SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Transcript

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI dvopredmetni diplomski studij Izvedbeni nastavni planovi Ljetni semestar akademske godine 2013./2014. Rijeka, veljača 2014.

2 Sveučilišna avenija Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) (051) faks. (051) e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice: IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest zaštite kulturnih dobara Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom 8:15 10:00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof. Kabinet 456 Vrijeme za konzultacije utorkom 13:00 13:45 i petkom 10:00 10:45 Telefon mbradanovic@ffri.hr; bradanovicm@gmail.com Suradnik na kolegiju / Kabinet / Vrijeme za konzultacije / Telefon / / II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Prikaz povijesnog razvoja zaštite kulturne baštine, konzervatorske misli i konzervatorskih doktrina u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Nacionalni primjeri tumače se u povijesnom kontekstu državnopravnih razlika koje su dovele do pojave različite konzervatorske prakse u primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. Posebna se pažnja posvećuje izrazito naprednim i vrlo značajnim a još nedovoljno poznatim povijesnim primjerima zaštite spomenika na prostoru sjevernoga Jadrana. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Stjecanje znanja o najznačajnijim konzervatorskim zahvatima, povijesnom napretku teorije konzervacije, konzervatorske misli i postupaka, postanku i razvitku konzervatorskih škola te njihovim pokretačima i predvodnicima. Kompetencija valorizacije kulturnog dobra u kontekstu konzervatorskih zahvata koji su se kroz povijest na njemu odvijali. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1 10 Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Kontinuirana provjera znanja 1 prethodno najavljena provjera znanja u obliku pismenog ispita, kolokvija. Na kolokviju je potrebno zadovoljiti minimalno 50 % točno riješenog testa kako bi se dobili ocjenski bodovi. U protivnom student mora ponoviti kolokvij. Prolaznost na kolokviju uvjet je za pristup završnom ispitu Kontinuirana provjera znanja 2 seminarski je rad dužan prezentirati svaki student Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome MB: OIB: ŽR:

3 ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. M. Bradanović, Tradicija, osnutak i djelovanje konzervatorske službe u Rijeci, Sv. Vid, 6, Rijeka, 2001., J. Jokilehto, A History of Architectural Conservation, Butterworth-Heinemann; Oxford, T. Marasović, Zaštita graditeljskog nasljeđa, Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Split, G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985 ili 1994, povijesni pregled 5-30, (dostupno i kao skripta u prijevodu R. Oštrića). 5. M. Špikić, Konzerviranje europskih spomenika od do godine, Zagreb, IZBORNA LITERATURA 1. L. A. Horvat, Prilozi povijesnom razvoju čuvanja umjetničkih i kulturno-poviestnih spomenika spomenika u Hrvatskoj, Zagreb, D. Kečkemet, Vicko Andrić, arhitekt i konzervator , Split, D. Kečkemet, Robert Adam - Dioklecijanova palača i klasicizam, Split, B. Mader, Sfinga z Belvederja, Nadvojvoda Franz Ferdinand in spomeniško varstvo v Istri, Koper, G. Pavan, Il restauro del tempio d Augusto a Pola ( ) a cinquant anni dai lavori, Archeografo Triestino, ser. IV, 57, Iva Perčić, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od do godine, Zbornik zaštite spomenika kulture, sv. 6/7, Beograd, 1957, str Ista, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od do godine, ZZSK, 10, str Ista, Konzervatorski radovi na spomenicima u Istri i Hrvatskom primorju od do godine, ZZSK, 13, 1962, S. Piplović, Alois Hauser u Dalmaciji, Split, T. Stahuljak, Gjuro Szabo djelo jednog života, Zagreb, M. Špikić (ur.), Anatomija povijesnoga spomenika, Zagreb, A. Terry, F. Gilmore Eaves, Retrieving the Record: A Century of Archaeology at Poreč ( ), Zagreb-Motovun, V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave te na početku akademske godine o tome obavijestiti profesora NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Oglasna ploča Odsjeka za povijest umjetnosti, zajednička mail adresa, konzultacije KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija i putem a NAČIN POLAGANJA ISPITA Uvjet za izlazak na završni ispit jesu položen kolokvij te odrađen seminar. Završni ispit je usmeni OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI Zimski / Proljetni izvanredni / Ljetni (u 8h); 4.7. (u 8h)

4 Jesenski izvanredni 4.9. (u 8h); (u 8h) VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME Stari vijek, Ciceronov govor protiv Vera, Pauzanijin Vodič kroz Heladu, Plinije Stariji, Septimije Sever i Memnonovi kolosi, Plotin, papa Damas I, Majorijanov edikt, Alarik, sv. Augustin Srednji vijek, Teodorikova nastojanja, Justinijanov kodeks, Karlo Veliki, karolinška obnova, Otoni, zaštita Trajanovog stupa, gradski statuti, Mirabilia urbis Romae, humanističko buđenje zanimanja za antiku I mjesnu povijest, Bruni, papa Martin V. Bracciolini, Biondo, Rim, renesansni pape, spomenici i njihove zbirke, Della Valle, Medici i druge obitelji, Donatello, Verrochio, Mantegna, Sansovino, Rafael i sljedbenici u zaštiti spomenika, Bandinelli, Vasari, Rossellino, arhitektonski traktati, Alberti, Filarete, Martini, Leonardo, Peruzzi, Serlio, Palladio, Pljačka Rima. Manetti, Pio IV., Reformacija, protureformacija, Tridentski koncil, D. Fontana, Bernini, C. Fontana, švedski zakoni, Karlo XI., Colegium antiquitatum, Beger, Jones, lord Arundel, Grand Tour, Wren, Hawksmoor, Bellori, Maratta, Contri, Picault, Hackert, Edwards, Partenon, Carrey, Spon-Wheler, Stuart, Revett, Arheološka otkrića, Weber, La Vega, Vasi, Piranesi, Winckelmann, Castello, Antinori, Mengs, Cavaceppi,enciklopedisti Francuska rev., Lenoir, Grégoire,Quatrèmere de Quincy Koncepti XIX. stoljeća, Rim, Pio VII., papinska administracija, Fea, Canova, Valadier, Camporese, Stern Von Klenze, anastiloze grčkih spomenika, Gothic Revival u Engleskoj, romantizam u njemačkim zemljama Francuska, Hugo, stilsko restauriranje Viollet-le-Duc, Italija Konzervatorski pokret, Ruskin, Dehio, Italija, Boito-Beltrami-Giovannoni-Argan-Gazzola-Brandi Austrija, Riegl Hrvatska u europskim trendovima i hrv. specifičnosti, hodočasnički interes za istočnu obalu Jadrana, obitelj Cipiko Marulić, Papalić, salonitanske ruševine, Zavoreo, Karamaneo, Riceputi, Salečić, Ivanišević, Vitturi Valvasor, Ritter-Vitezović, Krčelić Von Erlach, Bizza, Dioklecijanova palača, Adam i zanimanje Europe za jadranske spomenike antike, Dorotić Različite konzervatorske prakse u primorskim i kontinentalnim hrv. zemljama i pokušaji prevladavanja, Carrara, Andrić, Sakcinski, Eitelberger, tradicija bečke škole pov. umj., Jackson, Hauser, Iveković, Marun, Bulić, Smirich, Kršnjavi, Schmidt, Bolle, Szabo, Karaman, Fisković. Sjeverni Jadran, razlozi kasnoantičkih, srednjovjekovnih i kasnijih uporaba spolia, Arena u Pulskom statutu, providur Emo, spomenici antike u doba renesanse, De Ville, putopisna zapažanja Fortisa, kolekcionar Dinaričić, Carli, prva arheološka istraživanja Istra, tršćanski klasicistički krug i spomenici antike, Nobile prvi konzervator na istočnoj obali Jadrana, Marmont i Stancovich u Puli, konzervatorski zahvati i dokumentacijska djelatnost, Archeografo Triestino, AMSI, Kandler Sabljar na sjevernom Jadranu, Nugent, romantizam, zaštita spomenika u kontekstu nacionalnih buđenja, Kobler, Gigante, djelatnost Centralne komisije u Istri i na kvarnerskim otocima, A. Gnirs i drugi austrijski konzervatori, Budinichev rad, Istraživanja kompleksa Eufrazijane (Peteani, Deperis, Millet, Frey, Cirilli, F. Forlati, Molajoli), Između dva svjetska rata, Szabo u Hrv. primorju, Schnaiderovo popisivanje, talijanska konzervatorska služba u Istri, mreža i djelatnost počasnih konzervatora, Gigante, Lemessi. Obnova nakon ratnih stradanja, Senj, Pula, Krk, Osor, Pavan, Mirabella Roberti, Freudenreich, Perc, Prva poratna rekognosciranja terena Fučić, Hauptmann, Stele Počeci sustavne zaštite nakon Drugog svjetskog rata, od zidnog slikarstva preko zaštita urbanističkih cjelina, do prepoznavanja tradicijske arhitekture i inventarizacije pokretne baštine, Perčić, Prelogov pristup urbanističkoj zaštiti, Mohorovičićeva djelatnost, slučaj Rijeke, Zaštita spomenika tijekom Domovinskog rata

5 Sveučilišna avenija Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) (051) faks. (051) e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice: IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorijska povijest umjetnosti Studij Dvopredmetni diplomski studij povijest umjetnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) Vrijeme i mjesto održavanja nastave 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Suradnik na kolegiju SADRŽAJ KOLEGIJA doc. dr.sc. Nataša Lah Kabinet 460 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 12-13:30 Telefon nlah@ffri.hr Kabinet Vrijeme za konzultacije Telefon II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA Kolegij obuhvaća povijesni pregled teorije umjetnosti u okviru različitih znanstvenih i kulturoloških disciplina od kritike, preko estetike i povijesti umjetnosti do filozofije i teorije umjetnosti u rasponu od antike do 20. stoljeća. Kroz razvojni slijed različitih teorijskih pristupa obuhvatiti će se različiti teorijski pogledi i pristupi umjetničkom stvaralaštvu, kao i najvažnije tradicionalne znanstvene i interpretacijske metode povijesnoumjetničke struke te njihovi glavni zastupnici. Kolegij je sadržjno povezan s kolegijima: Uvod u povijet i teoriju umjetnosti, Umjetnost i stvarnost,teorije umjetnosti 20. st., Metodika teorije umjetnosti, Kritika i medijacija umjetnosti. Program kolegija je korespondentan sadržaju teorijskih kolegija na drugim studijima povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Poznavanje povijesti i teorije umjetnosti primjereno razini diplomskog studija. Posjedovanje kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti predviđenih planom i programom kolegija. Primijena usvojenih pojmova; razumijevanje, prepoznavanje i sposobnost usporedbe temeljnih povijesnoumjetničkih i teorijskih pristupa i metoda pojedinih autora i škola kroz povijest. Sposobnos koherentnog i argumentiranog pisanja tekstova koji uključuju primjenu znanja stečenu upoznavanjem sadržaja kolegija. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ MB: OIB: ŽR:

6 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Venturi, L. (1945.). Storia della critica d arte. Roma: Edizioni U. / alternativno: Venturi, L. (1963.). Istorija umetničke kritike. Beograd: Kultura. 2. U. Kultermann, Povijest povijesti umjetnosti, Zagreb 2002 (odabrana poglavlja) 3. Gilbert-Kun. (1969). Istorija estetike. Beograd: Kultura. (odabrana poglavlja) 4. ppt prezentacije predavanja (elektroničkim putem dostupno svim polaznicima kolegija) IZBORNA LITERATURA 1. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (2000). Art in Theory An Anthology of Changing Ideas. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja) 2. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (1998.). Art in Theory An Anthology of Changing Ideas. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja) 3. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (2003). Art in Theory Oxford: Blackwell. (odabrana poglavlja) 4. H. Osborne, Aesthetics and Art Theory, An Historical Introduction, London And Harlow V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Redovito. Minimum 70% NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predavanja. Konzultacije. E mail. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Predavanja. Konzultacije. E mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE - Obvezni kolegij - Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI Zimski Proljetni izvanredni Ljetni Jesenski izvanredni u 11h u 11h u 11h u 11h VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 1.tjedan Što je teorija? Upoznavanje različitih pristupa, discipline i metode: kritika umjetnosti, estetika, povijest umjetnosti, filozofija i teorija umjetnosti 2.tjedan Antički doprinos povijesti teorije umjetnosti. Ishodište pojmova: kanon, stil, ekfraza, heremenutika, mitologičnost, racionalno i osjetilno opažanje, imitacija i re-kreacija stvarnosti 3.tjedan Ishodište razvoja estetike iz pitagorejske škole. Estetika kao spoznajna vrijednost u Platonovu djelu.

7 4.tjedan Historiografski izvori: Ksenokrat iz Atene, Duris sa Samosa i Plinije stariji. Perieget/ski rod. Vitruvijeva kritika arhitekture: simetrija, proporcija i zlatni rez. Aristotelova djela Poetika i Retorika (doprinosi teoriji umjetnosti) i teorija re-kreacije. 5.tjedan 6.tjedan 7.tjedan 8.tjedan Plotin: uzvišena ljepota i rađanje srednjovjekovne paradigme. Pojmovnik koji prethodi razumijevanju srednjevjekovnih tekstova o umjetnosti: Natprirodno i mučeničko dva stupa estetičnosti sakralnog simbolizma Ikona, ikonički znak, ikonoklazam (ekstremni oblik kognitivističkog pristupa); semantička perspektiva, likovna aksiologija, konceptualnost srednjovjekovne umjetnosti. Propozicije tehničkog umijeća: Cennino d'andrea Cennini, Villard de Honnecourt. Estetika kršćanske skolastike: Augustin (fikcija, simbol, geometrijski obrazac, Monas vs. Dias, ljepota sličnosti dijelova, sklad kontrasta, ljubav kao korelat ljepote), Eriugena (savršena samoočevidnost sjaja), Toma Akvinski (harmonija; sjaj + forma + jasnoća = ljepota) Speculum - simbolička uloga ogledala, odraz kao sadržajna, te perspektiva i pokret kao formalne prekretnice u renesansnoj teoriji umjetnika. Iluzija. 9.tjedan Teorijsko utemeljenje discipline PU: Giorgio Vasari; Joachim von Sandrart; George Berkeley, A.G. Baumgarten; J.J. Winckelmann 10.tjedan I.Kant: razgraničenje estetskog od spoznajnog i sensus communis; G.W.F. Hegel: estetika kao filozofija umjetnosti (simbolična, klasična i romantična ideja umjetnosti) 11.tjedan 12.tjedan Od klasicizma prema romantizmu: D. Diderot (temelji kritike), G.E. Lessing (granica slikarstva i pjesništva), J.W. von Goethe (nauk o bojama) Temeljni pojmovi romantizma: Weltschmerz, Gesamtkunstwerk, Sturm und Drang (oluja i nagon/mladi geniji) Prema realizmu: John Ruskin i bratstvo prerafaelita (ukazivanje na objekt motrenja umjesto narativa) Berlinska škola povijesti umjetnosti (Franz Kugler); Bečka škola pu (Alois Riegl); otkriće forme (Wōlfflin, Fry); ikonologija (Warburg, Panofsky) 13.tjedan Francuska kritika i nova estetska polazišta u 19. stoljeću (teorija pobune, repozicioniranje mjerila vrijednosti, pariški Saloni, realizam vs. impresionizam, kritika ispred teorije 14.tjedan Obrat percepcijskog kanona: Fotografija Charlesa Nadara, film braće Lumiere, teorija inhibicije S. Freuda, skandal Salona 1862., raskol Akademije i modernih, različiti interesi kritičara (C. Baudelaire, E. Zola ) i povjesničara umjetnosti (E. Fromentin, J. Champfleury, T.T. Burger ); stvarnosti i institucija, centara i periferije 15. tjedan l'art pour l'artizam predziđe autorskog ja koncepta u modernizmu (T. Gautier, V. Cousin )

8 Sveučilišna avenija Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) (051) faks. (051) e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice: IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija znanstvenog istraživanja Studij Dvopredmetni diplomski studij povijest umjetnosti Semestar IV. Akademska godina Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom , dvorana 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski i talijanski Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nina Kudiš Kabinet 462 Vrijeme za konzultacije utorkom 13:00-13:45, četvrtkom 12:00-12:45 Telefon nina.kudis@ffri.uniri.hr Suradnik na kolegiju - Kabinet - Vrijeme za konzultacije - Telefon - - II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Povijest znanosti: znanost do novog vijeka, novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti, povratak retorike. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti, vrste znanstvene proze, retorika znanosti i akademsko pismo. Strategije i tehnike akademskog pisma: pripreme za pisanje, struktura i dijelovi, argumentacija, jezik i stil, citiranje i citati, provjera. Metodologija pristupa umjetničkom djelu u okviru znanstvene discipline povijesti umjetnosti: strategije, faze, sustavnost. Različiti medodološki pristupi: Hegel i nastanak povijesti umjetnosti; hegelijanski pristup, najvažniji predstavnici Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19. i 20. stoljeću, poznavalaštvo danas Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl Ikonografija ikonologija: Erwin Panofsky Marxizam i socijalna povijest umjetnosti Feminizam i rodni pristup umjetničkom djelu Psihoanaliza Semiotika Postkolonijalizam Suvremena metodologija znanstvenog istraživanja u povijesti umjetnosti u praksi: paradigmatski primjeri i praksa pisanja znanstvenog rada, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju, eseja, novinskog članka i slično. Oblikovanje znanstvenog teksta. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Poznavanje i razlikovanje različitih pristupa u metodologiji znanstvenog istraživanja humanističkih znanosti te naročito u povijesti umjetnosti kako onih povijesnih, tako onih koji se i danas prakticiraju. Temeljito razumijevanje i mogućnost primijene različitih metodoloških pristupa, kao i različitih vrsta znanstvenih i stručnih tekstova. Posjedovanje znanja o načinu koncipiranja, elementima, strukturiranju argumentacije i znanstvenoj opremi znanstvenog i stručnog teksta, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo III. SUSTAV OCJENJIVANJA MB: OIB: ŽR:

9 AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. M. Hatt, C. Klonk, Art History. A Critical Introduction to Its Methods, Manchester-New York Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Zagreb reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja IZBORNA LITERATURA 1. I colori della seduzione. Giambattista Tiepolo e Paolo Veronese, Udine 2. P. Humfrey, Altarpiece in Renaissance Venice 3.The Age of Titian 4.T. Nichols, Tintoretto 5. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristupiti samo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno, elektronskom poštom na zajednički mail studenata IV. semestra studija povijesti umjetnosti. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

10 Osobno, elektronskom poštom NAČIN POLAGANJA ISPITA Tijekom semestra studenti su dužni pristupiti kontinuiranoj provjeri znanja u vidu izlaganja i pisanja seminarskog rada (1) te pisane i izgovorene analize jednog znanstvenog rada (2). Pisani seminarski rad (1) treba predati u elektronskoj verziji na dan izlaganja. Njegova dužina ne smije biti veća od 5 kartica teksta, odnosno 5 x 1800 znakova s prazninama. Rad treba biti napisan na standardnom hrvatskom jeziku te opremljen znanstvenom aparaturom: ključnim riječima, kraćim sažetkom na hrvatskom jeziku, sažetkom na stranom jeziku, bilješkama na kraju teksta, popisom literature. Nastavnik je dužan pregledati, ocijeniti i vratiti zbog eventualnih korekcija sve seminarske radove u roku od 10 dana po primitku. Studenti su, nakon toga, dužni u roku od 5 dana vratiti korigirani rad. Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja i predaju pisanog seminarskog rada je neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju. Završni ispit je pismeni i usmeni: pismeni ispit je obavezan i sastoji se od dvadesetak pitanja (za prolaznu ocjenu student mora postići barem 51% bodova), dok usmeni ispit nije obavezan i služi prvenstveno utvrđivanju ocjene. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra. ISPITNI ROKOVI Zimski - Proljetni izvanredni Ljetni Jesenski izvanredni u 9h u 9h u 9h u 9h VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 25.2 Povijest znanosti: znanost do novog vijeka 4.3 Novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti 11.3 Povratak retorike 18.3 Termin i definicija znanosti klasifikacija znanosti 25.3 Vrste znanstvene proze 1.4 Retorika znanosti i akademsko pismo 8.4 Strategije i tehnike akademskog pisma: pripreme za pisanje, struktura i dijelovi, argumentacija, jezik i stil, citiranje i citati, provjera 15.4 Hegel i nastanak povijesti umjetnosti; hegelijanski pristup, najvažniji predstavnici 29.4 Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19. i 20. stoljeću 6.5 Poznavalaštvo danas 13.5 Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl Ikonografija ikonologija: Erwin Panofsky 20.5 Marxizam i socijalna povijest umjetnosti Psihoanaliza 27.5 Semiotika 3.6 Feminizam i rodni pristup umjetničkom djelu Postkolonijalizam 10.6 Spajanje metodologija u suvremenoj povijesti umjetnosti

11 Sveučilišna avenija Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) (051) faks. (051) e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice: IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost Bizanta Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti Semestar II. i IV. Akademska godina Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak, 9:15-12:00, dvorana 205 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija izv. prof. Marina Vicelja-Matijašić Kabinet 461 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 12:30 do 14 Telefon 051/ mvicelja@ffri.hr Suradnik na kolegiju Palma Karković Takalić Kabinet 466 Vrijeme za konzultacije Petkom, 9:45-11:15 Telefon 051/ pkarkovic@ffri.hr II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA - povijesni okvir nastanka bizantske umjetnosti osnovne odrednice i različiti pristupi u definiranju - tri faze razvoja Bizantske umjetnosti osnovne formalne odrednice kroz analizu i tumačenje umjetničkih djela - ikonografija Bizantske umjetnosti - pregled najznačajnijih spomenika - utjecaj Bizanta na umjetnost Zapada Europe OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA - poznavanje pojmova, povijesnih odrednica, razvoja stilskih mijena unutar Bizantske umjetnosti - prepoznavanje i mogućnost formalno-ikonografske analize određenog djela, te njegovo smještanje u povijesni kontekst - mogućnost povezivanja centara i prepoznavanja odnosa centar-perfierija-provincija - samostalan rad na zadanu temu NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 30 Seminarski rad 2 50 ZAVRŠNI ISPIT (USMENI) 1 20 UKUPNO Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova MB: OIB: ŽR:

12 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Cormac R., Byzantine Art. Oxford Rodney L., Byzantine Art and Architectue (An Introduction). Cambridge Vicelja-Matijašić M., Istra i Bizant. Rijeka, (odabrana poglavlja) 4. READER IZBORNA LITERATURA Krautheimer R., (Curcic S), Early Christian and Byzantine Architecture. Yale UP Grabar A., Umetnost Bizanta. Novi Sad, Rice D.T., The Art of Byzantine Era. New York Izbor članaka V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Student je dužan prisustvovati nastavi (predavanjima i seminarima). Studenti su dužni izraditi i prezentirati seminarski rad na izabranu temu. Također, student je dužan prisustvovati terenskoj nastavi koja se dogovara na početku semestra. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Cijeli je nastavni plan i program dignut na program MUDRI te na taj način studenti dobijaju potpunu informaciju o planu nastave, nastavnim jedinicama, načinu evaluacije, bodovima kao i svoj potrebnoj literaturi za pripremu. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem elektronske pošte i na konzultacijama u uredovno vrijeme. NAČIN POLAGANJA ISPITA Ispit je usmeni. Kontinuirano praćenje studenata odvija se bodovanjem (ocjenjivanjem) izvršenih obveza i zadataka predviđenima planom nastave. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI Zimski Proljetni izvanredni Ljetni Jesenski izvanredni i u 17:00 h i u 17:00 h VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME Uvodno izlaganje i dogovor oko načina izvođenja nastave, evaluacije, literature i seminarskih radova Bizant upotreba i zloupotreba Suvremeni diskursi Vremensko i prostorno određenje Ikonološka pitanja Arhitektura Platon teologija - prostor Ikona Ikonoklazam kontroverze politika teologija Povratak slike ortodoksija i inovacija Srednji bizantski period Arhitektura i slikarstvo Bizant i Islam Crve, samostani i svete knjige nova duhovnost 11. stoljeća Križari i Bizantsko carstvo

13 Umjetnost periferije Kapadokija, Sicilija Bizant i Zapad Venecija Kasna umjetnost Bizanta - Balkan Suton Bizanta Umjetnost Rusije TERENSKA NASTAVA TERENSKA NASTAVA

14 Sveučilišna avenija Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) (051) faks. (051) e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice: IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Medijacija i kritika likovne umjetnosti Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti Semestar II. i IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 13:30 do 16, dvorana 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija doc. dr.sc. Nataša Lah Kabinet 460 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 12-13:30 Telefon nlah@ffri.hr Suradnik na kolegiju - Kabinet Vrijeme za konzultacije Telefon II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Razlikovanje i društvena funkcija medija, medijske kulture i medijacije umjetnosti u tom kontekstu. Pozicija umjetničke kritike u odnosu na povijest i teoriju umjetnosti. Razumijevanje Paradigme kulture kao metodološkog okvira umjetničke kritike. Povijesni razvoj discipline kroz pojmove kritičke teorije, frankfurtskog kruga, kritike hegemonije u kulturi, kritike humanizma, kritike modernizma i kritike. Upoznavanje fenomena suvremenog ikonoklazma. Upoznavanje razlike među pojmovima dizajniranje publike i stvaranja vrijednosnih orijentira u kulturi i umjetnosti. Razlikovanje prakse etiketiranja od interpretacije umjetnosti, kritičkih od kustoskih praksi. Definiranja medijskog i društvenog prostora kritike. Uzroci pojave akritične kritike i sintagme Kritičar je umjetnik. Interakcija sadržaja kritičkog pisma i medijske pismenosti. Upoznavanje procesa modifikacije kritičkog diskursa kulture u krizi. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Poznavanje povijesnih izvora i razvoja umjetničke kritike. Sposobnost jasnog razlikovanja kritičke od povijesno umjetničke teorije i prakse. Sposobnost praćenja promjena kulturnih paradigmi kroz modifikaciju kritike i kroz njezin status u određenoj kulturi. Poznavanje specifičnosti medijacije umjetnosti kroz masovne medije. Poznavanje svih specifičnih modela kritike u 20. stoljeću. Sposobnost pismene artikulacije kritičkog stava o određenoj izložbi, umjetničkom ciklusu, ili određenom djelu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: MB: OIB: ŽR:

15 OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Lah, N. (2012). Medijacijska funkcija umjetničke kritike između povijesti i suvremenosti. Ars Adriatica, 2, Bätschmann, O. (1997). Slika-tekst: problemski odnosi. In S. Briski-Uzelac (Ed.), Slika i riječ (pp ). Zagreb: IPU. 3. Bätschmann, O. (2004 [2001]). Uvod u povijesnoumjetničku hermeneutiku. Zagreb: Scarabeus. 4. Venturi, L. (1963 [1945]). Istorija umetničke kritike. Beograd: Kultura. (Uvod, str. 3-28) IZBORNA LITERATURA 1. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton. 2. Kuhn, T. S. (2002.). Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 3. McLuhan, M. (2008 [1964]). Razumijevanje medija. Zagreb: Golden marketing - tehnička knjiga. 4. Egleton, T. (2002.). Ideja kulture. Zagreb: Jesenski i Turk. 5. Rotar, N. Z. (Ed.). (2005). Medijska pismenost i civilno društvo. Sarajevo: Mediacentar. 6. Gavranović, A. (2006). Medijska obratnica. Zagreb: Sveučilišna knjižara. 7. Belančić, M. (2007). Smrt slike (Ogledi iz filozofije umetnosti). Beograd: Medijska knjižara Krug. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Redovito. Minimum 70% NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predavanja. Konzultacije. E mail. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Predavanja. Konzultacije. E mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE - C segment izbornog kolegija - Planirano objavljivanje studentskih likovnih kritika u dnevnom tisku, na web portalima i stručnim časopisima. - Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI Zimski Proljetni izvanredni Ljetni Jesenski izvanredni u 12h u 12h u 12h u 12h VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 1. tjedan Mediji, medijska kultura, medijacija 2. tjedan Kritika kao teorijska i praktična disciplina 3. tjedan Pozicija umjetničke kritike u odnosu na povijest i teoriju umjetnosti 4. tjedan Paradigma kulture kao metodološki okvir kritike 5. tjedan Kritička teorija, frankfurtski krug, kritika hegemonije u kulturi, kritika humanizma, kritika modernizma, kritika kritike 6. tjedan Suvremeni ikonoklazam

16 7. tjedan Dizajniranje publike ili stvaranje vrijednosnih orijentira 8. tjedan Etiketiranje ili interpretacija 9. tjedan Kritičke nasuprot kustoskim praksama 10. tjedan Medijski prostor kritike 11. tjedan Društveni prostor kritike 12. tjedan Akritična kritika 13. tjedan Kritičar je umjetnik 14. tjedan Kritičko pismo i medijska pismenost 15. tjedan Modifikacija kritičkog diskursa kulture u krizi

17 Sveučilišna avenija Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) (051) faks. (051) e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice: IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika povijesti umjetnosti Studij Dvopredmetni diplomski studij povijest umjetnosti Semestar IV. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 17:15-20h, kabinet 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Suradnik na kolegiju SADRŽAJ KOLEGIJA ne doc. dr.sc. Nataša Lah Kabinet 460 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 12-13:30 Telefon nlah@ffri.hr Martinela Dragičević, mag. pov.um i pedagogije Kabinet 467 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12 do 13:30 Telefon martineladragicevic@gmail.com II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA Upoznavanje studenata s metodičkom teorijom i praksom radi mogućnosti prezentacije gradiva povijesti umjetnosti primjereno razini srednjoškolskog obrazovanja. U prvom planu su metode prenošenja znanja uz pomoć osnovnih elemenata vizualnog jezika (linije, plohe, boje i površine), likovnih počela (linija, točka, boja, vizualno-taktilnih pojmova) i univerzalnih načela (simetrije, omjeri i razmjeri), primijenjene na povijesno umjetničku građu predviđenu nastavnim planovima i programima u srednjim školama. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će upoznati i usvojiti znanje koje će im omogućiti prezentaciju i interpretaciju bilo koje vizualne ili likovnoumjetničke pojave. Također će usvojiti i potrebne vještine za kreativan pristup srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Laboratorijski Mentorski Terenska nastava Ostalo rad rad x x AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Pohađanje nastave i aktivnost u III. SUSTAV OCJENJIVANJA UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 0,5 20 nastavi Metodičke vježbe 1,5 30 Probno predavanje u školi 1 20 ZAVRŠNI ISPIT nastupno 2 30 predavanje u školi UKUPNO Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA PREDDIPLOMSKI DIPLOMSKI STUDIJ MB: OIB: ŽR:

18 5 (A) 4 (B) 3 (C) 2 (D) 2 (E) 1 (FX) 1 (F) STUDIJ od 80 do 100 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Damjanov Jadranka, Vizualni jezik i likovna umjetnosti, Zagreb, Školska knjiga, Vizualna kultura i likovno obrazovanje, odabrana poglavlja ( urednici Radovan Ivančević I Vera Turković), Zagreb, Hrvatsko vijeće InSEA, Marinković, J. (2008.). Učiteljstvo kao poziv. Rastakanje pedagogije i potraga za smislom. Zagreb: Kruzak. IZBORNA LITERATURA 1. Rose, G. (2005). Visual Methodologies. London: Sage Publications. 2. Arnheim Rudolf, Novi eseji o Psihologiji umjetnosti, Zagreb, Matica hrvatske, Arnheim Rudolf, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Damjanov Jadranka, Pogled i slika, Zagreb, Hermes, Damjanov Jadranka, Umjetnost avantura, Zagreb, Hermes, V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave (predavanja I seminari) je obavezno. Student može izostati 4 puta (opravdano ili neopravdano). Na predavanjima se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi (raspravama). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predavanja. Konzultacije. E mail. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Predavanja. Konzultacije. E mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE - Izborni kolegij - Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI Zimski Proljetni izvanredni Ljetni Jesenski izvanredni u 13h u 13h u 13h u 13h VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 1.tjedan Uloga i zadatci likovne pedagogije 2.tjedan 3.tjedan 4.tjedan Znanstveno utemeljenje viđenja, gledanje Što vidimo, kako gledamo i kako sagledavamo Linija, ploha i boja

19 5.tjedan Simetrija, omjeri i razmjeri 6.tjedan Analiza umjetničkog djela 7.tjedan Crtež -metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih elemenata 8.tjedan Slikarstvo -metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih elemenata 9.tjedan Skulptura - metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih elementata forme 10.tjedan Grad - oblici prostora 11.tjedan Arhitektura metode istraživanja i načini prezentacije osnovnih 12.tjedan Umjetnost i povijest- razvoj moderne osjetljivosti 13.tjedan Umjetnost i psihologija 14.tjedan Vizualna kultura 15. tjedan Prilagodba nastave suvremenim zahtjevima vizualne kulture