ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU Preddiplomski sveučilišni studij Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Transcript

1 S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U FILOZOFSKI FAKULTET ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU Preddiplomski sveučilišni studij Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni) Klasa: Ur. broj: Split, 23. prosinca godine

2 1 OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU Naziv visokog učilišta Filozofski fakultet u Splitu Adresa Poljička cesta 35, Split Telefon Fax E.mail adresa dekanat@ffst.hr Web stranica OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU Naziv studijskoga programa Preddiplomski sveučilišni studij Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni) Nositelj studijskoga programa Filozofski fakultet u Splitu Sunositelj studijskoga programa Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program X Preddiplomski X Diplomski Integrirani Razina studijskoga programa Poslijediplomski sveučilišni Poslijediplomski specijalistički Diplomski specijalistički Akademskistručni naziv koji se stječe po završetku studija Sveučilišni prvostupnikprvostupnica (baccalaureausbaccalaurea) talijanskog jezika i književnosti (univ.bacc.philol.ital.)

3 2 1. UVOD 1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija Pokretanje studija humanističkih znanosti u Splitu godine stiglo je kao odgovor na dugu, gotovo tradicijsku, potrebu i potražnju za mladim nastavnicima i talijanistima u najvećoj županiji u Republici Hrvatskoj koja je, uz onu Istarsku, ujedno i hrvatska županija s najstarijim povijesnim korijenima kontakata s Republikom Italijom. Odnos spomenute ponude i potražnje u sektoru talijanistike je doveden u gotovo dramatičnu situaciju zatvaranjem konzulata Republike Italije u Splitu, nakon više od stotinu godina postojanja u rujnu godine. Studij talijanskog jezika i književnosti pri Filozofskom fakultetu u Splitu postaje gotovo od strateške važnosti nakon što je te iste je godine (1. srpnja) Republika Hrvatska pristupila Europskoj Uniji. Ta je strateška važnost dvojake prirode: s jedne strane temeljiti cursus obrazovanja na jeziku jedne od članica G8 skupine neupitno povećava kompetentnost i kompetitivnost prvostupnika te im pruža mogućnost konkuriranja na širem, Europskom, tržištu rada, u obrazovnim, kulturnim i upravnim institucijama, u nakladništvu, medijima i, posebice, u turizmu i u prevoditeljskom sektoru; s druge strane, povijesna prožimanja dviju kultura, književnosti, te dvaju jezika EU, zaslužuju pažnju mladih znanstvenika s modernim pristupom koji će slično nasljeđe znati vrednovati te mu dati novi kulturno-ekonomski impuls. Preddiplomski studij talijanskog jezika i književnosti koncipiran je tako da obuhvaća sve fundamentalne sadržajne značajke i nudi mogućnost širokog humanističkog obrazovanja iz područja talijanskog jezika i književnosti te formira mlade stručnjake modernog profila. Preddiplomski je studij preduvjet za nastavak obrazovanja na diplomskom studiju za nastavnike, ali i za buduće prevoditelje kojih ima premalo na tržištu rada koje u svojim europskim okvirima ukazuje na rastuću potrebu za prevoditeljima - sa talijanskog i na talijanski u odnosu na novi europski jezik. Na sličnu situaciju upućuje i dosadašnji interes za studij kroz brojke prijavljenih kandidata na razredbenim ispitima Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...) Obrazovne potrebe lokalne zajednice, geopolitički položaj u regiji te gospodarski trendovi grada i županije s naglaskom na turizam i na promicanje kulturne baštine ukazuju na potrebu za kompetentnim talijanistima. Isto potvrđuje kontinuirana suradnja djelatnika Odsjeka i studenata s Gradom Splitom, Splitsko-dalmatinskom županijom, Turističkom zajednicom, Zajednicom talijana grada Splita, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za mobilnost i programe EU te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Njima valja dodati i suradnje s Institutom za talijansku kulturu u Zagrebu, te počasnim konzulatom Republike Italije u Splitu. Spomenuta tijela, relevantna u tkivu lokalne zajednice, nerijetko imaju potrebu za suradnjom s djelatnicima Odsjeka za talijanski jezik i književnost te sa prvostupnicima

4 3 prvostupnicama koji, po završetku preddiplomskog studija talijanskog jezika i književnosti, posjeduju visoku razinu jezičnog znanja te razvijene komunikacijske vještine na talijanskom jeziku, a u stanju su i kompetentno prevesti, interpretirati razne tipologije književnih te prevesti razne vrste tekstova sa talijanskog jezika i na talijanski jezik. Mladi stručnjaci sličnog profila su sposobni za obavljanje za poslove jezičnog posredovanja u gospodarskim subjektima, obrazovnim, upravnim i kulturnim institucijama, rad u starim i novim medijima i izdavaštvu. Prisutnost studija u zajednici je također mjerljiva i kroz znanstveno nastavnu djelatnost čiji su akteri nerijetko i sami studenti. Ta je aktivnost koja je dio osnovice Odsjeka koji već godinama organizira međunarodne skupove u Hrvatskoj i šire doprinoseći tako diseminaciji novih znanstvenih spoznaja na polju talijanistike Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja Uzor prilikom donošenja odluka o studijskim programima bila je dobra praksa renomiranih i uspješnih programa studija sličnih profila u Europi i svijetu kako bi se studentima omogućio razvoj postojećih i usvajanje novih kompetencija iz polja talijanistike. Studijski program izrađen je u skladu sa najsuvremenijim promišljanjima iz talijanskog jezika i književnosti te se baziraju na recentnim znanstvenim spoznajama. Oblici nastave predviđeni u provođenju studijskih programa osmišljeni su na način da razvijaju kritičko mišljenje te da potiču kreativnost. Djelatnici Odsjeka za talijanski jezik i književnost aktivni su članovi relevatnih strukovnih udruženja u Hrvatskoj i u svijetu poput ADI (Associazione degli Italianisti), AIPI (Associazione Internazionale dei Professori di Italiano), HDPL (Hrvatsko Društvo za Primjenjenu Lingvistiku), AISLI (Associazione Internazionale di Studi di Lingua e Letteratura Italiana), AATI (American Association of Teachers of Italian) i dr Partneri izvan visokoškolskoga sustava Partneri izvan visokoškolskog sustava obrazovanja s konkretnim zanimanjem za studijski program Talijanski jezik i književnost su prvenstveno odgojno-obrazovne institucije kao osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, privatne škole stranih jezika, Institut za talijansku kulturu u Zagrebu, mediji, turističke i razne kulturne ustanove i udruge Način financiranja Studjski program talijanski jezik i književnost financira se, kao i svi ostali dvopredmetni studijski programi na Filozofskom fakultetu u Splitu, iz namjenskih sredstva MZOS-a. K tome valja dodati i višegodišnji kontinuirani priljev donacija MAE (Ministero degli Affari Esteri) tj. Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije kroz posredovanje Instituta za talijansku kulturu u Zagrebu. Ovi potonji su fondovi od vitalne važnosti za Odsjek i za studijski program jer omogućuju usavršavanje djelatnika Odsjeka te suradnju sa stranim lektorima (izvornim govornicima) i

5 4 gostujućim profesorima što bitno utječe na znanstveno istraživačku djelatnost te na kvalitetu didaktičke ponude Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji Program studija talijanskog jezika i književnosti na preddiplomskoj razini usporediv je sa srodnim talijanističkim studijima na sveučilištima u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji, što omogućuje nesmetanu mobilnost (outgoing i incoming) studenata. Na nacionalnoj razini studij talijanskog jezika i književnosti je usporediv sa srodnim studijem Odjela za studije na talijanskom jeziku Sveučilišta u Puli ( BZRUVU- ). Pulska inačica studija dijeli sa splitskim ekvivalentom povijesnu bliskost talijanskoj kulturi što se odražava u kompletnosti obaju studijskih programa. Nije slučaj da je suradnja dvaju Odsjeka postojana već dugi niz godina. Na europskoj razini preddiplomski studij talijanskog jezika i književnosti može se usporediti s onim pri francuskom sveučilištu Paris Ouest (Nanterre La Defense) ( jer oba programa odražavaju izbornu fleksibilnost u kompletnosti programa što, u konačnici, daje određenu autonomiju studentu pri stvaranju vlastitog profesionalnog profila u okviru zadanih programskih opcija. Odsjek za talijanski jezik i književnost uspješno surađuje (kroz razmjene studenata, nastavnog osoblja, suorganizaciju skupova itd.) sa srodnim strukturama u zemlji i svijetu (talijanski jezik je četvrti jezik po broju studenata na svijetu) što neizbježno pozitivno utječe na unapređenje kvalitete samog studijskog programa Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj) Studijski program je povezan s istovrsnim studijima u Republici Hrvatskoj i u Europi. Odsjek za talijanski jezik i književnost jedna je od prvih sastavnica što se tiče pokretanja Erasmus + ugovora. Shodno tome sklopljeni su Erasmus+ sporazumi za mobilnost nastavnika i studenata na europskoj razini. Studenti su u mogućnosti, u skladu s bolonjskim načelima, dio studijskoga programa ostvariti i izvan matičnoga odsjeka, odnosno institucije i to na sveučilištima u Grazu, Rennesu, St.Etienne, Cataniji, Pescari, Trstu, Konstanzu, Varšavi i dr Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta Studijski program usklađen je s Razvojnom strategijom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

6 Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa Preddiplomski studij Talijanski jezik i književnost prema Bolonjskoj deklaraciji provodi se od akademske godine Sličan dvopredmetni dodiplomski sveučilišni studij talijanskoga jezika i književnosti uspješno se provodio na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu od akademske godine do Dio djelatnika odsjeka posjeduje međunarodno iskustvo u provođenju srodnih programa. 2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA 2.1. Opći dio Znanstvenoumjetničko područje studijskoga programa Trajanje studijskoga programa Minimalni broj bodova potreban za završetak studija Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Humanističke znanosti 6 semestara (3 godine) 90 (180) Završena srednja škola i položena matura iz predmeta Hrvatski jezik (A), Engleski (A) i Matematika (B) 2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti ishoda učenja) Završetkom preddiplomskog studija Talijanski jezik i književnost prvostupnik prvostupnica će moći: 1. definirati kardinalne pojmove iz talijanistike te ih primijeniti u daljnjem proučavanju talijanskog jezika i književnosti 2. istraživati značenje i strukturu književnih i neknjiževnih tekstova na talijanskom jeziku te znati prevesti iste tekstove na talijanski jezik i sa talijanskog jezika na drugi jezik 3. razlikovati vrstu teksta i odabrati odgovarajući stil i strategiju pismenog prevođenja, samostalno prilagoditi i razumjeti možebitne kulturološke nijanse s ciljem primjene i prilagodbe u jeziku cilju 4. razmotriti i razlikovati te usporediti ponuđene lingvističke i stilističke kombinacije, transponirati zadani tekst iz jezika izvora u jezik cilj 5. analizirati i razlikovati faze i pregled razvoja povijesti jezika te razmotriti, razlikovati i usporediti jezične teorije kroz povijest i njihov značaj za suvremene teorije na polju jezikoslovlja

7 6 6. definirati i protumačiti temeljne književne pravce i programski zadane autore te smjestiti autore u odgovarajući književno-povijesni okvir i samostalno interpretirati odabrane književne tekstove 7. proučavati znanstvenu i stručnu literaturu iz struke na talijanskom i drugim jezicima 8. analizirati društveno-kulturne okolnosti talijanskog društva u raznim vremenskim razdobljima 9. primjenjivati refleksivne i kritičke metode u formiranju vlastitih pretpostavki o književnim konceptima, stilovima, poetici, književnoj vrijednosti i utjecaju ideologija i hegemonija na značenje i čitanje tekstova 10. kompetentno raspravljati o istraživačkim pristupima koje se koriste u području teorije književnosti na talijanskom jeziku 11. primjenjivati stečena znanja na pisanje o talijanskoj književnosti i jeziku i na predavanje istih. 12. objasniti i protumačiti strukturu talijanskog jezika u sinkroniji dijakroniji na talijanskom jeziku. 13. definirati i tumačiti temeljne pojmove iz područja fonetike, fonologije, sintakse, leksika, leksikologije i morfologije talijanskog standardnog jezika 14. znati pisati, čitati, analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova na talijanskom jeziku 15. primijeniti znanstvenu metodologiju u izučavanju talijanskog jezika i književnosti 16. usvojiti relevantna znanja o komparatistici i komparatističkom istraživanju na talijanskom jeziku 17. ovladavati osnovnim pojmovima iz teorije medija; identificirati i uspoređivati obilježja pojedinih medija; razlikovati jezične prakse u pojedinim medijima; prikazati sliku talijanskog medijskog prostora; planirati, provesti i prikazati jezičnu analizu na odabranom mediju Mogućnost zapošljavanja Završetkom preddiplomskog studija Talijanski jezik i književnost prvostupnik prvostupnica stječe jezične i komunikacijske kompetencije i znanja iz talijanske književnosti i kulture te odgovarajuće vještine potrebne u poslovima institucija javnog i privatnog sektora, u kulturnim (izdavačke kuće, knjižnice, muzeji), gospodarskim i upravnim ustanovama, medijima i turizmu, u Republici Hrvatskoj i u drugim zemljama članicama EU.

8 Mogućnost nastavka studija na višoj razini Završetkom preddiplomskog studija Talijanski jezik i književnost prvostupnik prvostupnica može na Odsjeku za talijanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu upisati dvopredmetni diplomski studij talijanskog jezika i književnosti nastavnog ili prevoditeljskog usmjerenja. Također, prvostupnik prvostupnica može upisati i usporedive diplomske studije na drugim sveučilištima u Hrvatskoj i u inozemstvu Studiji niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij Nema studija niže razine s kojih je moguć upis na predloženi studij Uvjeti i način studiranja Preddiplomski studij talijanskog jezika i književnosti ustrojava se i izvodi kao redoviti sveučilišni dvopredmetni studij te se slobodno kombinira s drugim dvopredmetnim preddiplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Splitu. Studij traje tri godine s po dva semestra na godini (ukupno 6 semestara). Jednom godinom studija stječe se 30 -a. Svi studenti tijekom studija mogu upisati jedan izborni predmet s nekog drugog studijskog programa Filozofskog fakulteta u Splitu. Obveze studenata tijekom studiranja određene su nastavnim programima pojedinih predmeta (vidjeti opise predmeta), a njihove obveze sudjelovanja u nastavi te ritam studiranja i polaganja ispita, kao i veličina skupina za sve nastavne oblike određeni su propisima Filozofskog fakulteta u Splitu Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij Većina predmeta koncipirana je kroz rad u malim grupama i pretpostavlja redovito savjetovanje studenata s predmetnim nastavnicima u vezi izrade seminarskih radova, izlaganja i polaganja ispita u vrijeme konzultacija. Tijekom zimskog semestra na trećoj godini studija studenti biraju mentora za izradu završnog rada koji će ih voditi kroz istraživanje i pisanje tijekom ljetnog semestra. Svaka studijska godina ima svoga studentskog predstavnika, a dva studenta su predstavnici u Vijeću Odsjeka. Na Filozofskom fakultetu od godine djeluje Centar za savjetovanje. Za savjete i vođenje pri sastavljanju prijava za Erasmus+ mobilnost zadužen je odsječki koordinator. Za sva pitanja u vezi studija i studijskog programa talijanistike studenti se mogu obratiti i Pročelniku Odsjeka.

9 Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija KOD PREDMETA NAZIV PREDMETA STUDIJ U ČIJEM SE ELABORATU NALAZI OPIS NAVEDENOG PREDMETA FPPIP9 Crkva i kršćanstvo u prvim stoljećima preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPL1 Latinski jezik 1 preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP8 Spomenička baština kao povijesni izvor I preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP20 Povijesna kartografija preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP18 Rimski vojnici u Saloni preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP8A Spomenička baština kao povijesni izvor II preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP21 Kršćanstvo i Crkva u Dalmaciji u ranom srednjem vijeku preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP13 Novovjekovna povijest Francuske preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP17 Migracije na području Dalmacije u novom vijeku preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP23 Društvena povijest Dalmacije u 16. i 17. stoljeću preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP5 Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP26 Povijest hrvatskog glagoljaštva preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP6 Povijest Mletačke Republike preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP25 Historiografija ranovjekovnog Mediterana preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP15 Povijest Kaštela I. preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP27 Svijet otoka Hvara u osvit suvremenog doba preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP22 Povijest Splita u kasnom srednjem vijeku preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP28 Hrvatska glagoljska i ćirilska paleografija preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP14 Politički portreti iz hrvatskog 20. stoljeća preddiplomski sveučilišni studij Povijest FPPIP16 Historijska geografija Hrvatske preddiplomski sveučilišni studij Povijest PRPI11 Uvod u književnost preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje PRPI12 Hrvatske predaje preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje PRPI14 Ples i stvaralaštvo u pokretu preddiplomski sveučilišni

10 9 studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje PRPI31 Psihologija dječjeg crteža preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje PRPI42 Darovita djeca preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje PRPI45 Tradicijska kazivanja za djecu preddiplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje HZY004 Ruski jezik preddiplomski sveučilišni studij Hrvatski jezik i književnost HZE508 Aspekti britanske kulture preddiplomski sveučilišni studij Engleski jezik i književnost HZE503 Poslovna komunikacija preddiplomski sveučilišni studij Engleski jezik i književnost FFPD58 Privrženost u cjeloživotnoj perspektivi preddiplomski sveučilišni studij Pedagogija FFPD52 Pedagogija darovitih preddiplomski sveučilišni studij Pedagogija FFPD105 Pedagogija i djetinjstvo preddiplomski sveučilišni studij Pedagogija FFPD97 Psihologija prosuđivanja i odlučivanja preddiplomski sveučilišni studij Pedagogija FFPD39 Istraživačka nastava prirodoslovlja preddiplomski sveučilišni studij Pedagogija FFPD109 Izvori znanstvenih informacija preddiplomski sveučilišni studij Pedagogija SOSi29 Teorije društvene prakse preddiplomski sveučilišni studij Sociologija SOSi35 Elektroničke komunikacije i društvo preddiplomski sveučilišni studij Sociologija SOSi18 Management organizacijskog ponašanja preddiplomski sveučilišni studij Sociologija SOSi20 Sociologija žena preddiplomski sveučilišni studij Sociologija SOSi 26 Sociologija religije preddiplomski sveučilišni studij Sociologija SOSi27 Suvremeni izazovi sociologiji religije preddiplomski sveučilišni studij Sociologija SOSi05 Ekosustavi i društvo preddiplomski sveučilišni studij Sociologija SOSi31 Socijalna psihologija preddiplomski sveučilišni studij Sociologija SOSi28 Sociologija politike preddiplomski sveučilišni studij Sociologija VUU028 Njemački jezik 1 integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij

11 10 Učiteljski studij VUU029 Njemački jezik 2 integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij VUU030 Njemački jezik 3 integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij VUU135 Njemački jezik 4 integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij VUU088 Francuski jezik 1 integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij VUU089 Francuski jezik 2 integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij VUU090 Francuski jezik 3 integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij VUU091 Francuski jezik 4 integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij IN30 Introspekcija preddiplomski sveučilišni studij Filozofija IFB30 Filozofija biologije preddiplomski sveučilišni studij Filozofija IFA30 Filozofijska antropologija preddiplomski sveučilišni studij Filozofija IFM30 Uvod u filozofiju multikulturalizma preddiplomski sveučilišni studij Filozofija IFD30 Filozofija demokracije preddiplomski sveučilišni studij Filozofija IFP30 Filozofija pravednosti preddiplomski sveučilišni studij Filozofija Studenti preddiplomskog sveučilišnog studija Talijanski jezik i književnost upisati samo jedan izborni kolegij s drugih studija. mogu 2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Nastava na studiju izvodi se u cijelosti na talijanskom jeziku, uključujući, po potrebi, i mentorsko-konzultativni dio. Nastava se, prema potrebi, može također izvoditi i na engleskom jeziku Kriteriji i uvjeti prijenosa bodova Student se smatra studentom više godine studija ako ostvari najmanje 42 -a s prethodne godine studija. Student koji nije položio sve predmete s jedne godine, u idućoj

12 11 godini najprije upisuje te nepoložene predmete. Studentima koji u prethodnoj godini ostvare najmanje 60 -ova, dopušta se upisati u idućoj godini 75 -ova. -ovi ostvareni izvan ustanove nositelja programa priznaju se u skladu s vrijednošću -ova na matičnoj ustanovi. Prijenos bodova može se provesti između različitih studija talijanskog jezika i književnosti. Kriteriji i uvjeti prijenosa bodova propisuju se propisima Filozofskog fakulteta u Splitu Završetak studija Način završetka studija Uvjeti za prijavu završnogadiplomskoga rada iili završnogadiplomskoga ispita Postupak vrjednovanja završnoga diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnogadiplomskoga rada Završni rad Diplomski rad x Završni ispit Diplomski ispit Uspješno završen peti semestar treće godine. Mentor nakon vrednovanja završnog rada daje pozitivnu ocjenu završnog rada. Kod završnog rada nije predviđen usmeni dio ispita.

13 Popis obveznih i izbornih predmeta Godina studija: 1. Semestar: 1. STATUS KOD PREDMET Obvezni Fakultati vni POPIS PREDMETA SATI U SEMESTRU P S V T HZT001 Uvod u talijanski jezik i lingvistiku HZT002 Teorijsko proučavanje talijanske književnosti HZT003 Talijanski jezik I - modul HZT004 Jezik i društvo Ukupno obvezni HZY003 Osnove latinskog jezika Prema potrebi studenti biraju obvezni fakultativni predmet Osnove latinskog jezika POPIS PREDMETA Godina studija: 1. Semestar: 2. SATI U SEMESTRU STATUS KOD PREDMET P S V T HZT101 Fonologija i morfologija talijanskog jezika HZT102 Pregled dometa talijanske književnosti modul 1 Obvezni HZT103 Talijanski jezik I - modul HZT104 Uvod u analizu književnog teksta Ukupno obvezni Izborni Nema izbornih predmeta Studenti ne biraju izborne predmete. POPIS PREDMETA Godina studija: 2. Semestar: 3. SATI U SEMESTRU STATUS KOD PREDMET P S V T HZT201 Leksikologija i leksikografija talijanskog jezika Obvezni HZT202 Pjesničke škole i velikani srednjovjekovne talijanske književnosti HZT203 Talijanski jezik II - modul HZT204 Pregled dometa talijanske književnosti

14 13 Izborni modul 2 Ukupno obvezni Nema izbornih predmeta Studenti ne biraju izborne predmete. Godina studija: 2. Semestar: 4. STATUS KOD PREDMET Obvezni Izborni POPIS PREDMETA SATI U SEMESTRU P S V T HZT301 Sintaksa talijanskog jezika HZT302 Talijanska književnost od humanizma i renesanse do Arkadije HZT303 Talijanski jezik II - modul HZT906 Povijest talijanskog jezika Ukupno obvezni Nema izbornih predmeta Studenti ne biraju izborne predmete. Godina studija: 3. Semestar: 5. STATUS KOD PREDMET Obvezni Izborni POPIS PREDMETA SATI U SEMESTRU P S V T HZT401 Književni pokreti i autori u Italiji od Arkadije do verizma HZT402 Talijanski jezik III - modul HZT905 Povijesna gramatika talijanskog jezika Ukupno obvezni HZT403 Romanska filologija HZT406 Standardna i upotrebna norma talijanskog jezika HZT405 Talijanski leksik kroz stoljeća Studenti biraju jedan izborni predmet

15 14 Godina studija: 3. Semestar: 6. STATUS KOD PREDMET Obvezni Izborni POPIS PREDMETA SATI U SEMESTRU P S V T HZT508 Talijanska književnost XX. stoljeća HZT509 Tekst i diskurs HZT502 Talijanski jezik III - modul HZT505 Završni rad 5 Ukupno obvezni HZT609 Talijanska književnost od neorealizma do kraja XX. stoljeća HZT504 Teorije komunikacijskih procesa HZT605 Talijanska kultura i civilizacija Studenti biraju jedan izborni predmet. Završni rad na preddiplomskom dvopredmetnom studiju iznosi 10 odnosno 5 po predmetu studija.

16 Opis predmeta NAZIV PREDMETA Uvod u talijanski jezik i lingvistiku Kod HZT001 Godina studija 1.I. semestar Nositelji predmeta prof. dr. sc. Marina Bodovna vrijednost 4 Marasović-Alujević () Suradnici dr. sc. Antonia Način izvođenja P S V T Luketin Alfirević, nastave (broj sati u poslijedoktorand semestru) Status predmeta obvezni Postotak primjene e- učenja OPIS PREDMETA Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave Usvajanje temeljnih lingvističkih pojmova te imenovanje, razumijevanje i definiranje lingvističkih pravaca i škola. Nakon odslušanog kolegija, izvršenih obaveza i položenog ispita studenti će usvojiti temeljna lingvistička znanja te će biti osposobljeni: 1. klasificirati, imenovati i objasniti osnovne lingvističke pojmove te argumentirati iste primjerima 2. interpretirati i razlikovati osnovna načela suvremene lingvističke teorije opisati i usporediti različite lingvističke pravce s osobitim osvrtom na talijanski udio 3. primijeniti teoriju i osnovne lingvističke pojmove na tekstuprimjeru. 1. Lingvistika znanost o jeziku. 2. Uvod u osnovnu terminologiju opće lingvistike. Objašnjenje pojmova filologija, lingvistika, gramatika. 3. Osnovne lingvističke discipline discipline. Usporedba talijanskih i hrvatskih naziva. 4. Razvoj jezične misli kroz povijest. Dante u razvoju jezične misli u Talijana. 5.Jezične porodice i genealoška klasifikacija jezika. Indoeuropska jezična porodica i jezici Europe. 6. Od latinskog do talijanskog. 7. Romània.Talijanski među romanskim jezicima. 8. Prvi pisani talijanski tekstovi. Naznaka talijanskog jezičnog pitanja (questione della lingua) 9.Osnovna obilježja ljudskog jezika u odnosu na druge sustave komunikacije. Pojam jezičnih univerzalija. 10. F. de Saussure. Društvena uvjetovanost jezika. 11. Opis jezične komunikacije. De Saussureov govorni krug. 12. Jezični znak. Funkcionalna vrijednost jezičnog znaka i razlikovni odnosi. 13. De Saussureove jezične dihotomije na primjerima iz talijanskog jezika.

17 Arbitrarnost jezika i jezičnog znaka. Pristup pitanju jezične arbitrarnosti i motiviranosti kroz povijest. 15. Funkcije jezika (Jakobson). Vrste izvođenja nastave: Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) Dopunska literatura x predavanja x seminari i radionice x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava x samostalni zadaci x multimedija laboratorij mentorski rad (ostalo Pohađanje nastave, pripreme za kontinuiranu provjeru znanja, kolokviji, završni ispit (pismeni). Pohađanje nastave Eksperiment alni rad Esej Kolokviji 1 Pismeni ispit 2 Istraživanje Praktični rad Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt 1 Ukupna ocjena zasniva se na nazočnosti i aktivnosti na predavanjima i seminarima (20%) kakvoći seminarskog rada (20%), te uspjehu na pismenom ispitu ili kolokvijima (60%). Studentima se omogućava polaganje ispita putem kolokvija tijekom semestra. Naslov Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija De Mauro, T. (1995). Storia linguistica 1 dell'italia unita. Roma-Bari: Editori Laterza. Marasović-Alujević M. (2008). Introduzione 5 allo studio della lingua italiana. Split, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet. Migliorini, B. & Baldelli, I. (1973). Breve 1 storia della lingua italiana. Firenze: Sansoni. Tekavčić, P. (1979). Uvod u lingvistiku za 2 studente talijanskog jezika. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Dardano, M. (2008). Nuovo manualetto di linguistica italiana. Bologna: Zanichelli. Dardano, M. Trifone, P. (1989. i pretisci). Grammatica italiana con nozioni di linguistica. Bologna: Zanichelli. Graffi, G. & Scalise, S. (2002). Le lingue e il linguaggio. Introduzione alla linguistica. Bologna: Il Mulino. Lepschy, C. G. (1992). La linguistica del Novecento. Bologna: Il Mulino.

18 17 Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Muljačić, Ž. (1991). Scaffale italiano. Avviamento bibliografico allo studio della lingua italiana. Firenze: La nuova Italia. Renzi, L. & Andreosi, A. (2003). Manuale di linguistica e filologia romanza. Bologna: Il Mulino. Tekavčić, P. (1970). Uvod u vulgarni latinitet. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Rasprava o sadržaju nastave i temama seminarskih radova, konzultacije, evidencija o nazočnosti na nastavi, izlaganje seminarskih radova, ispiti, studentska evaluacija nastavnika. NAZIV PREDMETA Teorijsko proučavanje talijanske književnosti Kod HZT002 Godina studija 1.I. semestar Nositelji predmeta Suradnici Status predmeta Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi doc. dr. sc. Katarina Dalmatin Bodovna vrijednost () 4 Način izvođenja P S V T nastave (broj sati u semestru) obvezni Postotak primjene e- učenja OPIS PREDMETA Upoznavanjem s glavnim metodološkim pristupima proučavanja književnosti te usvajanjem temeljnih pojmova teorije književnosti i srodnih disciplina, studenti se osposobljavaju za njihovu samostalnu primjenu u analizama književnih tekstova. Kroz uvid u povijesni pregled književnokritičkih teorija i škola, pri čemu se osobita pažnja pridaje talijanskoj književnoj teoriji i kritici, student razvija kritički, interdisciplinarni pristup književnom djelu. Također, kroz čitanje i analizu tekstova na talijanskom jeziku studenti razvijaju jezične kompetencije te proširuju vokabular. Nema uvjeta. 1.Poznavanje glavnih metodoloških pristupa u proučavanju književnosti

19 18 učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) 2.Poznavanje temeljnih pojmova teorije književnosti i srodnih disciplina 3.Sposobnost kritičkog i interdisciplinarnog pristupa književnom djelu 4.Proširenje vokabulara kroz čitanje tekstova na talijanskom jeziku Predavanja: 1. tjedan: Uvod u kolegij i pregled teorijske i kritičke literature. Pokušaji definiranja književnosti, znanost o književnosti, podjela, srodne znanosti. Literatura: Solar, M., Priroda književnosti i proučavanje književnosti, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja. Machiedo, M. Kroz pokušaje definiranja i bježnu recepciju, u O modusima književnosti. Transtalijanistički kompendij. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2002, str Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave 2. tjedan: Problematika klasifikacije književnosti. Pokušaji klasifikacije književnosti kroz povijest. Literatura: Solar, M. Klasifikacija književnosti, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja. 3. tjedan Izvori talijanske književnosti (Egipat, Grčka, Rim, Etrurija, judeo-kršćanska civilizacija). Literatura: Machiedo, M., Razmatranje o izvorima europske književnosti, u O modusima književnosti, 1996., str tjedan: Književne teorije u antici, Aristotel O pjesničkom umijeću. Literatura: Beker, M. Književne teorije u antici, u Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str Izborna literatura: Aristotel, O pjesničkom umijeću, prev. i prir. Zdeslav Dukat, Školska knjiga, Zagreb, tjedan: Retorička tradicija, glavni predstavnici, ključni pojmovi Literatura: Beker, M. Književne teorije u antici, u Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str tjedan Talijanska književnost i Stari i Novi Zavjet, srednjovjekovna

20 19 estetika, pjesničke škole, Dante Alighieri Literatura: F.Čale, M.Zorić, Povijest svjetske književnosti, IV Machiedo, M., Razmatranje o izvorima europske književnosti, u O modusima književnosti, 1996., str tjedan: Talijanska renesansna književnost i književna teorija, L. Castelvetro i interpretacije Aristotelove Poetike, povijesni i ideološki kontekst i poetika talijanskog manirizma i baroka. Literatura: Beker, M., Renesansa i klasicizam, u Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str Čale, F., Zorić, M., Povijest svjetske književnosti, IV. 8. tjedan Talijanska estetika od Vica do Crocea. Prosvjetiteljstvo u talijanskoj književnosti. Literatura: Machiedo, M., U filozofskom ključu, u O modusima književnosti, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo, Izborna literatura: Croce, B. Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika: teorija i historija, prev. Sanja Roić, Globus, Zagreb, (izbor) 9. tjedan: Risorgimento i nastanak talijanske države. Romantizam u talijanskoj književnost. Literatura: F. Čale, M. Zorić, Povijest svjetske književnosti, IV. Beker, M., Romantizam i kasnije, u Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str tjedan: Verizam u talijanskoj književnosti i pozitivizam u književnoj teoriji. Literatura: Čale, F., Zorić, M., Povijest svjetske književnosti, IV. Solar, M., Metodologija proučavanja književnosti, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.

21 tjedan: Književne teorije 20. stoljeća: ruski formalizam i strukturalizam, teorija naratologije. Literatura: Solar, M., Metodologija proučavanja književnosti, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja. Beker, M., Ruski formalizam i kasnije, u Suvremene književne teorije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1986 i dr. Beker, M., Francuska nova kritika, Estetika recepcije, u Suvremene književne teorije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1999, str , Culler, J., Dodatak: teorijske škole i pokreti, u Književna teorija: vrlo kratak uvod, prev. F. i M. Hameršak, AGM, Zagreb, tjedan: Odnos talijanske književnosti prema psihologiji i psihoanalizi S. Freuda. Literatura: Solar, M. Metodologija proučavanja književnosti, u Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga, 2001, str Machiedo,M., Kazivanje neizrecivog, u O modusima književnosti, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo, tjedan: Odnos talijanske književnosti prema psihologiji i psihoanalizi J. Lacana i C.G. Junga. Arhetipska kritika. Literatura: Solar, M. Metodologija proučavanja književnosti, u Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga, 2001, str Machiedo,M., Kazivanje neizrecivog, u O modusima književnosti, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo, tjedan: Književne teorije 20. stoljeća (2. dio): poststrukturalizam, semiotika. Literatura: Beker, M., Suvremene književne teorije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, tjedan: teorija recepcije, književna teorija U.Eca Literatura: Beker, M., Francuska nova kritika, Estetika recepcije, u

22 21 Suvremene književne teorije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1999, str , Izborna literatura: Culler, J., Dodatak: teorijske škole i pokreti, u Književna teorija: vrlo kratak uvod, prev. F. i M. Hameršak, AGM, Zagreb, Vrste izvođenja nastave: Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i Seminari: Seminari tematski prate predavanja a baziraju se na analizi tekstova vezanih za obrađenu predmetnu jedinicu (1h seminara tjedno) i izlaganju seminarskih radova studenata (1h seminara tjedno). x predavanja x samostalni zadaci x seminari i radionice multimedija vježbe laboratorij on line u cijelosti x mentorski rad mješovito e-učenje (ostalo terenska nastava Redovito pohađanje nastave (toleriraju se najviše tri izostanka sa predavanja i seminara u semestru, tj. 20% ukupne nastave), redovita priprema kod kuće te sudjelovanje u analizama tekstova na seminarima, polaganje teorijskog dijela ispita na kolokvijima ili pismenim ispitima te polaganje usmenog ispita. Pohađanje 0.2 nastave Eksperiment alni rad Esej Kolokviji (2 tijekom semestra) Pismeni ispit 2 (ili 2 kolokvija) Istraživanje Praktični rad 1 Referat 0.3 Seminarski 0.5 rad Usmeni ispit Projekt Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući

23 22 vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom, usmenom ispitu. Tijekom cijelog semestra vrši se kontinuirana provjera teorijskog znanja i njegove primjene u analizi izabranih tekstova na seminarima. Za svaki sat seminara studenti su dužni pripremiti određene nastavne cjeline (književne ili teorijske tekstove) te se pripremiti za diskusiju o njima. Ovisno o stupnju pripremljenosti i sudjelovanja na satu dobivaju određeni broj bodova, tj. max. jedan bod za svaki sat seminara u kojem sudjeluje, u cijelom semestru maksimalno 30. Student može dodatne bodove ostvariti i pisanjem seminarskog rada (max. 10 bodova) ali ukupan broj ocjenskih bodova iz praktičnog rada na seminarima + seminarskog rada ne može biti veći od 30 bodova. Tijekom semestra teorijski dio ispitnog gradiva se provjerama na dvama pismenim kolokvijima (maksimalan broj ocjenskih bodova na svakom kolokviju je 30 bodova) a na konzultacijama se kontinuirano provjerava razumijevanje pročitanih ulomaka iz talijanske književnosti (maksimalno 20 ocjenskih bodova). Na usmenom ispitu se provjerava primjena teorijskih znanja na obrađenim tekstovima tijekom semestra. Usmenog ispita su oslobođeni svi studenti koji tijekom semestra na seminarima prikupe više od 15 ocjenskih bodova. Ocjenjivanje se vrši zbrajanjem bodova na pismenom dijelu ispita (maksimalno 60 bodova), na usmenom dijelu ispita (kojeg se studenti mogu osloboditi redovitim sudjelovanjem u praktičnom radu na seminarima, maksimalno 30 bodova) i ocjene razumijevanja ulomaka književnih tekstova talijanskih autora (maksimalno 20 bodova). Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli: OCJENA Odličan (5) od 97 do 110 ocjenskih bodova Vrlo dobar (4) od 84 do 96,9 ocjenskih bodova Dobar (3) od 71 83,9 ocjenskih bodova Dovoljan (2) od ocjenskih bodova Nedovoljan (1) od 0-55,9 ocjenskih bodova Obvezna literatura (dostupna u knjižnici Naslov Broj primjeraka Dostupnost putem

24 23 i putem ostalih medija) Beker, M., Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska, 1999 Beker, M., Povijest književnih teorija (od antike do kraja 19. st.). Zagreb: SNL, Machiedo, M, O modusima književnosti. Transtalijanistički kompendij. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2002 Solar, M., Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga, u knjižnici ostalih medija F.Čale, M.Zorić, Povijest svjetske književnosti, IV., Zagreb, Mladost, Dopunska literatura Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Briosci, F., Di Girolamo, C. Elementi di teoria letteraria, Milano, Principato, 1996 (ili bilo koje drugo izdanje). Aristotel, O pjesničkom umijeću, prev. i prir. Zdeslav Dukat, Školska knjiga, Zagreb, Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, Benedetto Croce, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika: teorija i historija, prev. Sanja Roić, Globus, Zagreb, 1991 (izbor). Jonathan Culler, Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb, Terry Eagleton, Književna teorija, Zagreb, Umberto Eco, Sei passeggiate nei boschi narrativi, Milano, 2000 (hrv. izd. Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, 2005). Platon, Država, Zagreb, 2009 (knj. X). Osobne konzultacije, polaganje kolokvija, anketa, zajednički razgovor, evidencija o nazočnosti na predavanjima i seminarima, aktivno sudjelovanje u raspravama, izradba i predstavljanje seminarskih radova s Powerpoint prezentacijama, timski rad, evaluacija predmeta i nastavnika putem anketa.

25 24 NAZIV PREDMETA Talijanski jezik I - Modul 1 Kod HZT003 Godina studija I 1. semestar Nositelji predmeta Maja Bilić, viša Bodovna vrijednost 4 lektorica () Suradnici Način izvođenja P S V T nastave (broj sati u semestru) Status predmeta obvezni Postotak primjene e- učenja OPIS PREDMETA Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Upoznavanje studenata s talijanskim fonološkim sustavom kao i dijelom morfološkog sustava (članovi, imenice, pridjevi, zamjenice i prijedlozi) kako bi utvrdili osnovna pravopisna pravila te znali primijeniti naučeno kroz morfološku analizu navedenih vrsta riječi. Razviti vještine govora, slušanja, čitanja, pisanja i prevođenja. Nema uvjeta. Studenti će biti sposobni: 1. pravilno čitati tekstove na talijanskom jeziku te pisati po diktatu (ortografija) 2. definirati fonološke pojave (elisione, troncamento, rafforzamento sintattico) 3. razlikovati riječi prema naglasku 4. klasificirati članove, imenice, pridjeve i zamjenice 5. prebaciti imeničke sintagme iz jednine u množinu, iz muškog u ženski rod 6. primjeniti naglašene i nenaglašene oblike osobnih zamjenica, združene zamjenice te zamjenice ci, ne i lo 7. primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji kao i u prevođenju jednostavnijih tekstova s hrvatskog na talijanski jezik 8. prepoznati i definirati navedene vrste riječi u tekstu, gramatička analiza 1. tjedan Fonemi i grafemi talijanskog jezika. Suglasnici, samoglasnici, diftonzi, hijat. Vježbe, diktat. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave 2. tjedan Naglasak, slog, rastavljanje riječi na slogove, glavni fonološki fenomeni. Diktat, vježbe. 3. tjedan Interpunkcija, upotreba velikog slova. Morfologija: vrste riječi: član - određeni član. Vježbe. UniversItalia, Unità tjedan

26 25 Neodređeni član. Partitivni član. Osobitosti u upotrebi člana. Izostavljanje člana. Vježbe. Diktat. Vježbe slušanja: 5. tjedan Imenice: klasifikacija imenica prema značenju, morfološkim osobinama i strukturi. Vježbe. 6. tjedan Tvorba imenica ženskog roda: vrste imenica prema nastavcima za ženski rod. UniversItalia, Unità 2. Tvorba množine: nepromjenjive imenice, imenice koje imaju jedninu ili množinu, imenice s dva oblika za množinu ili jedninu. 7. tjedan Opisni pridjevi (rod i broj, slaganje opisnih pridjeva s imenicom, položaj, izvedeni pridjevi, složeni pridjevi. Vježbe, prijevod. Vježba slušanja: Loredana Chiappini, Nuccia De Filippo: Un giorno in Italia 2 8. tjedan Stupnjevi opisnih pridjeva. Komparativ i superlativ. Posebni oblici komparativa i superlativa. UniversItalia: Unità 3 1. kolokvij 9. tjedan Ispravak i analiza grešaka. Posvojni i pokazni pridjevi i zamjenice. Vježbe, diktat. Vježbe čitanja i razumijevanja - Achile Campanile, Le bugie bisogna saperle dire 10. tjedan Neodređeni pridjevi i zamjenice. Brojevi, upitniusklični pridjevi i zamjenice. Vježbe, prijevod. Vježba slušanja. UniversItalia: Unità tjedan Osobne zamjenice u službi subjekta i objekta (naglašeni i nenaglašeni oblici). Združene zamjenice. Zamjenice civi i ne. Vježbe. Vježbe čitanja s razumijevanjem: Aldo Nove, L'invenzione della televisione a colori. 12. tjedan Odnosne zamjenice, promjenivi i nepromjenjivi oblici. Mješovite zamjenice: chi, quanto, chiunque (pokazno-odnosne, neodređenoodnosne).vježbe. 13. tjedan Prijedlozi: pravi prijedlozi di, a, da, in, con, su, per, trafra. Vježbe. Vježba slušanja s razumijevanjem. UniversItalia: Unità tjedan Nepravi prijedlozi i prijedložni izrazi. Vježbe.

27 26 2. kolokvij Vježbe čitanja s razumijevanjem Vrste izvođenja nastave: Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta): Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija) 15. tjedan Ispravak i analiza grešaka. Ponavljanje i utvrđivanje sadržaja kolegija. x predavanja x seminari i radionice x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava x samostalni zadaci x multimedija laboratorij mentorski rad x grupni rad, prezentacije (ostalo Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit Pohađanje nastave Eksperiment alni rad Esej Kolokviji (2 x 0,5 ) Pismeni ispit (ili 2 kolokvija) 2 Istraživanje Praktični rad Referat 1 Seminarski rad Usmeni ispit Projekt 1 60 % - pismeni ispit (ili oba kolokvija) 20 % - usmeni ispit 20 % - pohađanje nastave i aktivnost na nastavi. Naslov A.A.V.V (1991): Esercizi di lingua italiana.firenze: Ci.Elle.I, volume primo Trifone, P. - Palermo, M. (2000). Grammatica italiana di base, Bologna: Zanichelli Patota, G. (2004). Grammatica di riferimento della lingua italiana per stranieri. Firenze: Le Monnier Sensini, M. (1997), La grammatica della lingua italiana. Milano: Mondadori Rodari, G (1971). Favole al telefono. Torino: Einaudi. Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija

28 27 Piotti, D. De Savorgnani G. UniversItalia, Alma Edizioni, Firenze 2 Dopunska literatura Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Dardano, M. Trifone, P. (1997). La nuova grammatica della lingua italiana. Bologna: Zanichelli. Deanović, M.-Jernej, J. (1998). Talijansko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga Deanović, M.-Jernej, J. (1994). Hrvatsko-talijanski rječnik. Zagreb: Školska knjiga Dardano, M. Trifone, P. (1997). La nuova grammatica della lingua italiana. Bologna: Zanichelli. GRADIT: De Mauro, T. (2000). Grande dizionario dell'uso. Torino: UTET. LO ZINGARELLI: Zingarelli, N. (2004). Vocabolario della lingua italiana. Bologna: Zanichelli. Osobne konzultacije, polaganje kolokvija, studentska anketa, zajednički razgovor, evidencija o nazočnosti na nastavi, aktivno sudjelovanje u aktivnostima, izrada domaćih radova, timski rad, evaluacija predmeta i nastavnika. NAZIV PREDMETA Jezik i društvo Kod HZT004 Godina studija I.I. semestar Nositelji predmeta izv. prof. dr. sc. Bodovna vrijednost 3 Magdalena Nigoević () Suradnici Način izvođenja P S V T nastave (broj sati u semestru) Status predmeta obvezni Postotak primjene e- učenja OPIS PREDMETA Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja) Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima jezika i jezičnim zakonitostima. Razumijevanje vrsta jezičnog raslojavanja, jezičnih uporaba i funkcija u različitim društvenim kontekstima, s posebnim osvrtom na sociolingvističku situaciju u Italiji. Nema uvjeta. Student će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. definirati temeljne jezične pojmove; 2. prikazati mogućnosti jezičnog odabira; 3. pojasniti jezičnu uporabu u različitim društvenim kontekstima; 4. opisati različite jezične varijetete; 5. prepoznavati pristupe proučavanju i normiranju jezika;

29 28 Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave 6. interpretirati jezični repertoar talijanskog društva. 1. tjedan Predavanja: Upoznavanje studenata sa sadržajem kolegija, načinom rada, načinom provedbe provjere znanja i formiranjem konačne ocjene. Seminar: Upoznavanje s načinom izrade, predaje i prezentacije seminarskih radova. Pregled kritičke bibliografije. 2. tjedan Predavanja: Pregled osnovnih jezičnih pojmova i problema. Jezik kao društveni fenomen. Jezik i jezična djelatnost. Upoznavanje s metajezikom. Seminar: L enigma del linguaggio umano (Giorgi 2010). 3. tjedan Predavanja: Nastanak jezika. Funkcioniranje jezika. Seminar: Torre di Babele (Genesi 11, 1-9). 4. tjedan Predavanja: Jezična raznolikost svijeta. Klasifikacija jezika. Seminar: Le lingue del mondo (Graffi & Scalise 2002:52-73). 5. tjedan Predavanja: Jezično raslojavanje. Jezik i drugi aspekti ljudske djelatnosti. Seminar: Lingua e stratificazione sociale (Berruto 1995: ). 6. tjedan Predavanja: Standardni jezik. Književni jezik. Dijalekt. Varijetet. Seminar: Alcuni concetti sociolinguistici (comunità linguistica, reportorio linguistico, varietà di lingua, competenza comunicativa) (Berruto 1995:67-85). 7. tjedan Predavanja: Vrste jezičnih varijeteta. Razgraničenje i interakcija jezičnih varijeteta. Seminar: La diversità linguistica (Duranti 2000:56-71), Linguaggi, lingue e varietà linguistiche (Duranti 2000:71-82). 8. tjedan Predavanja: Varijeteti suvremenog talijanskog jezika. Seminar: La situazione linguistica italiana, con la classificazione dei dialetti (Coveri 1998: 34-42; Dardano 1996: ). 9. tjedan Predavanja: Različite vrste jezičnih dodira. Seminar: Contatto linguistico (accomodamento, commutazione di codice, interferenza, code switching, sostratosuperstratoadstrato, lingue franche, pidgin, creoli) (Santipolo 2002: ). 10. tjedan Predavanja: Jezik i drugi aspekti ljudske djelatnosti. Govorne zajednice. Seminar: Il parlare come azione sociale (Duranti ). 11. tjedan Predavanja: Jezično planiranje. Standardizacija. Normiranje jezika. Seminar: La pianificazione linguistica. Lingue, società e istituzioni