funkcijama alata Libar, CARNet-ove usluga koja omogućuje jednostavnu izradu, objavu i korištenje digitalnog sadržaja primjenjivog u nastavi: multimedijskih digitalnih dokumenata, prezentacija te e-knjiga u EPUB i PDF formatu. Usluga se sastoji od dvije komponente: 1. web aplikacije koja se nalazi na adresi a namijenjena je prvenstveno nastavnicima i profesorima s ciljem jednostavne online izrade digitalnog nastavnog sadržaja i 2. mobilne aplikacije koja se preuzima na mobilne uređaje, a namijenjena je korištenju objavljenih digitalnih nastavnih materijala, te će biti osposobljeni za izradu digitalnih materijala u svojem 87

89 području. Kroz praktičan dio ove radionice, polaznici će izraditi digitalni obrazovni sadržaj manjeg opsega koristeći ovaj alat. Dinamika provođenja: travanj Radionica "Korištenje e-dnevnika" Trajanje: 3 sata + 1 dodatni sat za administratore e-dnevnika Polaznici radionice: Svi nastavnici u školi, ravnatelji i djelatnici u pedagoškim službama; samo za 60 škola koje do sad nisu koristile e-dnevnik Opis: Polaznici će se upoznati s osnovnim funkcijama e-dnevnika web aplikacije za vođenje razredne knjige u elektroničkom obliku, te će biti osposobljeni za svakodnevno korištenje istog u nastavi. Dinamika provođenja: svibanj Radionica "Repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja i primjena digitalnih obrazovnih sadržaja" Trajanje: 5 sati Polaznici radionice: Nastavnici predmeta matematika, fizika, biologija i kemija, ostali nastavnici (min 20%), stručni suradnici (opcionalno), ravnatelji (opcionalno) Opis: Cilj radionice je upoznati korisnike s repozitorijem digitalnih obrazovnih sadržaja te s primjenom digitalnih obrazovnih sadržaja razvijenih u okviru projekta e-škole. U prvom dijelu radionice polaznici će biti educirani o informacijskom sustavu i njegovim funkcionalnostima u kojem će se na jednom mjestu korisnicima pružiti pristup edukativnim sadržajima koje CARNet ima na različitim portalima, digitalnim nastavnim materijalima koji će nastati tijekom projekta e-škole, te sličnim sadržajima koji će nastajati u budućnosti. Prvi dio radionice namijenjen je svim polaznicima. U drugom dijelu radionice polaznici će se upoznati s digitalnim obrazovnim sadržajima za matematiku, fiziku, biologiju i kemiju. Polaznici će se upoznati s pojedinim metodama i oblicima rada u primjeni e-sadržaja u svrhu ostvarivanja ishoda učenja. Drugi dio radionice namijenjen je prvenstveno nastavnicima matematike, fizike, biologije i kemije, ali na njemu mogu sudjelovati i svi ostali zainteresirani polaznici radionice. Dinamika provođenja: lipanj MOOC "Inovativni nastavnici primjena obrazovnih trendova i digitalnih alata" Trajanje: 6 tjedana Polaznici tečaja: Svi zainteresirani odgojno-obrazovni djelatnici s naglaskom na nastavnike matematike, biologije, kemije i fizike Opis: Cilj ovoga tečaja je polaznike naučiti primijeniti odabrane suvremene nastavne metode i tehnologije, s fokusom na istraživačku, problemsku i projektnu nastavu te tzv. igrifikaciju kako bi nastavni sat bio usmjereniji na učenika. Polaznici će se naučiti koristiti nizom e-alata i oblikovati nastavnu jedinicu prema odabranoj suvremenoj metodi. Imat će priliku naučiti koristiti različite e-resurse i primijeniti scenarije učenja u svojoj nastavi. Dinamika provođenja: studeni prosinac i ožujak travanj MOOC "Moodle" Trajanje: 6 tjedana 88

90 Polaznici tečaja: Svi zainteresirani odgojno-obrazovni djelatnici Opis: Na ovom tečaju polaznici koji žele dobiti značku CARNet Moodle MOOC Dizajner će se upoznati s funkcionalnostima virtualnog sučelja Moodle, te korak po korak, koristeći pojedine alate iz sustava Moodle, samostalno osmisliti i izraditi vlastiti online tečaj iz proizvoljno odabranog područja. Polaznici koji se uključe u aktivnosti dijeljenja znanja i iskustava prema definiranim kriterijima dobit će značku CARNet Moodle MOOC Istaknuti polaznik. Ukoliko uspješno završi neke od jednostavnijih aktivnosti prema definiranim kriterijima polaznik dobiva značku CARNet Moodle MOOC Polaznik. Dinamika provođenja: veljača ožujak i travanj svibanj Webinar "Sigurnost na Internetu" Trajanje: 1,5 sat Polaznici webinara: Svi zainteresirani odgojno-obrazovni i administrativni djelatnici Opis: Polaznici će biti informirani o potencijalnim opasnostima koje su moguće prilikom korištenja Interneta, posebice kada je riječ o učenicima. Ujedno će saznati na koji način se navedeni rizici mogu smanjiti, odnosno koji su savjeti za sigurnije korištenje Interneta, te na što sve u online nastavi treba obratiti pažnju i kome se obratiti ako se dogodi povreda sigurnosti. Dinamika provođenja: studeni 2016., ožujak Webinar "Intelektualno vlasništvo na Internetu" Trajanje: 1 sat Polaznici webinara: Svi zainteresirani odgojno-obrazovni i administrativni djelatnici Opis: Polaznike će se upoznati s intelektualnim vlasništvom u kontekstu korištenja raspoloživih materijala i objave digitalnih nastavnih materijala na Internetu. Polaznicima će se predstaviti Creative Commons inicijativa od razloga za uvođenje takvih licenci, preko korištenja raznih objekata koje su CC licencirane, do primjene istih licenci prilikom objave vlastitih digitalnih autorskih uradaka na Internetu. Dinamika provođenja: prosinac 2016., veljača Webinar "e-matica" Trajanje: 1 sat Polaznici webinara: Svi zainteresirani odgojno-obrazovni djelatnici Opis: Nakon što se implementira planirana nadogradnja sustava e-matica, polaznici će biti informirani o novim funkcionalnostima i mogućnostima koje će sustav pružati. Dinamika provođenja: travanj 2017., svibanj 2017., kolovoz Webinar "CMS Classroom Management System" Trajanje: 1,5 sat Polaznici webinara: Svi zainteresirani odgojno-obrazovni djelatnici Opis: Nakon što se provedu radionice koje su vezane za informatičku opremu, ovim webinarom omogućit će se ponavljanje edukacije za one koji žele utvrditi znanja ili nisu mogli pohađati radionice uživo. 89

91 Dinamika provođenja: lipanj 2017., rujan 2017.Radionica "Korištenje opreme za nastavu (pametni zaslon, tablet računala, Classroom Management System CMS)" Trajanje: 5 sati Izvođač radionice: dobavljač opreme Polaznici radionice: Nastavnici predmeta matematika, fizika, biologija i kemija, ostali nastavnici (min 20%), stručni suradnici (opcionalno), ravnatelji (opcionalno). Radionica "Osnove korištenja tablet i hibridnih računala" Trajanje: 3 sata Izvođač radionice: dobavljač opreme Polaznici radionice: Svi nastavnici 90

92 8. PROJEKT - STOP NASILJU PROGRAM PROTIV BULLYINGA I ANTISOCIJALNOG PONAŠANJA Program je namijenjen učenicima svih razreda a provodi se kontinuirano tijekom cijele godine, na satovima razredne zajednice PREVENTIVNI PROGRAM- ZA SIGURNO OKRUŽENJE U ŠKOLI (prevencija nasilja i ovisnosti) je sastavni dio Godišnjeg plana i programa. VREMENIK: tijekom godine, vikendima TROŠKOVNIK: oko 5.000,00 kn ŠKOLA ZA KVALITETNO RODITELJSTVO (radionice, tribine, predavanja) Moguće teme: 1. Djelotvorno roditeljstvo 2. Potrebe djeteta 3. Kvalitetna komunikacija 4. Emocije i utjecaj emocija na ponašanje 5. Rješavanje sukoba 6. Teškoće u ponašanju i emocionalne teškoće 7. Provođenje slobodnog vremena 8. Adolescencija 9. Spolnost 10. Profesionalna orijentacija 91