HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA DIREKTORIJ ZA OBITELJSKI PASTORAL CRKVE U HRVATSKOJ

Transcript

1 HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA DIREKTORIJ ZA OBITELJSKI PASTORAL CRKVE U HRVATSKOJ 1

2 Korektura: KARMELA PROSOLI Grafi~ki uredio i opremio: CHRISTIAN TOMISLAV BELINC CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica - Zagreb UDK 265.5(497.5) DIREKTORIJ za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj. - Zagreb : Kr{}anska sada{njost : Hrvatska biskupska konferencija, ISBN (Kr{}anska sada{njost) Izdaju: Kr{}anska sada{njost d.o.o., Zagreb, Maruli}ev trg 14 Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, Kaptol 22 Odgovara: dr. Aldo Stari} Tisak: Kr{}anska sada{njost d.o.o., Zagreb Naklada:

3 HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA DIREKTORIJ ZA OBITELJSKI PASTORAL CRKVE U HRVATSKOJ KR[]ANSKA SADA[NJOST ZAGREB,

4 4

5 PREDGOVOR Radosno predajemo ovaj dokument Hrvatske biskupske konferencije pod naslovom Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj na{oj crkvenoj i op}oj javnosti. Direktorij, koji je prihva}en na XXIII. plenarnoj skup{tini hrvatskih biskupa, kona~no je ugledao svjetlo dana nakon intenzivnog vi{egodi{njeg rada posebnog povjerenstva Vije}a HBK za obitelj. U drugoj polovini pro{log stolje}a u Crkvi je sve vi{e sazrijevala svijest o potrebi ve}e i sustavnije brige za obitelj. Crkva je na Drugom vatikanskom koncilu na osobiti na~in promi{ljala ovu temu i dala mnoge poticaje za suvremeni pastoral braka i obitelji. Od toga Koncila i potje~e naziv za obitelj»ku}na Crkva«(LG 11). Biskupska sinoda godine pod zauzetim vodstvom pape Ivana Pavla II. bila je nastavak Koncila u razmi{ljanju i planiranju suvremenog pastorala braka i obitelji. Sam Sveti Otac izdao je postsinodalnu pobudnicu o zadacima kr{}anske obitelji u suvremenom svijetu pod naslovom»obiteljska zajednica«i predao je katoli~kom svijetu s pozivom da se ona u mjesnim Crkvama razradi i primijeni. Tako su nastajali nacionalni direktoriji za obiteljski pastoral. Poruke i poticaji Svetog Oca iz dva pohoda Hrvatskoj bili su dodatni razlog da i mi {to prije prije emo na izradu ovakvog dokumenta koji }e pospje{iti i olak{ati djelovanje Crkve u na{im biskupijama za dobro braka i obitelji. Sav dosada{nji obiteljski pastoral kao i sve inicijative koje su nam dolazile, napose iz Vije}a HBK za obitelj, dobivaju u Direktoriju za obiteljski pastoral svoje puno opravdanje i osmi{ljenje. Stoga mo`emo re}i, ovaj Direktorij slijedi put kojim Crkva u Hrvatskoj ide od Drugog vatikanskog koncila do danas, a kani ga s jo{ vi{e `ara nastaviti u budu}nosti, svjesna va`nosti obiteljskog pastorala kao prioriteta nove evangelizacije. Dokument prilazi problematici braka i obitelji s pozitivne strane, nagla{avaju}i uzvi{enost i ljepotu bra~ne ljubavi, vrijednost i dostojanstvo ~ovjeka od za~e}a pa do naravne smrti te blagoslov nu`ne i trajne brige oko odgoja djece i mladih. Ne izostavlja upozoriti na posljedice kada se u braku ne `ive vrijednosti sadr`ane u Objavi. Takvima obitelj ne mo`e biti oaza ljubavi, izvor pravoga ljudskog zadovoljstva i sre}e, a djeci i mladi- 5

6 ma ne pru`a potrebnu atmosferu prihva}anja i uva`avanja kao i primjera {to im je neophodno u njihovu ljudskom i vjerskom Bo`ju viziju braka i obitelji zna~i izabrati pravi put k punom ~ovjekovom ostvarenju. Direktorij za obiteljski pastoral je i sredstvo pastoralnog zajedni{tva me u na{im biskupijama. Ra a se iz istog poslanja koje nas sve zdru`uje u zada}i pastoralnih smjernica na po~etku tre}eg tisu}lje}a»na svetost pozvani«. Obiteljski pastoral je osobito va`no poglavlje u slo`enoj i cjelovitoj slici ponu enoj u dokumentu»na svetost pozvani«za vrijeme u kojem `ivimo. Jer u izgra ivanju crkvene zajednice u perspektivi svetosti temeljno je svjedo~anstvo i poslanje kr{}anske obitelji, jer kr{}anska je obitelj prvo mjesto u kojem svi mogu jednostavno i spontano `ivjeti i ostvarivati navje{taj evan elja svetosti. Na kraju, Direktorij je i konkretan doprinos za slu`bu dru{tvu koju je Crkva du`na pru`iti, nadasve u trenucima kada su vrednote obitelji izlo`ene podcjenjivanjima i prijetnjama. Svima nam je znano kako je obitelj va`na za dru{tvo, kao uostalom i za Crkvu. Svaki doprinos da se pobolj{aju prilike obitelji, a samim time i jasnije odrede njezine odgovornosti, sna`no se odra`ava i na stanje i perspektive na{ega naroda. U tom kontekstu `elimo da provo enje Direktorija poprati i adekvatna obiteljska politika koju }e promicati same obitelji, a ostvarivati i osiguravati institucije. Stoga preporu~ujem Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj ~itavoj kr{}anskoj zajednici, sve}enicima i svim pastoralnim djelatnicima, redovnicima i laicima. Nadasve ga preporu~ujem obiteljima, posebice onima koje su ve} odgovorno uklju~ene u obiteljski pastoral. U Zagrebu, na blagdan Ro enja Bla`ene Djevice Marije, 8. rujna Josip Bozani}, nadbiskup zagreba~ki predsjednik Hrvatske biskupske konferencije 6

7 Broj: 565/2002. DEKRET Hrvatska biskupska konferencija je na svom XXIII. plenarnom zasjedanju, odr`anom u Po`egi od 16. do 18. listopada godine, odobrila uz odre ene primjedbe Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj i povjerila Stalnom vije}u HBK pregled kona~nog teksta. Stalno vije}e HBK je na svojoj sjednici 1. o`ujka godine pregledalo kona~ni tekst Direktorija i odredilo da se on tiska. Stoga ovim Dekretom, kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, dopu{tam objavljivanje Direktorija za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj kao {to je odlu~eno. Ovaj se dokument uklapa u ba{tinu crkvenog u~iteljstva, posebice u smjernice i pravila Hrvatske biskupske konferencije, koje on u cjelovitom i sa`etom obliku odre uje s ciljem poticanja i obnove obiteljskog pastorala. U Zagrebu, na blagdan Ro enja Bla`ene Djevice Marije, 8. rujna Josip Bozani}, nadbiskup zagreba~ki predsjednik Hrvatske biskupske konferencije 7

8 8

9 KRATICE AA = Apostolicam actuositatem (Apostolska djelatnost), dekret Drugog vatikanskog sabora o apostolatu laika, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 50), Zagreb, AAS = Acta Apostolicae Sedis CA = IVAN PAVAO II., Centesimus annus (Stota godina), enciklika u prigodi stote godi{njice enciklike Rerum novarum, Kr{}anska sada{njost (Koncil 5), Zagreb, CL = IVAN PAVAO II., Christifideles laici (Kristovi vjernici laici), enciklika o pozivu i poslanju laika u Crkvi i svijetu, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 93), Zagreb, CT = IVAN PAVAO II., Catechesi tradendae (Preno{enje kateheze), apostolska pobudnica o katehezi u na{e vrijeme, u: Kateheza 1 (1980), 1. DFS = CONGREGAZIONE PER L'EDUCAZIONE CATTOLICA, Direttive sulla formazione degli seminaristi circa i problemi relativi al matrimonio e alla famiglia, Tipografia Vaticana, Rim, DnV = Zbor za nauk vjere, Domum vitae, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 88), Zagreb, DoV = IVAN PAVAO II., Dominum et Vivificantem (Gospodina Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 87), Zagreb, DS@T\ = KONGREGACIJA ZA KATOLI^KI ODGOJ KONGREGACIJA ZA KLERIKE, Direktorij za slu`bu i `ivot trajnih akona, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 114), Zagreb, DZSRH = Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske EN = PAVAO VI., Evangelii nuntiandi, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 50), Zagreb, EV = IVAN PAVAO II., Evangelium vitae (Evan elje `ivota), Enciklika o vrijednosti i nepovredivosti ljudskog `ivota), Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 103), Zagreb, FC = IVAN PAVAO II., Familiaris consortio (Obiteljska zajednica), apostolska pobudnica o zada}ama kr{}anske obitelji u suvremenom svijetu, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 64), Zagreb, GE = Gravissimum educationis, deklaracija o kr{}anskom odgoju Drugog vatikanskog sabora, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 50), Zagreb,

10 GS = Gaudium et spes, pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Drugoga vatikanskog sabora, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 50), Zagreb, HBK = Hrvatska biskupska konferencija HV = PAVAO VI., Humanae vitae (Ljudskog `ivota), Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 18), Zagreb, KKC = Katekizam Katoli~ke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, LE = IVAN PAVAO II., Laborem exercens (Radom ~ovjek), Enciklika o ljudskom radu, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 63), Zagreb, LG = Lumen gentium (Svjetlo naroda), dogmatska konstitucija Drugog vatikanskog sabora o Crkvi, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 50), Zagreb, LJS = PAPINSKO VIJE]E ZA OBITELJ, Ljudska spolnost: istina i zna~enje. Odgojne smjernice u obitelji, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 106), Zagreb, MD = IVAN PAVAO II., Mulieris dignitatem, apostolsko pismo o dostojanstvu i pozivu `ene prigodom marijanske godine, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 91), Zagreb, PC = Perfectae caritatis, dekret Drugog vatikanskog sabora o prilago enoj obnovi redovni~kog `ivota, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 50), Zagreb, Pob = IVAN PAVAO II., Pismo obiteljima, IKA, Dokumenti 1, Zagreb, PSM = PONTIFICIO CONSIGLIO PER LA FAMIGLIA, Preparazione al sacramento del matrimonio, Ed. Paoline, Milano, PSO = IVAN PAVAO II., Pismo starijim osobama, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 123), Zagreb, RH = IVAN PAVAO II., Redemptor hominis (Otkupitelj ~ovjeka), nastupna enciklika, Kr{}anska sada{njost (Dokumenti 56), Zagreb, RS@ = Red slavlja `enidbe, Kr{}anska sada{njost, Zagreb, SLJRH = Statisti~ki ljetopis Republike Hrvatske SVHBK = Slu`bene vijesti Hrvatske biskupske konferencije ZKP = Zakonik kanonskoga prava. Progla{en vla{}u pape Ivana Pavla II., S izvorima, Glas Sabora Zagreb, = HRVATSKA BISKUPSKA kateheza u obnovi `upne zajednice. Plan i program. Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zagreb Zadar,

11 UVOD 1. Po naumu Oca koji nas stvori, dobro ljudske osobe, svake dru{tvene zajednice i ljudskoga roda uop}e, te kr{}anski i crkveni `ivot ostvaruju se preko obitelji utemeljene na braku, u skladu sa zakonito{}u upisanom u ljudsku narav u samom otajstvu stvaranja ~ovjeka»u po~etku«(usp. Post 1, 26 27). To je dobro usko povezano sa zdravljem bra~ne i obiteljske zajednice: ~ovjek se ra a u obitelji, u obitelji odrasta i naroda, dr`ava te svih oblika ljudskog udru`ivanja prolazi kroz obitelj. U njoj se trajno prianja uz ideale ~ovjekoljublja, sebedarja, plemenitosti, ljudskosti, koji ne ostaju samo u krugu obitelji nego se nu`no po naravi stvari prenose i izvan obiteljske li tko skladnim bra~nim i obiteljskim `ivotom, protkanim iskustvom uzajamnoga prihva}anja, povjerenja, pra{tanja, on te iste vrednote prenosi i u dru{tveni `ivot: na svoje radno mjesto, odnose u dru{tvu, dru{tvene strukture i politi~ki `ivot. Vrijednosti koje upijaju u ozra~ju bra~nog `ivota svojih roditelja i u obiteljskom ambijentu, odrastaju}i, djeca sa sobom nose u `ivot i prenose ih u svoje obitelji, u profesionalne odnose i u sve druge oblike dru{tvenog `ivota. Obitelj je kolijevka i osnovna stanica dru{tva. Ona je istodobno i prvo i trajno mjesto odgoja i duhovnog rasta, i to ne samo jedne osobe nego i ~itavog naroda. Tako je obitelj 'duhovno rodoslovlje' pojedine osobe te '`ari{te' civilizacije ljubavi. 1 Sro ena s ljudskim dru{tvom, ona je u njegovu sredi{tu i temelj je njegove budu}nosti. Istodobno i ljudsko dru{tvo sna`no utje~e na stabilnost, postojanost i kvalitetu bra~nog i obiteljskoga `ivota, {to se povratno odra`ava na `ivot dru{tvene zajednice. Utjelovljeni Sin Bo`ji, u kojemu je sva punina objave, pravi Bog i savr- {eni ~ovjek, izabrao je kao mjesto svojega ro enja i odrastanja jednu obitelj. Time je ne samo posvetio obiteljski `ivot nego je pokazao i vrijednost i va`nost obitelji kao prirodnog i redovitog ambijenta za normalni razvoj i rast ljudske osobe. Svojom prisutno{}u na svadbi u Kani Galilejskoj blagoslovio je i bra~nu i obiteljsku ljubav (usp. Iv 2, 1 12). 1 Usp. Pob,

12 Utjelovljeni, raspeti i uskrsli Isus Krist je i put Crkve (usp. Iv 14, 6). A, budu}i da se na neki na~in sjedinio i poistovjetio sa svakim ~ovjekom 2, Isus Krist pokazuje da je konkretan ~ovjek»put Crkve«3. Ona ga nu`no slijedi korak po korak tako er kroz njegov bra~ni i obiteljski `ivot. Zanimanje i briga crkvene zajednice za bra~ni i obiteljski `ivot, za njegovu kvalitetu i zdravlje, pripada stoga samom poslanju Crkve. Njoj na srcu le`i ne samo bra~ni i obiteljski `ivot njezinih sinova i k}eri nego i svakoga ~ovjeka. Slu`e}i ~ovjeku, ona slu`i Kristu. Upravo radi toga i Crkva u Hrvatskoj `eli domisliti i organizirati sustavni pastoral braka i obitelji i istodobno pru`iti ruku suradnje svim ljudima dobre volje te dru{tvenim strukturama u zajedni~kom promicanju vrednota i dobrobiti braka i obitelji u hrvatskom dru{tvu. 2 Usp. GS, Usp. RH,

13 I. NAUM O BRAKU I OBITELJI Sakramentalna `enidba na sliku trojedinoga Boga 2. Bog je ~ovjeka stvorio na svoju sliku, kao mu{karca i `enu.»i re~e Bog: 'Na~inimo ~ovjeka na svoju sliku, sebi sli~na' (...) Na svoju sliku stvori Bog ~ovjeka, na sliku Bo`ju on ga stvori, mu{ko i `ensko stvori ih«(post 1, 26 27). Model stvaranja ~ovjeka na sliku Bo`ju u po~etku bio je Krist.»Adam, prvi ~ovjek, bio je naime slika onoga koji je imao do}i, Krista Gospodina«. 4 Krist je prava slika Bo`ja (usp. Kol 1, 15), a ~ovjek stvoren»na sliku Bo`ju«(usp. Post 1, 27), stvoren je na sliku Isusa Krista. Stvaraju}i ga, Stvoritelj ga je obdario kvalitetom osobe da bi mogao biti njegov saveznik i partner. To zajedni{tvo Boga i ~ovjeka od»po~etka«u Kristu, dose`e svoj vrhunac u utjelovljenju Isusa Krista. Po hipostatskom sjedinjenju bo`anske i ljudske naravi Bog i ~ovjek u Kristu postali su jedno. Stvoren na sliku Isusa Krista, ~ovjek je od 'po~etka' onti~ki sjedinjen s Kristom. On je kristovsko bi}e, u Isusu Kristu predodre eno na zajedni{tvo s Trojedinim Bogom. To predodre enje prethodi bilo kojoj njegovoj odluci i vodi ga prema sjedinjenju s Kristom i po Kristu s Ocem, bio on toga svjestan ili ne, ve} i prije kr{tenja i prije bilo kakvoga osobnog opredjeljenja. ^ovjek pripada otajstvu Isusa Krista i u njemu otkriva vlastiti prototip te neiscrpni izvor i klju~ za razumijevanje i interpretaciju vlastitog postojanja. I `enidbeno sjedinjenje s bra~nim drugom izraz je i oblik njegova sjedinjenja s Kristom (usp. Mt 25, 40; Iv 15, 9 12; Ef 5, 22 33). Bra~no je zajedni{tvo predokus zajedni{tva s Bogom. ^ovjek je, stoga, slika Bo`ja ne samo kao pojedinac nego su i bra~no i obiteljsko zajedni{tvo na sliku Bo`ju.»Nije dobro da ~ovjek bude sam: na~init }u 4 GS,

14 mu pomo} kao {to je on«(post 2, 18). ^ovjek je, naime, od iskona ne samo slika Boga Stvoritelja nego je tako er, i to bitno, slika neistra`ivoga bo`anskog zajedni{tva Osoba. Slika Bo`ja nisu samo mu{karac i `ena pojedina~no nego i u njihovu me usobnom jedinstvu i zajedni{tvu odsijeva zajedni{tvo ljubavi unutar Presvetoga Trojstva. Model interpretacije ljudske osobe jest Bog kao Trojstvo, kao zajedni{tvo osoba. U communio personarum ogleda se, kao u ogledalu, communio Personarum ~udesni misterij neprekidne razmjene ljubavi bo`anskih Osoba. Jedinstvo mu{karca i `ene pokazuje da je, u otajstvu stvaranja, u ljudsko bi}e upisana sli~nost s Presvetim Trojstvom, te da je ono izvor, nadahnu}e, model, cilj i uvir ljudskog zajedni{tva osoba. Ova refleksija o ~ovjeku kao slici Trojstva, najvi{e je i najuzvi{enije {to se mo`e re}i o ~ovjeku i ozna~uje najdublji vid teolo{kog govora o ~ovjeku, njegovu tijelu, spolnosti, braku i obitelji. 5 'Ku}na Crkva' na sliku Trojstva 3. Crkva je na Drugome vatikanskom saboru obitelj nazvala ku}nom Crkvom 6, tj. osnovnom stanicom `ivota Crkve. Budu}i da je obitelj utemeljena na sakramentalnoj kr{}anskoj `enidbi, ta Crkva u domu kao i sveop}a Crkva svoj identitet otkriva polaze}i od Presvetoga Trojstva, i to na dvostruk na~in: (a) Presveto Trojstvo je izvori{te njezina postojanja. Otajstvo Presvetoga Trojstva temelj je i klju~ za shva}anje ~ovjeka, te braka i obitelji. U svojoj providnosnoj i bezgrani~noj ljubavi Otac je odvijeka u svojemu Sinu izabrao ~ovjeka i stvorio ga na njegovu sliku, predodredio ga na zajedni{tvo sa sobom i po Sinu ga spasio od grijeha te priveo slavi uskrsnu}a, a Duh Sveti, kojega je Krist izlio na svoje u~enike nakon uza{a{}a k Ocu, trajno u Crkvi uprisutnjuje djelo spasenja. 7 Crkva, pa i ona»ku}na«, utemeljena na sakramentima krsta, potvrde i `enidbe te trajno obnavljana u euharistiji i pomirenju, tj. kr{}anski brak i obitelj, ostvarenje je bo`anskoga plana spasenja. (b) Presvetim Trojstvom ozna~eni su, stoga, i sama nutarnja struktura te poslanje Crkve. Osim toga {to je ostvarenje Bo`jega plana spasenja, Cr- 5 Usp. IVAN PAVAO II.,»Kateheza na generalnoj audijenciji 14. studenog 1979.«, 2, u: Insegnamenti di Giovanni Paolo II., vol. II/2, str. 1156; MD, 7; DoV, ; FC, Usp. LG, Usp. LG,

15 kva je i slika Trojstva, slika unutartrojstvenog zajedni{tva bo`anskih osoba. Ro ena je po izlijevanju Duha Svetoga, osobne i uosobljene ljubavi izme u Oca i Sina. Crkva je koinonia. Ona je»puk skupljen u jedinstvu Oca, Sina i Duha Svetoga«8. Misterij i poslanje Crkve jest da bude koinonia slika Trojstva i sakrament spasenja koje izvodi Otac po djelovanju Sina i po posve}enju koje kroz povijest ostvaruje Duh Sveti. Otajstvo Crkve ostvaruje se na sasvim osobit na~in i u obiteljskom zajedni{tvu utemeljenom na bra~nom `ivotu dvoje kr{tenika. Me usobna ljubav i uzajamna darovanost kr{}anskih supru`nika potje~e s vrela bo`anske ljubavi, u kojemu Osobe Trojstva postoje na na~in dara.»krist (...) objavljuju}i misterij Oca i njegove ljubavi potpuno otkriva i ~ovjeka njemu samome te mu objavljuje uzvi{enost njegova poziva«. 9»'Dvoje njih bit }e jedno tijelo.' Otajstvo je to veliko! Ja smjeram na Krista i na Crkvu«(Ef 5, 32). U svjetlu objave u Isusu Kristu kr{}anski bra~ni drugovi otkrivaju ne samo da je nutarnja prastruktura njihova bra~nog veza religiozne naravi nego da intimno- {}u svoje ljubavi, bezrezervnim i neopozivim predanjem i darovano{}u postaju uprisutnjenjem Boga saveznika i izrazom `ivota onoga koji je vrelo ljubavi, tj. bo`anskoga Trojstva. U svjetlu objave u Isusu Kristu spoznaju uzvi{enost svojega bra~nog poziva: njihov je bra~ni `ivot mjesto uprisutnjenja trojstvenog `ivota i unutartrojstvene ljubavi, na ~iju su sliku stvoreni. Istodobno bra~ni je `ivot i predokus sudjelovanja u trojstvenom darivanju u ljubavi, odnosno anticipacija eshatolo{ke stvarnosti. U kr{}anskom se bra~nom zajedni{tvu tako ostvaruje ozra~je najdubljega i najosebujnijega me uosobnog odnosa. Jedinstvo udvoje, tj. `enidbeno zajedni{tvo mu`a i `ene, slika je zajedni{tva koje je u Bogu i u kojem se tri bo`anske Osobe ljube u intimi otajstva bo`anskog `ivota. To je zajedni{tvo plod izlijevanja darova Duha Svetoga kr{}anskim supru`nicima koji ih suobli~ava Kristu i pretvara ih u osobe-dar, ~iji `ivot postaje `ivotom za drugu osobu. Takva je uzajamna darovanost kr{}anskih supru`nika i njihovo `enidbeno zajedni{tvo sakrament trojstvenog zajedni{tva. Zajedni{tvo kr{}anskih supru`nika, te obitelji utemeljene na sakramentu `enidbe, pronalazi tako svoj prototip u trojstvenom zajedni{tvu bo`anskih Osoba i ozna~uje dioni{tvo u zajedni{tvu Boga i ~ovjeka, ostvarenog po `ivotu i djelu Isusa Krista. 8 LG, 4. 9 GS,

16 Kr{}anski brak i obiteljski `ivot povla{teno su mjesto uprisutnjenja i ostvarenja trojstvenog zajedni{tva me u ljudima i zato sakrament i slika zajedni{tva ljubavi triju bo`anskih Osoba. 10 ^ovjek je poziv na ljubav i sebedarje 4. ^ovjek, stvoren na sliku Bo`ju, stvoren je iz ljubavi za ljubav. On je plod Bo`je ljubavi i stvoren je da bi ljubio. Stoga je ljubiti i biti ljubljen poziv i duboka potreba ljudske osobe. Njezino dostojanstvo slike Bo`je le- `i u sposobnosti darivati se u ljubavi i biti obdaren ljubavlju druge osobe.»^ovjek ne mo`e `ivjeti bez ljubavi. On ostaje po sebi neshvatljivo bi}e, njegov je `ivot li{en smisla, ako mu ne biva objavljena ljubav, ako se ne susretne s ljubavlju, ako je ne iskusi i ne u~ini svojom, ako na njoj `ivo ne sudjeluje.«11 No, iz Bo`jega stvoriteljskog ~ina izronio je ~ovjek u biseksualnoj dvostrukosti postojanja: kao mu{karac i kao `ena. Rije~ je o dvostrukom utjelovljenju ljudske osobe i o dvama na~inima ljudskog postojanja. Ljudsko je bi}e oduvijek biseksualno i postoji samo kao mu{karac ili kao `ena. U ljudsku je narav Stvoritelj upisao poziv na zajedni{tvo i darivanje. Stvoren na sliku Boga saveznika, koji je u sebi trojstveno zajedni{tvo, ~ovjek je obdaren sposobno{}u i potrebom ljubavi i zajedni{tva, voljeti i biti voljen. Sakramentalna kr{}anska `enidba izranja iz Bo`jeg saveza s ~ovjekom, koji svoj vrhunac dose`e u Isusu Kristu; izranja iz otajstva utjelovljenja, muke, smrti i uskrsnu}a Isusa Krista, te je plod i o~itovanje spasenja ostvarenog u `ivotu i u djelu Isusa Krista. Ona je zajedni{tvo spa{enih u Kristu, zajednica u kojoj se o~ituje Kristovo spasenje. Duh Sveti nadahnjuje i ispunjava kr{}anske supru`nike te ih uvodi u doga anje trojstvene ljubavi, a njihovo bra~no darivanje i zajedni{tvo pretvara u dioni{tvo u bo`anskom `ivotu i ~ini ga spasenjskim doga anjem. Savez sklopljen s izraelskim narodom i zape~a}en u Isusu Kristu utemeljen je na Bo`joj odluci za ~ovjeka, iz koje proizlaze ljubav i vjernost u 10»Obitelj je, naime, zajednica osoba kojima je vlastiti na~in postojanja i zajedni~kog `ivljenja, upravo zajedni{tvo: communio personarum. I tu ne dovode}i u pitanje apsolutnu transcendenciju Stvoriteljevu u odnosu na svako stvorenje izbija jedinstveni odnos s bo`anskim Mi «(Pob, 7 8). 11 FC,

17 odnosu prema njemu. Stoga, kr{}anska `enidba, koja proizlazi iz tog saveza, nije puki sentimentalni osje}aj, nego je tako er svjesna i voljna odluka s dalekose`nim posljedicama. Naravni red (zrela ljudska ljubav izme u mu{karca i `ene, koja ve} sama po sebi uklju~uje slobodni pristanak, trajnost i vjernost) biva uklopljen u nadnaravni red i ~ini njegov sastavni dio. 12 Upravo je zato obitelj, kao najmanja zajednica uprisutnjenja i aktualizacije Kristova spasenja,»ku}na Crkva«spasenjska zajednica, u kojoj se doga- aju susret s Kristom i iskustvo njegova spasenja; predokus je eshatolo{ke stvarnosti i mjesto ostvarenja Crkve sakramenta spasenja u Isusu Kristu. Sakramentalnost, vlastita `enidbi kr{tenika, dinami~na je, stoga, stvarnost, koja nije vezana samo uz `enidbenu privolu i uz po~etak zajedni{tva nego se trajno doga a i neprestani je izvor milosti i posve}enja, to ve}i {to je sna`nije predanje `enidbenom drugu»kao Kristu«, na sliku Kristova predanja Ocu. Spasenjski put po predanju bra~nom drugu»kao Kristu«5. U Kristovu vazmenom otajstvu objavljena je najjednostavnija i zadivljuju}a novost: Bog prvi i bezuvjetno ljubi ~ovjeka. Krist je mjera njegove ljubavi prema ~ovjeku i istodobno potpuno ostvarenje Bo`jega nauma o ~ovjeku. On je pravi Bog, ali i savr{eni ~ovjek. Tako mu je Krist otkrio i njegov identitet: U Kristu je oslobo en te`nje za sebi~no{}u te osposobljen da vlastitu radost tra`i u radosti drugoga. Ljubav koju je Krist objavio zahtjevna je. No, upravo su u tome njezina veli~ina i ljepota: u ~injenici da je dvoje kr{}ana pretpostavlja njihovo prethodno osobno sjedinjenje s Kristom i njihovo osobno i neopozivo predanje u braku 12 Brak i obitelj jesu stvarnosti koje pripadaju ovomu svijetu. No, unato~ svojem»profanom«karakteru, brak je»djelo Bo`jih ruku«(usp. Ps 8, 4) i kao takav ima nadnaravno zna~enje. Tek otkrivaju}i to nadnaravno zna~enje (objavljeno u Starom i u Novom zavjetu) i u svjetlu toga (nadnaravnog) zna~enja, mo`emo shvatiti vrijednost braka i obitelji u ljudskom `ivljenju te, napokon, kona~nu i potpunu istinu o braku i ~ini dio povijesti spasenja kao zemaljska stvarnost i stoga ne dopu{ta prenagla{avanje nadnaravnoga zna~enja antropolo{kih danosti, ali isto tako ne dopu{ta ni umanjivanje svetosti i sakramentalnosti tih istih danosti. Bo`ji naum o braku i obitelji, upisan u ljudsku narav u samom ~inu stvaranja, uklju~uje ono zna~enje i vrijednost koja je o~itovana objavom, ali i po{tuje filozofsko promi{ljanje, psihologiju, sociologiju te rezultate medicine, biologije i drugih prirodnih znanosti. 17

18 oblik je predanja i ljubavi prema Kristu, intimnoga sjedinjenja s njim i poniznoga slu`enja njemu u bli`njemu u bra~nom drugu.»kao {to je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li ~uvali moje zapovijedi, ostat }ete u mojoj ljubavi; kao {to sam i ja ~uvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. (...) Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao {to sam ja vas ljubio!«(iv 15, 9 12).»[to ste u~inili jednome od moje najmanje bra}e, meni ste u~inili«(mt 25, 40).»Otajstvo je to veliko«(ef 5, 32). Kr{}anin u bra~nom drugu prepoznaje Krista i uz njega prianja kao uz Krista. Samoprijegorno mu je darovan»kao Kristu«(usp. Ef 5, 22; Rim 12, 9 13) itonana~in Kristova potpunog predanja Ocu (usp. Iv 14, 20; 17, 21 23). Model predanja vlastitom `enidbenom drugu jest Krist na kri`u. Bra~ni drug kojemu se daruje i kojemu se podla`e je Krist (usp. Ef 5, 21).»Svakomu je mu`u glava Krist«(1 Kor 11, 3).»Mu` je glava `ene kao i Krist Glava Crkve (Ef 5, 23). Kr{}anska je `enidba uzimanje udjela u savr{enoj ljubavi onoj Kristovoj. Ljubav mu{karca i `ene jest i mo`e biti sakrament sjedinjenja Krista i Crkve tada kada su mu` i `ena osobno sjedinjeni s Kristom, suobli~eni Kristu predanom Ocu i kada, prianjaju}i jedno uz drugo, me usobno ljube jedno drugo kao Krista.»Mu`evi, ljubite svoje `ene kao {to je Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju«(ef 5, 25). Mu` i `ena, snagom sakramenta krsta, ~ine jedno jedinstveno Kristovo tijelo (usp. 1 Kor 12, 27).»Tako treba da i mu`evi ljube svoje `ene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju `enu sebe ljubi. (...) Doista, mi smo udovi njegova Tijela«(Ef 5, ). Ljubav mu`a i `ene, po sjedinjenju i suobli~enju s Kristom za njih postaje izvorom milosti i posve}enja. Bra~ni `ivot kr{}anskih supru`nika postaje tako milosnom stvarno{}u, sudjelovanjem u sjedinjenju Boga i ~ovjeka u Isusu Kristu i aktualizacijom zajedni{tva izme u Krista, utjelovljenog Sina Bo`jega i Spasitelja, i Crkve, njegove zaru~nice.»otajstvo je to veliko! Ja smjeram na Krista i na Crkvu«(Ef 5, 32). Kr{}anska je `enidba, zato, sakramentalna stvarnost i pripada redu spasenja. Zahva}eni unutartrojstvenom ljubavlju Duhom Svetim 6. Spasenjsko poslanje Sina kulminira u izlijevanju Duha Svetoga i dovr{ava se po njegovu posvetiteljskom djelovanju u Crkvi kroz povijest. Duh Sveti ujedinjuje ~lanove Crkve, stvara vez zajedni{tva me u njima. Stoga je on kao du{a Crkve. Ona postoji u snazi Duha Svetoga. Duh Krista 18

19 uskrsloga, osobna i uosobljena ljubav izme u Oca i Sina 13, izliven na zajednicu Kristovih u~enika povezuje ih u jedno otajstveno tijelo Kristovo. Crkva je, zato, u svojoj najdubljoj naravi zajedni{tvo, zajedni{tvo spa{enih i preporo enih po izlijevanju Duha Krista uskrsloga. Duh Sveti pro`ima Crkvu. Ona svoj identitet i svoje poslanje ostvaruje samo po djelatnoj prisutnosti Duha Svetoga. On ne samo da o`ivljava jednom ustanovljenu zajednicu Crkve nego je trajni temelj i princip zajedni{tva njezina `ivota. Crkve, stoga, nema bez Duha Svetoga. Duh Sveti je u njezinu po~etku (jer je ro ena po izlijevanju Duha). No, on joj trajno daje `ivot kroz povijest, daju}i joj da raste kao Tijelo Kristovo. U ovom dinami~nom identitetu i zakonitosti sveop}e Crkve sudjeluje i ku}na Crkva, utemeljena na bra~nom zajedni{tvu dvoje kr{tenika. Snagom sakramenta krsta i potvrde svaki kr{tenik biva zahva}en unutartrojstvenom ljubavlju Duhom Svetim. Kr{}anski supru`nici, zahva}eni darovano{}u izme u Oca i Sina, postaju sjedinjeni s Kristom u njegovoj uzvratnoj darovanosti Ocu i istodobno unutartrojstvena ljubav Duh Sveti postaje ozra~je i nadahnu}e njihova bra~nog zajedni{tva, {to zahva}a i pro`ima i ~itav njihov obiteljski `ivot. Drugim rije~ima, izvori{te ljubavi i snaga koja povezuje kr{}anske supru`nike u neopozivom predanju i dubokom `ivotnom sjedinjenju u `enidbi, te nutarnji dinami~ki `ivotni princip kr{}anskoga braka i obitelji utemeljene na sakramentu `enidbe, jest Duh Sveti. Duh Sveti bra~nu ljubav unosi u bo`ansku ljubav i ~ini je novom, sakramentalnom stvarno{}u. 14 Kr{}anska je `enidba sakramentalna jer sudjeluje u savr{enoj ljubavi, onoj Kristovoj. Sakramentalna je jer ozna~uje sudjelovanje u daru Duha, tj. u izvoru ljubavi. Bra~ni i obiteljski `ivot tako postaju sveta i posve}uju- }a stvarnost koja aktualizira i uprisutnjuje unutartrojstveni `ivot iz kojega izvire predanje Krista Crkvi te uzvratna darovanost Crkve Kristu. Sakramentalnost kr{}anske `enidbe ne odnosi se stoga samo na `enidbenu privolu i po~etak `enidbenog `ivota nego obuhva}a ~itav bra~ni `ivot u svim fazama njegova razvoja. No, to zna~i da `enidbena privola nije, niti smije biti, samo formalno-pravni ugovor, nego je `enidbena privola i ~in svjesnog i slobodnog ispovijedanja kr{}anske vjere, kojemu nu`no prethodi kr{}ansko iskustvo ulaska u stvarnost pashalnog otajstva u skladu s Isusovom logikom p{e- 13 Usp. DoV, Bra~na ljubav»uzeta je u bo`ansku ljubav«(usp. GS, 48). 19

20 ni~noga zrna (usp. Iv 12, 24 26; Lk 9, 24) te odluka sklopiti `enidbu kao sakrament Gospodina Isusa privola dvoje kr{tenika pred slu`benikom Crkve pretpostavlja zahva}enost zaru~nika Duhom Kristovim i predstavlja ~in ostvaren snagom Duha Svetoga te dar stvorene milosti. Milost sakramenta `enidbe ne dijeli im slu`benik Crkve, nego ga njih dvoje podjeljuju jedno drugomu.»crkva u malom«7. Bra~no zajedni{tvo kr{}anskih supru`nika uprisutnjenje je milosne ljubavi i spasenjskoga `ivotnog zajedni{tva izme u Krista i Crkve (usp. Ef 5, 22 33). Ta milosna ljubav i zajedni{tvo, koje daju sakramentalno dostojanstvo `enidbi dvoje kr{}ana, prelijeva se i na njihovu djecu. Ona udi{u ozra~je ljubavi, hrane se i odrastaju snagom milosne ljubavi izme- u oca i majke, te je i obiteljsko zajedni{tvo kr{}ana pravo crkveno zajedni{tvo, uprisutnjenje i slika Crkve, zaru~nice Kristove. Na taj na~in bra~no i obiteljsko darivanje i zajedni{tvo postaju dioni{tvom u trojstvenom zajedni{tvu i bo`anskom `ivotu, te stoga spasenjskom stvarno{}u i doga anjem. Zbog toga se mo`e ustvrditi ne samo da je sakramentalna bra~na ljubav kr{}anskih supru`nika spasenjsko doga anje te put njihova posve}enja nego da je i `ivot kr{}anske obitelji mjesto ostvarenja Crkve kao spasenjske zajednice skupljene»u jedinstvu Oca i Sina i Duha Svetoga«15 te da i obitelj kao najmanja zajednica aktualizacije i uprisutnjenja spasenja ima i strukturalno mjesto u Crkvi sakramentu spasenja. Ona ne pripada strukturi Crkve zato {to bi Crkva bila podijeljena na manje organizacijske jedinice, a ta bi bila obitelj, nego zato {to se i obitelj kao najmanja zajednica u kojoj se doga a iskustvo spasenja ra a, kao i sveop}a Crkva, iz Kristova otvorena boka i jer je najmanja zajednica u kojoj se ostvaruje `ivot Crkve. 16 U obitelji se ostvaruje otajstvo utjelovljenja i iskustvo Duha; tu se ra- aju `ivot i 'dru{tvo' te se ostvaruje `ivot Crkve. 17 Obiteljsko zajedni{tvo 15 Usp. LG, 4. 16»Obitelj koja polazi od mu`a i `ene, korjenito proizlazi iz Bo`jeg otajstva. To odgovara najintimnijem bi}u mu`a i `ene, njihovu uro enom i izvornom osobnom dostojanstvu«(pob, 8). 17 Usp. LG,

21 kr{}anske obitelji konkretno je ostvarenje spasenjskog zajedni{tva s Kristom uskrslim i me usobno, snagom djelovanja njegova Duha. Bra~na je stvarnost dvoje kr{}ana stoga sakrament odnosa izme u Krista i Crkve, a bra~na i obiteljska zajednica kr{}ana najmanja zajednica spa{enika, najmanja pojedina~na Crkva (Crkva u malom; ku}na Crkva), te prvo mjesto i najredovitiji oblik ljudskog dioni{tva u trojstvenom zajedni{tvu i mjesto ostvarenja trojstvenoga zajedni{tva me u ljudima. Kr{}anska obitelj utemeljena na sakramentalnoj `enidbi pripada, stoga, samoj strukturi Crkve. 18 Mjesto ra anja Crkve jesu sakramenti kr{}anske inicijacije, ali je obitelj kolijevka i mjesto rasta Crkve. Eklezijalna dimenzija sastavni je dio 18 Govore}i o strukturi Crkve, LG ne navodi obitelj. Govori o narodu Bo`jemu, o hijerarhiji, laicima i redovnicima. No, iako u tom kontekstu ne spominje obitelj, ipak to ne zna~i da se ne mo`e govoriti o strukturnom mjestu obitelji u Crkvi. No, pri interpretaciji tvrdnje da obitelj ima eklezijalni karakter i da pripada strukturi Crkve svakako treba izbjegavati shva}anje koje bi sugeriralo odre eni biologizam. Pripadnost Crkvi, naime, uvijek pretpostavlja vjeru, osobno opredjeljenje i sakramentalni `ivot. Crkva se ra a iz vjere, ona je zajednica onih koji osobno prianjaju uz Krista i vjeruju u njega. Iako sakrament, kr{}anska je `enidba zemaljska stvarnost. U nebu nema ni mu{kog ni `enskog, a bra~no zajedni{tvo nestaje u eshatolo{kom `ivotu. Crkvu se, prema tome, ne mo`e vezati uz biolo{ke komponente i strukturu obitelji. Vjernik se ne postaje samim ro enjem, nego tek po osobnoj vjeri i po sakramentu krsta. No, naravni red ulazi u red spasenja i uzajamno bra~no darivanje u kr{}anskoj sakramentalnoj `enidbi oblik je darivanja Kristu u bra~nom drugu (usp. Ef 5, 22) te i braku te obitelji utemeljenoj na sakramentalnoj `enidbi pripada strukturalno mjesto u Crkvi. Duh Sveti, koji je Duh Ljubavi i uosobljeni dar, nadahnjuje i ispunjava kr{}anske supru`nike te ih uvodi u doga anje trojstvene ljubavi. Tako bra~no darivanje i zajedni{tvo postaju dioni{tvom u trojstvenom bo`anskom zajedni{tvu i `ivotu i, radi toga, i spasenjskim doga anjem. Zato se mo`e kazati da su sakramentalno bra~no zajedni{tvo i kr{}anski `ivot obitelji utemeljeni na sakramentu `enidbe mjesto ostvarenja Crkve kao spasenjske zajednice te da kr{}ansko bra~no i obiteljsko zajedni{tvo, kao najmanja zajednica aktualizacije i uprisutnjenja spasenja, pripadaju strukturi Crkve. Kr{}anska obitelj u sebi ima sve tri dimenzije crkvenosti: navije{tanja, slavljenja i slu`enja. (Usp. LG, 11.) Zna~enje obitelji za `ivot Crkve i ostvarenje njezina poslanja nije ni{ta manje strukturalno va`no od va`nosti {to ga za `ivot i poslanje Crkve imaju redovni~ke zajednice, udruge, pokreti i druge crkvene zajednice. No, iako je obitelj mjesto ostvarenja i rasta u crkvenosti, Crkva pa i ona ku}na ra a se u sakramentima. Teolo{ko razmi{ljanje o mjestu obitelji u Crkvi ostaje ipak i dalje zada}om teolo{ke refleksije, kako razmi{ljanje o braku i obitelji u ovom smjeru ne bi izazivalo nedoumice s obzirom na njihovo formalno mjesto u odnosu prema hijerarhijskoj strukturi Crkve. Iz ovoga tako er proizlazi i zada}a da, osim valoriziranja elemenata koji utje~u na valjanost kr{}anske sakramentalne `enidbe, dostatno budu vrednovani i elementi ljudske i kr{}anske zrelosti te dinami~ki karakter `enidbe i svi oni elementi koji utje~u na plodonosnost sakramentalne kr{}anske `enidbe. 21

22 njezina identiteta. U bra~nom i obiteljskom ambijentu ostvaruje se ne samo kr{}anski nego i crkveni `ivot (navije{tanje, slu`enje, slavljenje). Kr- {}anska je obitelj primarno i prirodno mjesto u kojemu se `ive sve tri zada- }e Crkve: svjedo~ko navije{tanje Bo`je rije~i, slavljenje trojedinog Boga zajedni~kom molitvom i ku}nom liturgijom, te slu`enje u ljubavi. Crkva se zato zbiva i ostvaruje i u obitelji. Obitelj ima eklezijalni, a Crkva obiteljski karakter, pa su kr{}anski bra~ni i obiteljski `ivot prostor ostvarenja kraljevstva Bo`jega i sredi{te»civilizacije ljubavi«. 19 Svetost i dostojanstvo tijela i spolnosti 8. ^ovjek ne samo da ima tijelo nego on jest tijelo. Ljudsko tijelo nema samo antropolo{ku, nego ima i teolo{ku vrijednost. Kao {to sudjeluje u dostojanstvu ljudske osobe, ono isto tako, na jednak na~in, sudjeluje i u dostojanstvu slike Bo`je. U otajstvu stvaranja slika je Bo`ja utisnuta u ljudsko tijelo. Tijelo je, stoga, nedvojbeni znak slike Bo`je i specifi~ni je izvor sigurnosti o njezinoj prisutnosti u cjelokupnosti ljudske osobe. I ono je dar predodre en da bude darovan, a spolnost je znak i potvrda istine o tijelu kao daru. Svojom spolno{}u mu{karac i `ena vidljivo izra`avaju i ostvaruju vlastita bi}a stvorena za darovanost na sliku Trojstva. Stvaranjem na sliku Trojstva ~ovjek je stvoren kao mu{karac i kao `ena. U njegovu narav, u po~etku, u otajstvu stvaranja kao bitna dimenzija njegove osobe upisan je zakon darivanja na sliku Bo`ju. ^ovjek je ne samo sposoban za darivanje nego ima i potrebu postati darom za osobu koja se pojavljuje pred njim (i koja ima iste sposobnosti i istu potrebu postati darom i primiti dar). Mu{karac i `ena, u ~ije je bi}e utisnut zakon darivanja u ljubavi na sliku Boga-Dara, ulaze stoga u uzajamno darivanje i, postaju}i darom te primaju}i dar, stvaraju zajedni{tvo osoba na sliku Trojstva. Bra~no zajedni{tvo uklju~uje i utjelovljenje zajedni{tva, odnosno zajedni{tvo koje se temelji na dvostrukosti tjelesne konstitucije ljudske osobe, stvorene kao mu{karac i kao `ena. To ima vi{estruko zna~enje: a) ^ovjek postaje u potpunosti svjestan istine o sebi i upoznaje samoga sebe kroz iskustvo izvornoga biseksualnog zajedni{tva mu{karca i `ene, tj. u zajedni{tvu s drugom osobom. On otkriva vlastitu istinu u drugoj osobi; za otkrivanje vlastitog identiteta potrebna mu je po- 19 Usp. Pob,

23 mo} druge osobe»kao {to je on«(usp. Post 2, 18). Ta je»pomo}«uzajamna, a sastoji se u pru`anju mogu}nosti ostvarenja vlastite naravi kao dara u zajedni{tvu osoba. b) Ljudska je osoba definirana i vlastitim tijelom te vlastitom spolnom obilje`eno{}u, odnosno tijelo i spolnost ~ine sastavni dio istine o ~ovjeku slici Bo`joj. Spolnost ne samo da odre uje tjelesnost pojedina~ne osobe nego ulazi i u definiciju osobnog identiteta te iste osobe. c) ^ovjek ostvaruje vlastitu osobnost prihva}aju}i drugu osobu i po prihva}enosti od druge osobe. Otvorenost prema drugoj osobi jedini je put vlastita ostvarenja. To zna~i da se ~ovjek u potpunosti ostvaruje kao slika Bo`ja u zajedni{tvu osoba. 20 Iz Bo`jega stvoriteljskog ~ina izronio je ~ovjek u biseksualnoj dvostrukosti svojega postojanja: kao mu{karac i kao `ena. Na ljubav i sebedarje pozvan je i ostvaruje ih kao utjelovljeni duh i kao produhovljeno tijelo kroz dva na~ina svojega ljudskog postojanja: kao mu{karac i kao `ena. Biti mu{ko i biti `ensko darovi su koji se nadopunjuju, a ljudska spolnost sastavni je dio sposobnosti i potrebe za ljubavlju koju je Bog upisao u ljudsko bi}e u otajstvu stvaranja.»ljudsko tijelo sa svojim spolom te njegovo mu{ko i `ensko obilje`je, vi eno u samom otajstvu stvaranja, nije tek izvor plodnosti i ra anja, kao u ~itavom naravnom redu, ve} od po~etka sadr`i 'zaru~ni~ko' svojstvo, tj. sposobnost izra`avanja ljubavi: ba{ one ljubavi u kojoj ~ovjek-osoba postaje dar i po tom daru ostvaruje smisao svojega postojanja i `ivljenja.«21 Bra~no zajedni{tvo na sliku trojedinoga Boga podrazumijeva, dakle, komunikaciju onoga {to je u ~ovjeku mu{ko i onoga {to je u njemu `ensko, odnosno ono obuhva}a i ljudsko tijelo. No,»spolnost ne ozna~ava mu{karca i `enu samo na tjelesnom, ve} i na psiholo{kom i duhovnom podru~ju, obilje`avaju}i svaki njihov izri~aj. Ova razli~itost, povezana s komplementarno{}u dvaju spolova, potpuno odgovara Bo`jem planu prema pozivu na koji je svatko pozvan«22. Tjelesno sjedinjenje mu{karca i `ene 20 Usp. MD, IVAN PAVAO II., Kateheza na generalnoj audijenciji 16. sije~nja 1980., u: Insegnamenti di Giovanni Paolo II, vol., III/1, str ; usp. jo{: LJS, KONGREGACIJA ZA KATOLI^KI ODGOJ, Odgojiteljske smjernice glede ljudske ljubavi, 1. studenoga 1983., 4, u: L'Osservatore Romano, talijansko izdanje, Umetak, 2. prosinca

24 potvr uje i produbljuje njihovo zajedni{tvo te oboga}uje supru`nike. Svojom spolno{}u njih dvoje na vidljiv na~in izra`avaju i ostvaruju vlastita bi- }a stvorena za ljubav i darovanost. Bra~na ljubav, koja uklju~uje tjelesnost i spolnost, znak je i zalog duhovnog zajedni{tva i `ivotne veze posve}ene sakramentom. Tjelesna intimnost snaga je koja pridonosi osobnom rastu supru`nika i njihova bra~nog zajedni{tva te ostvarenju braka i obiteljskog zajedni{tva kao sredi{ta civilizacije ljubavi. Kr{}anski je supru`nici `ive u po{tovanju trojedinog Boga i njegova plana ljubavi, vjerno, ~asno i velikodu{no prema vlastitom supru`niku i prema `ivotu koji mo`e nastati kao plod i kruna njihove ljubavi. Jedinstvo, svetost i nerazrje{ivost bra~nog zajedni{tva 9. Ljubav u sebi uklju~uje trajnost i vjernost. Bra~na ljubav uklju~uje potpuno i bezrezervno uzajamno predanje du{e i tijela, te je ona po svojoj naravi isklju~iva. Rije~ je o darivanju osobe osobi. Takvo darivanje obvezuje mnogo ja~e i dublje od i~ega drugoga. Kr{}anski supru`nici participiraju u potpunom i neopozivom Bo`jem darivanju u Kristu i zato je njihov bra~ni `ivot uprisutnjenje Kristova spasenja i o~itovanje jedinstva Krista i njegove Crkve. Kr{}anska sakramentalna `enidba zato je vjerna i nerazrje{iva. Ona je mjesto aktualizacije potpunoga i neopozivoga Bo`jega samodarivanja u Isusu Kristu. Nerazrje{ivost `enidbe, stoga, nije samo cilj prema kojemu te`e kr- {}anski supru`nici nego je i minimum od kojega polaze da bi ostvarili potpuno `ivotno zajedni{tvo i ljubav. Tada }e, po daru Duha Svetoga primljenom u sakramentima krsta, potvrde i `enidbe, mo}i od~itavati O~evu spasenjsku ljubav objavljenu u Isusu Kristu. Svjedo~anstvom svojega bra~nog `ivota proro~ki }e je posredovati i svojoj djeci. Ovakvim pristupom bra~nom zajedni{tvu u potpunosti se mijenjaju i perspektive unutar kojih se zbiva svakodnevni kr{}anski bra~ni `ivot. Prihva}anje nerazrje{ivosti kao minimuma na samom po~etku bra~nog `ivota postaje za bra~ne drugove trajnom pokreta~kom energijom u nastojanju oko me usobnog razumijevanja, uzajamnog prihva}anja, tra`enja oboga}enja u me usobnoj razli~itosti, postupnog rasta u jedinstvu, ljubavi i zajedni{tvu. U vrijeme bra~nih kriza i obiteljskih te{ko}a postaje sna`nim pozivom na pra{tanje i imperativom jo{ zauzetijega tra`enja putova dijaloga, milosr a, svjedo~ke ljubavi i ozbiljnog zalaganja u rje{avanju te{ko}a. 24

25 Ispunjenje Kristove otkupiteljske volje o nerazrje{ivosti `enidbe nije da bra~ni drugovi ostanu zajedno zato {to bi na to bili prisiljeni pozitivnim zakonom ili tradicionalnom dru{tvenom sredinom. Crkva, naime, nau~ava da se spasenjski put sastoji u tome da bra~ni drugovi imaju snage uzajamno se ljubiti u svim prilikama svojega `ivota, da snagu za takvu ljubav crpe iz vjere u Krista raspetoga i uskrsloga, iz sakramenata krsta i `enidbe te iz redovitoga sakramentalnog `ivota, ponajprije iz euharistije i pomirenja. Na taj na~in jedno drugomu svjedo~e milosrdnu, postojanu i vjernu ljubav objavljenu u kri`u Isusa Krista i njihovo bra~no zajedni{tvo postaje proro~kim navje{tajem i uprisutnjenjem eshatolo{koga kraljevstva Bo`jega. Bog»ho}e i daruje nerazrje{ivost `enidbe kao plod, znak i zahtjev posvema{nje vjerne ljubavi koju ima prema ~ovjeku i koju Gospodin Isus o~ituje prema svojoj Crkvi. (...) Kao {to je Gospodin Isus 'vjerni svjedok' (Otk 3, 14), 'da' Bo`jih obe}anja (usp. 2 Kor 1, 20), pa prema tome najvi{e ostvarenje bezuvjetne vjernosti kojom Bog ljubi svoj narod, tako su i kr- {}anski supru`nici pozvani da stvarno uzmu udjela u neopozivoj nerazrje{ivosti koja povezuje Krista s Crkvom, njegovom zaru~nicom, koju on ljubi do kraja vremena«. 23 Vanjske (institucionalne i dru{tvene) oznake po kojima prepoznajemo kr{}ansku bra~nu i obiteljsku zajednicu, koje nu`no uklju~uju i kanonskopravni okvir `enidbe, vidljivi su znak milosne i spasenjske stvarnosti. Upravo radi toga veoma je va`an i taj vidljivi institucionalni karakter kr- {}anske `enidbe, odnosno njegova kanonska dimenzija, koja uklju~uje jednost, vjernost i nerazrje{ivost bra~ne veze. Po tim oznakama sakramentalne `enidbe o~ituje se da Duh Sveti ostvaruje djelo spasenja upravo u `ivotnom hodu jednoga bra~nog para i pretvara ga u milosnu stvarnost te sakramentalno o~itovanje trojstvene ljubavi. U kr{}anskoj sakramentalnoj `enidbi, u jedinstvu i vjernosti bra~nih drugova, kroz stabilnost i nerazrje- {ivost njihove bra~ne veze, u ljudskoj se povijesti o~ituje Bo`ja prisutnost i ljubav te snaga Kristova spasenja. Djeluju}i unutar i preko sakramentalne strukture, te pro`imaju}i institucionalnu dimenziju Crkve, pa i one»ku}ne«, Duh Sveti pretvara bra~nu stvarnost u prostor ljubavi unutar kojega sjedinjuje bra~ne drugove s Kristom i me usobno. 23 FC,

26 Roditeljstvo odraz bra~ne ljubavi, trajni znak jedinstva supru`nika te `iva i nerazrje{iva sinteza njihove ljubavi njihovo je dijete. 24 Ljudska je ljubav po naravi usmjerena o~instvu i maj~instvu. Maj~instvo nu`no uklju~uje i o~instvo, a o~instvo nu`no uklju~uje i maj~instvo. Roditeljstvo je doga anje po kojemu se obitelj, ve} uspostavljena `enidbenim ugovorom, ostvaruje u punom i osebujnom zna~enju. 25 Djeca su kruna bra~ne ljubavi. Ona u~vr{}uju `enidbeni savez roditelja te oboga}uju, produbljuju i pru`aju novi izazov, smisao i ljepotu bra~nom zajedni{tvu oca i majke. Daruju}i `ivot, roditelji sudjeluju u stvarala~koj Bo`joj mo}i i 'u ra anju prenose Bo`ju sliku od ~ovjeka na ~ovjeka' 26. Na taj na~in ispunjavaju Stvoriteljevu zapovijed:»plodite se, i mno`ite, i napunite zemlju«(post 1, 28) te odgovaraju na njegovo povjerenje, koje im je iskazao u~iniv{i ih dionicima svoje stvoriteljske mo}i. Otvorenost `ivotu objaviteljski je znak istinitosti bra~ne ljubavi. 27 Ra anje je nastavak stvaranja. Ljudski je `ivot dar, primljen da u svoje vrijeme bude darovan. 28 Ra anje novog `ivota ne odgovara samo biolo{kim zakonima nego izravno stvoriteljskoj volji Bo`joj. ^ovjek je, naime, jedino bi}e na zemlji»koje Bog ho}e radi njega samoga«. 29 Bog ho}e ~ovjeka u svakom ljudskom za~e}u i ro enju. Ho}e ga kao bi}e sli~no sebi, radi njega samoga. Iako su razumljive `elja i te`nja roditelja da u ra anju djece prepoznaju krunu svoje uzajamne ljubavi i da djecu `ele za sebe, ipak moraju imati na umu da su djeca prije svega Bo`ji dar njima, te da je radi toga potrebno da svako dijete prihva}aju i ra aju doista kao suradnici Bo`ji u djelu stvaranja. O~instvo i maj~instvo, dakle, nisu samo tjelesni, nego prije svega duhovni zadatak. 24 Usp. LJS, Usp. FC, 69; Pob, Usp. FC, Usp. LJS, EV, Usp. GS,

27 Obiteljski odgoj 11. O~instvo i maj~instvo zadatak su koji po naravi nije samo tjelesni nego i duhovni.»tjelesno roditi zna~i zapo~eti dalje 'ra anje', postupno i slo`eno, u tijeku cijelog odgojnog doga anja«. 30 Papa Ivan Pavao II., u svojem Pismu obiteljima, govori o rodoslovlju osobe: Svaki ~ovjek ima svoje biolo{ko rodoslovlje jer su roditelji suradnici Boga stvoritelja. No, osim biolo{kog, svaki ~ovjek ima i svoje duhovno rodoslovlje. Ono svoj po~etak ima u Bogu jer je svaki ~ovjek ideja i slika Bo`ja. Ali to duhovno rodoslovlje usko je vezano uz bra~ni i obiteljski `ivot te uz roditeljski i obiteljski odgoj. 31 Obitelj je, naime, mjesto naj~i{}e ljudske ljubavi u svim njezinim oblicima. U njoj se najkonkretnije na razli~ite na~ine slu`i ~ovjeku i promi~e vrijednost i kvaliteta ljudskog `ivota. Bra~na je ljubav mjesto i {kola autenti~nog po{tovanja svake ljudske osobe i priznavanja njezina dostojanstva; {kola je sebedarja, susreta, dijaloga, slu`enja, vjernosti i dru{tvenosti; stvara zajednicu osoba. Obitelj je tako i {kola kreposti bez kojih ni ljudsko dru{tvo ne mo`e opstati: ona je {kola slobode, odgovornosti, pravednosti, me usobnog prihva}anja, dijeljenja materijalnih dobara, solidarnosti. U obiteljskom zajedni{tvu stola svatko dobiva prema vlastitim potrebama i daje prema vlastitim mogu}nostima. Obitelj zadovoljava materijalne potrebe djece. Ona posreduje i omogu}uje iskustvo osnovnih ljudskih i kr{}anskih vrijednosti. Njoj pripada poslanje o~ovje~enja svijeta. Obitelj je 'majka i hraniteljica' ljudske osobe 32,»prva {kola onih dru{- tvenih kreposti koje su potrebne svakom dru{tvu«33,»najkompletnija i najbogatija {kola ljudskosti«34, najprirodnije odgojno sredi{te i najidealnija sredina za tjelesni, duhovni i vjerski rast jedne osobe. Stoga ona ima apsolutni odgojni primat. Prosje~na obitelj bolji je odgojitelj od najbolje odgojne ustanove. Odgoj ~ini sastavni dio cjelovitog ra anja. Dijete se ne ra a samo po tijelu nego i duhovno, tj. odgojem i zato je odgoj prirodno dovr{enje ~ina 30 Pob, Usp. Pob, Usp. GS, GE, GS,

28 ra anja.»budu}i da roditelji daju djeci `ivot, oni imaju obvezu da ih odgajaju i zato ih treba priznati kao prve i povla{tene odgojitelje svoje djece. Odgojna uloga roditelja je takve va`nosti, da se te{ko mo`e ~im drugim zamijeniti.«35 Darovav{i `ivot i prihva}aju}i ga u ozra~ju ljubavi, oni na jedinstven na~in poznaju svoju djecu u njihovoj neponovljivoj posebnosti i posjeduju tajnu te izvori{te prave ljubavi. Oni su bogati odgojnim potencijalom kojega nitko drugi nema. 36 Uz roditelje, i zajedno s njima, odgajaju bra}a i sestre, djedovi i bake te {ira obiteljska i rodbinska sredina. Crkva je u obitelji i obitelj je Crkva te obitelj svojim odgojem sudjeluje u `ivotu i poslanju Crkve. Odgoj u kr{}anskoj obitelji bitno je ozna~en sakramentalnom dimenzijom bra~ne ljubavi i crkvenom dimenzijom kr- {}anske obitelji te se na taj na~in uklju~uje u evangelizacijsko poslanje Crkve. Bra~ni drugovi i ostali ~lanovi obitelji za to su poslanje osposobljeni snagom sakramenata krsta, potvrde i `enidbe, obdareni su milo{}u koja proizlazi iz tih sakramenata, te karizmama i posebnim iskustvima koja su vlastita bra~noj i obiteljskoj zajednici. 37»Jedno od podru~ja na kome je obitelj nezamjenjiva zacijelo je religiozni odgoj, po kome obitelj raste kao 'doma}a Crkva'. Religiozni odgoj i vjeronauk, {to ga djeca u obitelji primaju, stavljaju obitelj u podru~je Crkve kao istinski subjekt evangelizacije i apostolata.«38 Zato se Crkva doista zbiva u obitelji. Bra~na i obiteljska duhovnost 12. Bra~no zajedni{tvo dvoje kr{}ana zajedni{tvo je u ljubavi. Ljubav je dar kojim su obdareni i ona je istodobno njihov zadatak. A ljubav mo`e biti produbljena i o~uvana samo od Ljubavi, i to one Ljubavi koja je»izlivena u srcima na{im po Duhu Svetom koji nam je dan«(usp. Rim 5, 5). 39 Osobitu va`nost u zajedni~kom `ivotu ima stoga bra~na duhovnost. 35 GE, Usp. LJS, Usp. Pob, 16; CONFERENZA EPISCOPALE ITALIANA, Matrimonio e famiglia oggi in Italia, Rim, 1969., Pob, Usp. Pob, 7. 28