IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM

Transcript

1 IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U RIJECI Slavka Krautzeka bb, Rijeka Akad. god /2010. Studijski programi: PRIMIJENJENA UMJETNOST LIKOVNA PEDAGOGIJA NAZIV PREDMETA POVIJEST UMJETNOSTI 2 (RENESANSA I BAROK) NOSITELJICA KOLEGIJA Dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, doc. mirjana.braun@gmail.com Sem. 2 ECTS po semestru 2 3 Broj sati po semestru P V S Vrijeme konzultacija Srijeda Kabinet 18 OPIS PREDMETA * Razvijanje općih i specifičnih kompetencija: Temeljna znanja o stilskim razdobljima u umjetnosti renesanse i baroka. Poznavanje povijesnog konteksta pojedinih razdoblja i ključnih događaja koji su posredno utjecali na povijest umjetnosti. Poznavanje osnovnih podataka o slikarima, kiparima i arhitektima st. u Europi i Hrvatskoj. Prepoznavanje njihovih ključnih djela (naslov / naziv, vrijeme nastanka, smještaj / lokacija). Razvoj vizualne pismenosti kroz stilsku analizu renesansnih i baroknih likovnih djela i arhitekture, prepoznavanje specifičnih formalno-stilskih značajki, a u slikarstvu i kiparstvu prepoznavanje ikonografskih tema i impliciranih značenja. Razvoj komunikativnosti, jasnog, logičnog i gramatički korektnog i točnog verbalnog i pismenog izražavanja putem aktivnog sudjelovanja u radu na seminarima, pisanja seminarskih radnji s navođenjem korištene literature i izlaganja obrađenih tema (analiza i interpretacija odabranih djela). Korelativnost i korespondentnost programa: Program bi trebao korespondirati sa sadržajem sličnog kolegija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (pedagoški smjer) i u donekle reduciranom obliku, zbog manjeg broja sati, s programom dodiplomskog studija na odsjecima za povijest umjetnosti u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Zadru. Okvirni sadržaj predmeta: Kronološki pregled slikarstva, kiparstva i arhitekture stoljeća europskoj umjetnosti (u kojem kontekstu se razmatra i doprinos hrvatskih i u hrvatskoj naseljenih umjetnika) s naglaskom na razdobljima stila, opusima najvažnijih protagonista, pojašnjavanju stilskih značajki na pojedinim primjerima likovnih radova i arhitekture, ikonografskoj analizi. Upoznavanje s temeljnim povijesnim kontekstom, osnovnim teorijskim tekstovima (traktatima) i priručnicima te temeljnim filozofskim (estetskim) i teološkim odrednicama. Literatura i baza podataka na internetu: 1. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str (I. semestar) i (II. semestar) 2. Milan Pelc, Renesansa, Zagreb, 2007., Naklada Ljevak, str. 7 51, , , , , , (I. semestar) 3. Hrvatska i Europa III. Barok i prosvjetiteljstvo, Zagreb, 2003., HAZU i ŠK., str , (II. semestar) 4. PPT prezentacije svih predavanja 5. Web Gallery of Art na: ODABRANA POGLAVLJA KNJIGA POD 2. I 3. SKENIRANA SU I DOSTUPNA STUDENTIMA.

2 Dopunska literatura: 1. Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost, Zagreb, 1969., Matica hrvatska 2. Peter Murray, The Architecture of the Italian Renaissance, New Revised Edition, Thames and Hudson, London, Manirizam, Zagreb, 2000., Institut za povijest umjetnosti 4. Barock Arhitektur, Skulptur, Malerei, Köln, 1997., Könemann 5. Alberti, O slikarstvu. O kiparstvu, Zagreb, 2008., Institut za povijest umjetnosti 6. Giorgio Vasari, Životi slavnih slikara, kipara, arhitekata, Zagreb, 2007., Cid-nova 7. Ludwig H. Heydenreich, Revised by Paul Davies, Architecture in Italy , Yale University Press, Pelican History of Art, Werner Müller, Gunther Vogel, Atlas arhitekture 2, Povijest graditeljstva od romanike do sadašnjosti, Golden marketing, Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, IZVEDBENI PLAN Zimski semestar Uvod u renesansu listopad Početak renesanse i povijesni kontekst. Firenca u 15. stoljeću; uloga umjetnika u razdoblju renesanse; ponovno otkrivanje antike i njezinih vrijednosti u kiparstvu, arhitekturi, filozofiji (estetici); razdoblja renesanse; geometrijska perspektiva značajke arhitektonskog, slikanog i kiparskog prostora u djelima ranorenesansnih arhitekata, kipara i slikara. Kiparstvo rane renesanse u Firenci. Natječaj za sjeverna vrata firentinske Krstionice. Skulpture na Or San Michele, Santa Maria del Fiore, Campanille di Giotto u Firenci. Razumijevanje povijesnog konteksta u kojem se javlja renesansa. Poznavanje temeljnih formalno-stilskih značajki renesanse. Poznavanje temeljne periodizacije. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str Giorgio Vasari, Životi slavnih slikara, kipara, arhitekata, Zagreb, 2007., Cid-nova Kiparstvo rane renesanse u Firenci proporcije, prikazi prostora listopad Protagonisti ranorenesansnog kiparstva Nanni di Banco, Donatello, Lorenzo Ghiberti. Proporcije, anatomija, iluzija prostora na reljefima. Javni spomenici, portretna i funerarna plastika Donatello, Andrea del Verrocchio, Mino da Fiesole, Desiderio da Settignano, Bernardo Rossellino i Pollaiuolo. Luca della Robbia.

3 Poznavanje ključnih kiparskih djela toga razdoblja. Shvaćanje odnosa onodobnih kipara prema antici temeljem komparativnih primjera. Razumijevanje novih okolnosti u financiranju kiparske djelatnosti u Firenci. Poznavanje autora i njihovih ključnih djela. Uočavanje formalnih različitosti među djelima različitih autora. Poznavanje bitnih značajki renesansnog oblikovanja na primjeru portretnih bista kipara Mina da Fiesole. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str Giorgio Vasari, Životi slavnih slikara, kipara, arhitekata, Zagreb, 2007., Cid-nova Ranorenesansno slikarstvo firentinska škola i njezin utjecaj listopad Kompozicija i prostor primjena centralne (geometrijske, linearne) perspektive u izvedbi slikanog prostora. Portreti donatora na slikama sakralne tematike. Masaccio, Masolino da Panicale, Filippino Lippi i Kapela Brancacci. Fra Filippo Lippi, Paolo Uccello, Beato Angelico, Andrea del Castagno, Domenico Veneziano, Piero della Francesca. Neoplatonizam i Platon. Sandro Boticelli i tematika njegovih slika. Prepoznavanje ranorenesansnih kompozicija temeljem interpretacije slikanog prostora na njima. Spoznaja o slojevitosti likovnog djela, njegovoj vlastitoj povijesti, utjecaju političkog života na tematiku likovnih djela. Sposobnost uočavanja sveza između filozofije i umjetnosti u razdoblju renesanse. Spoznaja o drugačijoj ulozi umjetnika u tome razdoblju. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str Giorgio Vasari, Životi slavnih slikara, kipara, arhitekata, Zagreb, 2007., Cid-nova Slikarstvo rane renesanse u sjevernoj Italiji: Padova i Venecija Arhitektura quattrocenta 28. listopad i 5. Protagonisti slikarstva Quattrocenta u Mantovi, Padovi i Veneciji Andrea Mantegna i Giovanni Bellini. Camera degli Sposi i Trommpe l'olei slikarstvo, Melozzo da Forli i»prospettiva Melozziana«. Arhitektura u razdoblju Quattrocenta u Firenzi: Fillippo Brunelleschi od kupole firentinske katedrale i Ospedale degli Innocenti do Santa Maria degli Angeli novi elementi u profanoj i sakralnoj arhitekturi, povratak centralnog tlocrta. Poznavanje likovne scene izvan Firence. Uočavanje odnosa između Mantegnina realizma, kolorita i njegovih oblikovnih načela i razvojnog puta Giovannija Belinija od početne faze prema tipičnom venecijanskom koloritu i mekšim svjetlosnim odnosima. Prepoznavanje stilskih značajki ranorenesansne arhitekture. Razumijevanje organizacije renesansnog prostora, razlikovanje novih konstruktivnih elemenata i novih struktura u sakralnoj i profanoj arhitekturi rane renesanse.

4 H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str ; Giorgio Vasari, Životi slavnih slikara, kipara, arhitekata, Zagreb, 2007., Cid-nova Arhitektura quattrocenta studeni Michelozzo i arhitektura renesansnih palača u Firenci značajke oblikovnog rječnika: završni profilirani vijenac sa zupcima, ranorenesansni dvojni prozori, rustično ziđe. Leone Battista Alberti arhitekt, teoretičar, humanista. Sredinom 15. stoljeća nestaju utemeljitelji umjetnosti rane renesanse. Uz Firencu do izražaja postupno dolaze i drugi gradovi srednje i sjeverne Italije. Alberti zauzima vodeće mjesto u arhitekturi nakon Brunelleschijeve smrti godine. Prepoznavanje stilskih značajki ranorenesansne arhitekture. Razumijevanje organizacije renesansnog prostora, razlikovanje novih konstruktivnih elemenata i novih struktura u sakralnoj i profanoj arhitekturi rane renesanse.prepoznavanje ključnih djela i protagonista. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str , ; P. Murray, The architecture of the Italian Renaissance, London, Giorgio Vasari, Životi slavnih slikara, kipara, arhitekata, Zagreb, 2007., Cid-nova; Alberti, O slikarstvu. O kiparstvu, Zagreb, 2008., Institut za povijest umjetnosti. Remek-djela slikarstva i kiparstva visoke renesanse, protagonisti i kontekst 6. i studeni Protagonisti slikarstva i kiparstva visoke renesanse i kronološki pregled najvažnijih djela i oblikovno-stilske značajke: Leonardo da Vinci, Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni, Raffaello Sanzio. Neoplatonizam i Michelangelo. Michelangelova funerarna skulptura.veliki projekti: Michelangelove freske u Sikstinskoj kapeli, Raffaellove Stanze. Andrea del Sarto između visoke i kasne renesanse značajke opusa na odabranim primjerima. Protagonisti visoke renesanse u Veneciji, kronologija djela i značajke stila: Svjetlo, boja i tematika Giorgioneovih i Tizianovih slika. Prepoznavanje karakterističnih formalno-stilskih značajki djela visoke renesanse, prepoznavanje ključnih djela, uočavanje novih elemenata stila. Prepoznavanje pojmova chiaroscuro, sfumato u djelima Leonarda da Vincija, uočavanje piramidalno zasnovanih kompozicija i drugačije slikanih prostora. Terribilita u Michelangelovoj skulpturi.

5 H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str Kolokvij I 18. studeni Primijenjena umjetnost: ; Likovna pedagogija: ; Kolokvij: Likovne umjetnosti i arhitektura quattrocenta u Italiji Kolokvij se piše u dvije grupe za svaki studijski smjer. Klasični ideal visoke renesanse i antiklasično poimanje prostora nakon 20-ih godina 16. stoljeća 8. i studeni Arhitektura visoke renesanse u Rimu klasični ideal visoke renesanse: Donato Bramante, Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni, Antonio da Sangallo projekti za crkvu Sv. Petra i izvedba. Značajke arhitekture na sjeveru Italije nakon Michelangelov otklon od klasičnog u arhitekturi Bilioteka Laurenziana i Campidoglio. Antiklasična arhitektura i slikarstvo Giulia Romana. Klasicizam Andree Palladija. Prepoznavanje centralnog tlocrta kao idealne forme visokorenesansne sakralne arhitekture i prepoznavanje njegova podrijetla u antičkoj arhitekturi. Razumijevanje promjena do kojih dolazi u arhitekturi nakon H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost, Zagreb, 1969., Matica hrvatska. Slikarstvo manirizma prosinac 2009.

6 Oblikovno-stilske značajke manirizma u slikasrtvu. Manirizam u Firenci i Rimu: negacija klasičnog i drugačiji odnos prema slikanom prostoru, koloritu i proporcijama u djelima Rossa Fiorentina, Giulia Romana, Pontorma (Jacopa Caruccija), Parmigianina (Girolamo Francesco Maria Mazzola), Agnola Bronzina,, Giorgioa Vasarija, Sofonisbe Anguissole. Protagonisti venecijanskog manirizama Tintoretto (Jacopo Robusti), Bassano (Jacopo dal Ponte), El Greco (Domenicos Theotocopolous), Veronese (Paolo Caliari). Raznolikost formalno stilskih značajki u djelima Sebastiana del Piomba, Antonija Allegrija zvanog il Correggio, Benvenuta Cellinija i Giovannija Bologne, zvanog Giambologna. Prepoznavanje specifičnih formalno-stilskih značajki manirističkih djela u Firenci, Rimu i Veneciji. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str Renesansa na sjeveru Europe 11. i prosinac Značajke slikarstva i kiparstva 15. stoljeća na sjeveru Europe: Nizozemska, Švicarska, Njemačka, Francuska trajanje stilskih značajki kasnogotičkog stila realizam i narativnost nove teme i drugačiji slikani prostor: Majstor iz Flémallea Robert Campin, Jan van Eyck, Rogier van der Weyden, Hugo van der Goes, Geertgen tot Sint Jans. Konrad Witz, Jean Fouquet, Hieronymus Bosch, Michael Pacher, Martin Schongauer, Jan Gossaert zvan Mabuse, Joachim Patenier, Pieter Aertsen, Pieter Bruegel Stariji, Pieter Brueghel Mlađi. Njemačka renesana: Matthias Grünewald, Albrecht Dürer, Lucas Cranach Stariji, Albrecht Aldorfer, Hans Holbein Mlađi širenje tematike: portreti, pejzaži, mrtve prirode,prizori iz svakodnevnog života profane teme. Prepoznavanje formalno-stilskih značajki slikarstva 15. stoljeća u Nizozemskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i Francuskoj u kontekstu kontinuiteta internacionalne gotike. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti Dopunjeno izdanje, Varaždin, 2003., Stanek d. o. o., str Kolokvij II 16. prosinac Primijenjena umjetnost: ; Likovna pedagogija: ;

7 Kolokvij: Cinquecento u Italiji Kolokvij se piše u dvije grupe za svaki studijski smjer. Renesansa u jadranskoj Hrvatskoj prosinac Renesansa u jadranskoj Hrvatskoj: Juraj Matejev Dalmatinac, Ivan Duknović. Andrija Aleši, Nikola Firentinac djela, formalno-stilske značajke, utjecaji, ikonografija. Slikarstvo u Dubrovniku 15. i 16. stoljeća u kontekstu vremena i povijesnog prostora: Lovro Marinov Dobričević, Nikola Božidarević; Mihajlo Hamzić, Vicko Lovrin. Slikarstvo Schiavona. Juraj Julije Klović, Andrija Medulić. Prepoznavanje značajki renesansnog kiparstva i slikarstva u jadranskoj Hrvatskoj i njihovih protagonista. Milan Pelc, Renesansa, Zagreb, 2007., Naklada Ljevak, str , str , , ; Renesansna arhitektura u jadranskoj Hrvatskoj Renesansa u sjevernoj Hrvatskoj 14. i siječanj Odabrani primjeri renesansne profane i sakralne arhitekture na hrvatskoj obali Jadrana utvrde, palače, ljetnikovci, crkve: tipologija, utjecaji, posebnosti, s naglaskom na sakralnoj arhitekturi. O razdoblju renesanse u sjevernoj Hrvatskoj: povijesni kontekst i stilske značajke na odabranim primjerima slikarstva, kiparstva i arhitekture. Prepoznavanje utjecaja i posebnih značajki u stambenoj, ladanjskoj, sakralnoj i obrambenoj arhitekturi na jadranskoj obali i otocima. Saznanje o različitom povijesnom i kulturno-umjetničkom kontekstu renesanse na sjeveru Hrvatske i umjetnosti istoga razdoblja u jadranskoj Hrvastkoj.

8 Milan Pelc, Renesansa, Zagreb, 2007., Naklada Ljevak, str , str , , ; Kolokvij III 20. siječanj Primijenjena umjetnost: ; Likovna pedagogija: ; Kolokvij: Renesansa u sjevernoj Europi i renesansa u jadranskoj Hrvatskoj Kolokvij se piše u dvije grupe za svaki studijski smjer. OCJENE Student tijekom dva semestara za izvršene obveze postiže 70% ocjene, a završni ispit iznosi 30% konačne ocjene. Konačna ocjena formira se temeljem: uspjeha na kolokvijima (Kolokvijima se obavezno mora pristupiti u unaprijed rečenom terminu, a na nadoknadu mogu računati samo oni studenti koji opravdano nisu mogli doći. ) aktivnog sudjelovanje na satu seminara ocjena seminarskih radova - Piše se po jedan seminarski rad u svakom semestru. Rok za predaju 1. seminarskog rada je 16. prosinac 2009., a 2. seminarskog rada je 5. svibnja pismenog i usmenog završnog ispita Redovito pohađanja nastave uvjet je za potpis. Ako student treba iz opravdanog razloga izostati s nastave, o tome me treba obavijestiti unaprijed ili naknadno objasniti opravdanost i razlog izostanka.