Josip Ante Soldo GRIMANIJEV ZAKON

Josip Ante Soldo GRIMANIJEV ZAKON

Copyright 2005., Golden marketing-tehnička knjiga, Zagreb Sva prava pridržana Nakladnici Golden marketing-tehnička knjiga FF Press Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Za nakladnike Ana Rešetar prof. dr. sc. Miljenko Jurković Biblioteka TEMELJNI DOKUMENTI HRVATSKE POVIJESTI Urednik akademik Nikša Stančić Recenzenti prof. dr. sc. Stijepo Obad prof. dr. sc. Drago Roksandić Knjiga je nastala u sklopu rada na projektu Temeljni dokumenti hrvatske povijesti pod voditeljstvom akademika Nikše Stančića. Ovu knjigu izdajemo u suradnji s Podružnicom Matice hrvatske Sinj. Naslovnica: Detalj katastarske mape Okružja Sinj iz 18. st., ruža vjetrova, Državni arhiv u Zadru, fond Grimanijeve mape, 412 Sign e campagna ISBN 953-212-255-9

Josip Ante Soldo GRIMANIJEV ZAKON Zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine Priredio Nikša Stančić Golden marketing-tehnička knjiga FF Press Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 2005.

Kažimir Hraste, ctrež ugljenom: Josip Ante Soldo

Sadržaj Predgovor.......................................... 9 UVOD............................................. 11 Grimanijev zakon i vojno-krajiški sustav u Dalmaciji 17. i 18. stoljeća (Nikša Stančić).......................... 13 GRIMANIJEV ZAKON................................ 31 I. Dalmatinske krajine u 17. i 18. stoljeću i agrarni odnosi do Grimanijeva zakona............................ 33 1. Mletačka gospodarska politika u Dalmaciji na staroj i na novim stečevinama......................... 33 Daleki korijeni od kasne antike do ranoga novog vijeka..... 33 Dominium eminens Mletačke Republike............... 35 Stečevine novo zemljište na prostorima oslobođenim u ratovima 17. i 18. stoljeća....................... 36 Fiziokratizam ekonomska doktrina vladavine prirode..... 37 2. Počeci novih agrarnih odnosa na oslobođenim prostorima u 17. stoljeću nakon Kandijskog rata (1645. 69.)...... 40 3. Novo stanovništvo na prijelazu 17. i 18. stoljeća nakon Morejskog i Malog rata (1684. 99 i 1714. 18.).......... 42 4. Nova društvena elita............................. 44 5. Seljak na škrtoj zemlji............................ 47 6. Novi agrarni odnosi............................. 48 7. Raspodjela zemlje poteškoće, zloporabe, otpori....... 55 II. Grimanijev zakon................................ 63 Terminacije providura Francesca Grimanija za Zadarski kotar iz 1755. i za Kninsko okružje iz 1756. godine...... 63 O tekstu Grimanijeva zakona........................ 63 1. Terminacija općeg providura Francesca Grimanija za Zadarski kotar, Zadar, 1. srpnja 1755. i (u bilješkama) za Kninsko okružje, Zadar, 25. travnja 1756............ 66 Talijanski tekst.................................. 66 Prijevod na suvremeni hrvatski standardni jezik........... 78

GRIMANIJEV ZAKON 2. Terminacija općeg providura Francesca Grimanija za Kninsko okružje, Zadar, 25. travnja 1756............ 88 Hrvatski tekst................................... 88 3. Grimanijev zakon faksimili....................... 97 III. Odredbe i primjena Grimanijeva zakona............... 113 1. Sadržaj i cilj: unapređenje poljoprivrede na načelima fiziokratizma i reguliranje odnosa u agraru............ 113 2. Provođenje Grimanijeva zakona..................... 116 3. Grimanijev Katastar.............................. 118 4. Posjedovni odnosi na osnovi podataka iz Grimanijeva Katastra...................................... 122 Seljaci........................................ 122 Graziati i benemeriti........................... 125 5. Pokušaji melioracije.............................. 129 6. Stanje na selu i pokušaji poboljšanja................. 131 7. Kritike Grimanijeva zakona sa stajališta gospodarskog liberalizma.................................... 139 IV. Dalmacija pod francuskom upravom i ukidanje Grimanijeva zakona 1806. godine.................... 143 Legge Grimani Legge riguardante le krajine dalmate del 1755/1756 (Riassunto)............................... 147 The Grimani Law Law on Dalmatian krajinas of 1755/1756 (Summary)....................................... 149 Izvori i literatura..................................... 151 Arhivska građa.................................... 151 Literatura........................................ 152 Prilozi............................................. 161 Kazalo............................................. 169 Bilješka o autoru..................................... 173

Predgovor njiga prof. Josipa Ante Solde Grimanijev zakon iz 1755./56. godine nastala je u sklopu rada na projektu Temeljni dokumenti hrvatske povijesti koji se vodi pri Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga se tiska u seriji Temeljni dokumenti hrvatske povijesti nakladnika Golden marketing- -Tehničke knjige u suradnji sa Zavodom za hrvatsku povijest, u kojoj je tiskana i knjiga dr. sc. Zdenke Janeković Römer Višegradski ugovor temelj Dubrovačke republike (2003.) nastale u sklopu rada na istom projektu. Knjiga se objavljuje u suradnji s Podružnicom Matice hrvatske Sinj koje je prof. Soldo bio dugogodišnji predsjednik i poticatelj njezina kulturnog djelovanja, a zatim doživotni počasni predsjednik. Rukopis svoje knjige prof. Soldo je predao voditelju projekta Temeljni dokumenti hrvatske povijesti akademiku Nikši Stančiću s molbom da ga redigira. Stjecajem okolnosti akademik Stančić je redigiranje rukopisa i pisanje uvoda dovršio i odlučio prof. Soldu o tome obavijestiti istog dana kada je prof. Soldo iznenada 31. kolovoza 2005. godine preminuo. Nakon toga je u svom uvodu nadopisao završni odlomak koji je svojevrsni oproštaj od prof. Solde. UREDNIŠTVO

UVOD akademik Nikša Stančić

Grimanijev zakon i vojno-krajiški sustav u Dalmaciji 17. i 18. stoljeća Grimanijev zakon iz 1755./56. godine i njegovo kritičko izdanje u redakciji Josipa Ante Solde rimanijev zakon središnji je dokument koji je regulirao posjedovne i društvene odnose u agraru u sklopu vojno-krajiškog sustava na prostoru kopnene Dalmacije između Zrmanje i Neretve u 18. stoljeću pod mletačkom upravom. Tekst zakona dosad je u historiografiji dvaput objelodanjen, ali u izdanjima iz 19. i početka 20. stoljeća koja su danas teže dostupna, te jedanput u prijevodu na srpski jezik. 1 No, nijedno od njih nije kritičko izdanje i svako sadrži intervencije koje ih ne čine sasvim pouzdanima. Prof. Josip Ante Soldo priredio je kritičko izdanje Grimanijeva zakona uzimajući u obzir sve njegove varijante. Kao temeljni tekst uzeo je terminaciju generalnog providura Francesca Grimanija za Zadarski kotar (Contado di Zara) iz 1755. godine, upisanu u knjigu u koju su u kancelariji generalnog providura za Dalmaciju prepisivane duždeve dukale i odredbe generalnih providura 2 te prepisanu u uvodnom dijelu Grimanijeva katastra za Zadarski kotar iz sljedeće, 1756. godine. 3 Terminacija za Kninsko okružje (Territorio di Knin) iz 1756. godine tek se u pojedinim odredbama razlikuje od zadarske terminacije. Zbog toga nije bilo potrebno prirediti posebno izdanje kninske terminacije, već su razlike unesene u bilješke 1 G. CATALINICH, Memorie degli avvenimenti successi in Dalmazia dopo la caduta della Repubblica Veneta con un saggio sull amministrazione pubblica Veneta e del Regno D Italia, Tomo unico, Spalato 1841, 258-273; F. LUZZATTO, I due testi delle legge agraria Grimani, Archivio storico per la Dalmazia, vol. VIII, Roma 1930, anno IV, 232-23; prijevod v. kod: G. STANOJEVIĆ, Dalmatinske krajine u XVIII vijeku, Beograd - Zagreb: Istorijski institut Prosvjeta 1987, 138-144. 2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd), Ducali e terminazioni, vol. V (1704-1760), list. 298-300. 3 DAZd, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., knj. 39, list. 2-7.

14 GRIMANIJEV ZAKON uz temeljni tekst, tj. uz zadarsku terminaciju. Kninska terminacija sačuvana je u rukopisu u uvodnom dijelu Grimanijeva katastra za Kninsko okružje iz 1756., 4 ali je iste godine tiskana u obliku velikog oglasa (plakata) s usporednim prijevodom na hrvatski jezik. 5 Izvornik zadarske i kninske terminacije pisan je na talijanskom jeziku, a hrvatski prijevod kninske terminacije pisan je još nestandardiziranim hrvatskim jezikom zasnovanim na štokavskoj osnovici. Hrvatski tekst je zanimljiv s jezikoslovne strane kao svjedočanstvo o pokušajima normiranja hrvatskog jezika za upravnu uporabu, ali je danas teško razumljiv. Zbog toga je uz talijanski izvornik tiskan i njegov prijevod na suvremeni hrvatski standardni jezik. Prof. Soldo priredio je kritičko izdanje Grimanijeva zakona i uključio ga u opširnu studiju koja se objavljuje u ovoj knjizi. Autor ovog uvoda usporedio je priređeni tekst Grimanijeva zakona s izvornicima u Državnom arhivu u Zadru i redigirao rukopis studije prof. Solde ne dirajući u njegovu metodu i znanstveni aparat. Grimanijev zakon izdan je za Zadarski kotar i Kninsko okružje, ali su se i na Sinjskom području pojedine odluke o reguliranju agrarnih odnosa pozivale na Grimanijev zakon. 6 Mletačka uprava, doduše, općenito nije odnose na čitavom području Dalmacije regulirala na jedinstven način, već je to činila parcijalno i odluke donosila ovisno o povijesno oblikovanom pravnom statusu i konkretnim prilikama u različitim upravnim jedinicama pokrajine Dalmacije i Boke kotorske (tzv. Mletačke Albanije), ili je propise donesene za jednu upravnu jedinicu u praksi primjenjivala i na drugim područjima s istim pravnim statusom. Tako je i Grimanijev zakon izdan samo za dva upravna teritorija, ali je primjenjivan i u drugim dijelovima Dalmacije (spomenuli smo Sinjsko okružje) koji su stečeni u ratovima protiv Osmanskog Carstva na kraju 17. i početku 18. stoljeća, na područjima koja su imala status jednak onom Zadarskog kotara i Kninskog okružja i koja su označavana kao mletačka nova i najnovija stečevina (acquisto nuovo i acquisto nuovissimo) u Dalmaciji. 4 DAZd, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., knj. 40, list 3-8. 5 DAZd, Štampe, kut. 2, 9/2. 6 U ovom uvodu nećemo navoditi literaturu na koju se u svojoj studiji poziva prof. Soldo.

Uvod 15 Prostorno oblikovanje Dalmacije u novom vijeku nova i najnovija stečevina Dalmacija je u 18. st. bila jedinstvena upravna cjelina pod mletačkom vlasti na čelu s generalnim providurom, ali nije bila jedinstvena društvena cjelina. Dvije Dalmacije pritom, premda je jedna bila primorska i a druga pretežno kopnena, nisu bile određene geografski, već povijesno i društveno. 7 Bitno su se razlikovale posljedicama činjenice da je mletačka stara stečevina (acquisto vecchio) na primorskom i otočnom pojasu zadržala kontinuitet društvenog, premda ne i dotadašnjega političkog razvoja, dok je na kopnenim dijelovima, na novoj i najnovijoj stečevini, koji su u srednjem vijeku bili dio Hrvatske, taj kontinuitet bio prekinut osmanskim osvajanjima. Nakon njihova priključenja Dalmaciji na prijelomu 17. i 18. stoljeća u njih nije vraćen feudalni sustav, niti je Venecija na njih prenijela društveni sustav primorskoga i otočnog komunalnog društva mediteranskog tipa. Oni su zapravo dijelili sudbinu sličnu onim dijelovima tadašnje sjeverne Hrvatske koji su bili uključeni u Vojnu krajinu. Vrijeme teritorijalne dezintegracije srednjovjekovne Hrvatske započelo je u 15. stoljeću nakon što je 1409. nesuđeni kralj Ladislav Napuljski Veneciji prodao svoja prava na Dalmaciju. Dok je Venecija do 1420. godine zaposjedala obalne i otočne komune, preko Balkana se približavao novi čimbenik disolucije hrvatskog kraljevstva, Osmansko Carstvo. Padom Bosne 1463. godine ono je postalo neposrednim susjedom Hrvatske. Od tada se i Dalmacija našla izložena osmanskim upadima preko hrvatskog teritorija, a nakon što su pali hrvatski gradovi Knin 1522., Sinj 1524., Obrovac 1527. i zadnji 1537. Klis (već ionako izoliran, iznad Splita u mletačkim rukama i okružen osmanskim teritorijem) našla se na izravnom osmanskom udaru. Njezin teritorij postupno se u 16. stoljeću sveo na nepovezane točke primorskih gradova s njihovim suženim distriktima od Zadra do Omiša i na otoke. Osmanski prodori i zatim zaposjedanja urodili su bijegom stanovništva iz Bosne, iz Hrvatske u zaleđu mletačke Dalmacije i iz same Dalmacije. To je na zaposjednutom prostoru pod osmanskom vlasti, koji je dotad bio dionik zapadnog društva, dovelo do promjene sustava društvenih odnosa. Gradovi su postali istočnjačke kasabe, a u 7 Usp. poglavlje Dvije Dalmacije kod: Nikša Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug), Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti Odjel za hrvatsku povijest, 1980., 23-60.

16 GRIMANIJEV ZAKON agraru, u kojem su na dotadašnjem teritoriju Hrvatske vladali feudalni i u Dalmaciji kolonatski odnosi, uspostavljen je spahijsko-timarski sustav. Staro stanovništvo iz zaleđa bježalo je u nezaposjednute teritorije Dalmaciji na kopnu i otocima, ali je zbog nedostatka zemlje selilo dalje, u Istru i na Apeninski poluotok. Ispražnjena područja, osobito uz granicu s obje strane, ostala su neobrađena ili namjerno zapuštena te su doživjela trajnu degradaciju, poput Ravnih kotara koji su od antičkih vremena pa do tada bili plodno i uređeno poljoprivredno područje. Na ispražnjena područja pod osmanskom vlasti naseljavalo se novo stanovništvo, pravoslavno, stočarsko i selilačko, koje nije bilo uključeno u spahijsko-timarski sustav, već je imalo status vlaha. Uživali su plemensku autonomiju na čelu sa svojim glavarima, uzdržavali su se od stočarstva i dijelom zemljoradnje. A to ih je činilo pogodnim za uključivanje u neregularne pomoćne postrojbe, zbog čega nisu plaćali harač već filuriju u iznosu od jednog fiorina po kući. Vlaški status stekli su i dijelovi katoličkog stanovništva koje je u vrijeme osmanskih provala napustilo sjedilački život i zemljoradnju te se okrenulo stočarstvu. Mletačko-osmanska ratovanja u Dalmaciji bila su dio općeg sukobljavanja Venecije i Osmanskog Carstva na Jadranu i istočnom Sredozemlju. Dalmacija je zajedno s ostacima mletačkog teritorija u Boki kotorskoj bila Veneciji dragocjena spona s njezinim posjedima u Jonskom i Egejskom moru te istočnom Sredozemlju, uz rub osmanskih posjeda. Oni su joj osiguravali trgovinu s Bliskim istokom i ulogu u posredničkoj trgovini sa srednjom Europom premda je upravo od 16. stoljeća ta njezina uloga počela slabiti nakon što se, uspostavom trgovačkih putova prema Indiji i otkrićem Amerike težište trgovine počelo prenositi na zapadnu Europu i Atlantski ocean. U drugoj polovici 16. stoljeća i Osmansko Carstvo je prešlo vrhunac svog uspona. To je pokazao 1566. poraz pod Sigetom, koji je zaustavio kretanje osmanske vojske prema Beču kao ulazu u srednju Europu, i, pet godine kasnije, poraz u bitci kod Lepanta (1571.) u kojoj su na strani zapadnih sila sudjelovali mletački, pa i dalmatinski brodovi (Venecija je tada izgubila Cipar). U globalnom sukobljavanju sa zapadnim zemljama, na crti izravne konfrontacije koja je tekla i preko hrvatskog prostora, bitka kod Siska 1593. i rat koji je uslijedio zaustavili su širenje Osmanskog Carstva. Nakon mira na ušću Žitve 1606. bila je uspostavljena ravnoteža snaga koja će potrajati do novog pokušaja osmanskog osvajanja Beča 1683. godine i istodobno početka habsburške i mletačke reconquiste.

Josip Ante Soldo GRIMANIJEV ZAKON Nakladnik Golden marketing-tehnička knjiga Zagreb, Jurišićeva 10 tel.: 01/48 10 819, 48 10 820, faks: 48 10 821 e-mail: gmtk@gmtk.net www.gmtk.net Izvršni urednik Ilija Ranić Grafički urednik Nenad B. Kunštek Lektorica Jadranka Brnčić Likovno rješenje korica Studio Golden Tisak Znanje, Zagreb CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb UDK 94(497.5)"17"(093) UDK 94(497.5-3 Dalmacija)"17"(093) SOLDO, Josip Ante Grimanijev zakon : zakon za dalmatinske krajine iz 1755/56. godine / Josip Ante Soldo ; priredio Nikša Stančić. - Zagreb : Golden marketing -Tehnička knjiga, 2005. - (Biblioteka Temeljni dokumenti hrvatske povijesti) Bibliografija. ISBN 953-212-255-9 1. Stančić, Nikša I. Hrvatska -- Povijest -- 18. st. -- Povijesni izvori II. Dalmacija -- Povijest -- 18. st. 451219056 Tiskanje knjige novčano je poduprlo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa