Specifični ciljevi i ishodi nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza jesu znati:

Transcript

1 Kod kolegija Naziv kolegija 42618; TP1PTK POČECI TALIJANSKE KNJIŽEVNOSTI I XIII. STOLJEĆE LE ORIGINI DELLA LETTERATURA ITALIANA E IL XIII SECOLO Opći podaci Studijski program Talijanski jezik i književnost (jednopredmetni studij) Godina 1. Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Elis Deghenghi Olujić Status kolegija X Obvezan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Broj sati po semestru 30 (2P-0S-0V) Ciljevi kolegija, metode i ishodi Temeljni je cilj kolegija opisati početke talijanske književnosti i njenu ulogu u civilizacijskom i kulturološkom europskom kontekstu. Nastavne metode: - metoda usmenog izlaganja (pripovijedanje, objašnjavanje) - metoda razgovora (rasprava) - metoda čitanja i rada na tekstu Specifični ciljevi i ishodi nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza jesu znati: 1. prepoznati vrijednosti srednjovjekovne talijanske književne i kulturne baštine u europskom civilizacijskom i kulturološkom kontekstu 2. prepoznati i imenovati vrhunske autore srednjovjekovne talijanske književnosti i njihova najznačajnija djela 3. definirati utjecaj društveno-političkih i povijesnih događaja na zbivanja u književnosti i kulturi uopće 4. prepoznati važnost kronološkog slijeda povijesnih zbivanja 5. prepoznati ključne pjesničke škole u talijanskoj književnosti XIII. stoljeća 6. definirati temeljne književne i teorijske pojmove Preduvjeti, korespondentnost i korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa Književnim seminarom 2 / Počeci talijanske književnosti i XIII. stoljeće s kojim čini cjelinu, kao i sa svim kolegijima iz područja talijanske književnosti na višim godinama studija. Njegovo je polaganje preduvjet za svladavanje sadržaja (i stjecanje novih kompetencija) ostalih kolegija talijanske književnosti. Sadržaj kolegija U europskom i talijanskom kulturološkom i civilizacijskom kontekstu prikazat će se nastanak prvih jezičnih dokumenata na pučkom jeziku, uvjeti oblikovanja talijanskog književnog jezika i nastanak prvih književnih tekstova na pučkom jeziku. Tematizirat će se nastanak religiozne lirike u Umbriji, svjetovne lirike u sicilijanskoj pjesničkoj školi, toskanski izraz lirike na pučkom jeziku (lingua volgare) u XIII. stoljeću i pjesništvo Slatkog novog stila (dolce stil novo). Detaljan je sadržaj kolegija dijelom kalendara nastave. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadatci Multimedija i internet Obrazovanje na Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava daljinu Napomena: Nastava i provjera znanja izvode se na talijanskom jeziku. Studentske obveze - pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu - položiti 1 (jedan) kolokvij tijekom semestra - napisati 1 (jedan) samostalan zadatak na zadanu temu i predati ga prije izlaska na usmeni ispit (najkasnije deset dana prije zakazanog ispitnog roka) - položiti završni usmeni ispit - koristiti primarnu i sekundarnu literaturu 1

2 Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom) Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE pohađanje nastave i aktivnost u nastavi kolokvij i priprema za kontinuiranu provjeru znanja esej (kritička analiza preporučenog lirskog ili narativnog teksta) završni ispit: usmeni (usmena provjera stečenih kompetencija u svrhu potvrđivanja stečenog znanja i ostvarenih ishoda) SATI (procjena) Pohađanje nastave je obvezatno (toleriraju se do 4 neopravdana izostanka) 30 ISHODI UČENJA UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI maksimalno 10% ,5 maksimalno 20% ,5 maksimalno 20% maksimalno 50 % Dodatna pojašnjenja: Pohađanje je nastave obvezatno. Toleriraju se do 4 (četiri) neopravdana izostanka. Tijekom semestra polaže se 1 (jedan) kolokvij. Na završnom se usmenom ispitu može pristupiti na kraju semestra, u ljetnom ili jesenskom ispitnom roku (maksimalno 4 puta). Dodatne informacije o kolokviju i o završnom ispitu studenti će dobiti na početku predavanja. Esej (pisani zadatak mora imati najmanje 5 (pet) kartica teksta (svaka kartica teksta ima slovnih znakova), te se mora predati najmanje 7 (sedam) dana prije zakazanog termina za usmeni ispit. Oblikovanje seminarskog rada također se ocjenjuje, te je stoga potrebno slijediti naputke o izradi seminarskih radova. Gramatička i pravopisna točnost uvjet su za pozitivnu ocjenu rada. Za dodatne informacije o načinu pisanja i o tehničkom izgledu seminarskog rada vidjeti osobnu web stranicu nositeljice kolegija. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i završnoga ispita, ocjena eseja te redovito pohađanje nastave. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu 2% = Prisustvuje predavanjima, no pasivno ih prati, bez aktivnog sudjelovanja 4% = Povremeno se uključuje u nastavnome procesu 6% = Pripremljen/na je, dobrovoljno i aktivno sudjeluje u nastavnome procesu 8% = Postavlja svrsishodna i pravilna pitanja, redovito je pripremljen/na 10% = Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i problematizira sadržaje važne za kolegij Esej (samostalni zadatak) ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan ili sadrži manje od 5 kartica teksta 4% = Rad sadrži manje od 5 kartica teksta te nisu poštivane zadane upute o oblikovanju rada. 8% = Rad sadrži 5 kartica teksta, no uočeni su nedostaci u formalnome oblikovanju rada te veći nedostaci u 2

3 sadržajnome oblikovanju (to se posebno odnosi na učestale gramatičke i pravopisne pogreške koje se ne mogu smatrati omaškom) 12% = Rad sadrži više od 5 kartica teksta, dakle i više od zadanih, no uočeni su manji nedostaci u sadržajnome oblikovanju rada 16% = Rad sadrži kritičku analizu lirskog ili narativnog teksta, jezično je relativno ispravan no nije potkrijepljen i obogaćen podacima iz literature 20% = Rad sadrži kritičku analizu lirskog ili narativnog teksta, jezično je ispravan, obogaćen je i potkrijepljen podacima iz literature i sve zajedno čini skladnu cjelinu. U radu student/studentica pokazuje i određenu samostalnost u analitičkom promišljanju literarnog teksta Kolokvij je usmeno kontinuirano provjeravanje znanja. Na kolokviju se postavljaju pitanja u svezi sa temama obrađenim na predavanjima, te se provjerava sposobnost kritičkog čitanja tekstova obrađenih na seminaru. Znanje na kolokviju ocjenjivat će se ovako (i detaljnije prema proporcionalnome postotku koji će se dobiti nakon točnoga broja pitanja): Kolokvij usmena provjera- 20% ocjene 4 pitanja 50% netočnih (2 odgovora) 0% ocjene svaki sljedeći točan odgovor proporcionalni postotak ocjene 20:2 = 10% primjer 3 točna odgovora 10% 4 točnih odgovora 20% Završni ispit je usmeni ispit kojim se provjeravaju stečeno znanje i kompetencija. Ocjenjivat će se ovako (i detaljnije prema proporcionalnome postotku koji će se dobiti nakon točnoga broja pitanja): Završni ispit usmena provjera 50% ocjene 6 pitanja 50% netočnih (3 odgovora) 0% ocjene svaki sljedeći točan odgovor proporcionalni postotak ocjene 30: 3 = 10% primjer 4 točna odgovora 10% 5 točnih odgovora 20% 6 točnih odgovora 30% Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = % 5 (izvrstan) = % ocjene B = 80 89,9 % 4 (vrlo dobar) = 76 88,9 % ocjene C = 70 79,9 % 3 (dobar) = 63 75,9 % ocjene D = 60 69,9 % 2 (dovoljan) = 50 62,9 % ocjene E = 50 59,9 % Popis literature Obvezna literatura FERRONI G., Storia della letteratura italiana (1-4), Einaudi GIBELLINI P. - OLIVA G. - TESIO G., Lo spazio letterario. Storia e geografia della letteratura italiana, La Scuola, Brescia, GUGLIELMINO S - GROSSER H., Il sistema letterario, Principato, Milano, PETRONIO G., L'attività letteraria in Italia, Palumbo, Firenze, 1991 (ili druga edicija). antologia (1-3), La Nuova Italia, Firenze,

4 Izborna literatura BELLINI G. - MAZZONI G., Letteratura italiana. Storia, forme e testi, Laterza, Bari, BRIOSCHI F. - DI GEROLAMO C., Manuale di letteratura italiana (1-4), Bollati Boringhieri, Milano, CESERANI R., Guida allo studio della letteratura, Laterza, Roma, GIBELLINI P. - OLIVA G. - TESIO G., Lo spazio letterario. Antologia della letteratura italiana (1-4), La Scuola, Brescia, PETRONIO G., Civiltà nelle lettere (1-3), Palumbo, Firenze, 1970 (ili druga edicija). SEGRE C. - MARTIGNONI C., Testi nella storia. La letteratura italiana dalle origini al Novecento, Mondadori, Milano, Dodatne informacije o kolegiju Budući se kolegij Počeci talijanske književnosti i XIII. stoljeće i kolegij Književni seminar 2 / Počeci talijanske književnosti i XIII. stoljeće tematski nadopunjuju, važno je napomenuti da će se kolokvij i završni usmeni ispit održati istovremeno za oba kolegija, odnosno na kolokviju i na završnom ispitu postavljati će se pitanja o počecima talijanske književnosti i istovremeno provjeravati sposobnost kritičkog čitanja i tumačenja onih tekstova u izvorniku koja su obrađena na seminarskom dijelu nastave. Akademska čestitost: Studenti su dužni poštivati načela akademske čestitosti koja su regulirana Etičkim kodeksom Sveučilišta (dokument je dostupan na sljedećoj stranici: Diskusije često vode do sukoba mišljenja. Teško je izbjeći neslaganja oko tema o kojima osobe imaju snažan stav. Na predavanju je potrebno postaviti granice prihvatljivoga i neprihvatljivoga ponašanja, a neke od njih su: 1. Svatko ima pravo da mu se obraća s poštovanjem. 2. Svatko ima pravo da ga se sasluša bez prekidanja. 3. Svatko ima pravo osjećati se sigurnim. 4. Nitko nema pravo uznemiravati druge u predavaonici Nositeljica kolegija: Prof. dr. sc. Elis Deghenghi Olujić Mrežne stranice: E-adresa: elis.olujic@pu.t-com.hr Telefon: (0) Konzultacije: ovisno o rasporedu. Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine. Asistent/asistentica: Mrežne stranice: E-adresa: Telefon: Konzultacije: 4

5 PRILOG: Kalendar nastave Br. nast. cjelina TEME, ISHODI I LITERATURA Definicija srednjeg vijeka i periodizacijske dileme. Antičko nasljeđe i kršćanstvo: srednji vijek ili epoha preplitanja i povezivanja antičke i biblijske mitologije, a time i stvaranja kulture koja se s jedne strane bitno oslanja na Bibliju i kršćanstvo a s druge strane na naslijeđe razvijene grčke i rimske kulture. Kronološka podjela srednjeg vijeka. Prepoznati i definirati temeljna povijesna zbivanja i kulturna obilježja epohe koju je teško vremenski definirati a za mnoge traje otprilike od polovine petog (od pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine ) do polovine petnaestog stoljeća, do otkrića Amerike u godini. Prenosioci klasične kulture: Severino Boezio i Aurelio Cassiodoro. Odnos humanista prema srednjem vijeku. Negativni stereotipi o toj epohi. Prevazilaženje negativnog odnosa prema srednjem vijeku u povijesnoj znanosti (francuska škola Annales, Jacques Le Goff, L'Europa medievale e il mondo moderno; Marc Bloch, La società feudale). Prepoznati i definirati negativni stav humanista prema srednjem vijeku. Kultura u srednjem vijeku: scriptoria i samostani, biblioteke. Nastanak prvih sveučilišta, njihova organizacija i funkcija: Arti liberali i Arti meccaniche. Retorički traktati. Cursus i ornatus. Prepoznati i kontekstualizirati glavna obilježja srednjovjekovne kulture te način njenog širenja i prenošenja. 5

6 Razdoblje latiniteta i nastanak neoromanskih jezika te pojedinih nacionalnih književnosti (napose francuske). Prvi dokumenti na pučkom jeziku u Europi (najstariji pisani dokument na starofrancuskom, savez potpisan između Karla Ćelavog i Ludviga Njemačkog) i Italiji. Prvi dokumenti na talijanskom pučkom jeziku (lingua volgare). Uvjeti oblikovanja talijanskog književnog jezika. Povijesne i zemljopisne prilike. Civilizacija komunalnog društva, razvoj grada i građanstva. Prepoznati povijesne, kulturne i političke prilike koje su utjecale na nastanak romanskih jezika te definirati početak procesa nastajanja talijanskog jezika (lingua volgare). Prepoznati će prve dokumente pisane na pučkom jeziku. SAMBUGAR C.- ERMINI D., Pagine di letteratura italiana ed europea. Profilo storico e Počeci razvoja talijanske književnosti. Od usmene tradicije do knjige. Pučko pjesništvo (poesia popolare e giullaresca), njegova obilježja i pisani tragovi (Memoriali bolognesi). Cielo d'alcamo i njegovo djelo (Rosa fresca aulentissima...). Prepoznati i definirati povijesne i kulturne prilike kada se na pučkom jeziku (lingua volgare) počinju pisati prvi književni tekstovi te se iz usmene predaje prelazi na pisanu riječ. Vjerska književnost i hagiografija. Umbrijska tradicija. Nastanak franjevačkog reda. Franjo Asiški i njegovo djelo (Cantico delle creature). Jacopone da Todi i ritmizirana proza: lauda (Il pianto della Madonna). Prepoznati ulogu franjevačkog reda i njegovog utemeljitelja, Franja Asiškog, autora prvog književnog teksta talijanske književnosti. (Cantico delle creature). Enciklopedijsko-didaktička i alegorijska književnost. Razvoj u sjevernoj Italiji i u Toskani. Uloga, obilježja, vrste i predstavnici (Benvesin de la Riva, Giacomino da Verona). Utjecaj francuskog enciklopedijskog djela Roman de la Rose. Danteov učitelj Brunetto Latini i njegova djela: Tresor i Tesoretto. 6

7 Prepoznati i definirati vrijednosti didaktičke književnosti koja je u Toskani poprimila alegorijski karakter te utjecala na Danteovo djelo (Divina Commedia). Komično-realistično pjesništvo. Nastanak, poetika i predstavnici: Rustico Filippi, Folgore da San Gimignano i Cecco Angiolieri. Prepoznati i definirati glavna obilježja realistične i komične poezije (poesia giocosa o burlesca) koja nastaje kao kontrapunkt pjesništva Slatkog novog stila (dolce stil novo) i imenovati njene predstavnike. Razvoj proze krajem XII. i početkom XIII. stoljeća kroz putopise, novele i povijesne kronike. Exampla. Novela i njen razvoj. Anonimno djelo Novellino. Povijesne kronike: Salimbene De Adam da Parma (Cronica) i Ricordano Malaspini (Istoria fiorentina). Putopisni zapisi: Marco Polo i Il Milione. Prepoznati razvojni put i glavna obilježja proze u stoljećima nastanka talijanske književnosti. Pjesničke škole u Italiji. Nastanak sicilijanske škole (scuola siciliana) u tridesetim godinama XIII. stoljeća: kulturni i socijalni kontekst (kulturni krug oko Friedricha II), teme, poetika, žanrovi i predstavnici. Trubadurska lirika u Provansi (Jaufré Rudel). Utjecaj francuske trubadurske lirike na pjesništvo sicilijanskih autora. Ljubav i odnos prema ženi (amore cortese). Prepoznati i definirati karakteristike prve škole talijanske pjesničke tradicije. Također će moći opisati značajnu ulogu Friedricha II, vladara koji je svoj dvor pretvorio u mjesto gdje se spajanju zapadna i istočna kultura. 7

8 Sonetna književna forma. Nastanak soneta u sicilijanskoj školi i njegov začetnik Giacomo da Lentini. Sonet: struktura, teme i razvoj u talijanskoj i europskoj književnosti. Prepoznati i analizirati najvažniju lirsku formu koju su koristili pjesnici raznih epoha, od srednjeg vijeka do moderne. Università, Milano, 2002, str Nestanak sicilijanske škole nakon smrti (1250) Friedricha II. Toskanska ili prijelazna škola (scuola toscana o di transizione). Iz dvorskog svijeta u komunalno društvo. Povijesne, ekonomske i socijalne prilike u Toskani. Nove teme u talijanskoj lirici. Političke teme u lirici: Guittone d'arezzo. Prepoznati i opisati obilježja i autore druge pjesničke škole, koja nastaje u Toskani. Prepoznati i definirati razloge zbog kojih će ta regija postati vodećom regijom u razvoju talijanske književnosti u stoljećima njenog nastanka. Treća i najznačajnija pjesnička škola u XIII. stoljeću: slatki novi stil i stilnovizam. Povijesni i kulturno-društveni okvir, poetika, žanrovi i predstavnici. Prikaz lika "žene anđela " (donna angelo) u lirikama predstavnika škole. Guido Guinizelli i manifest škole: A cor gentil rempaira sempre amore Kancona kao lirska forma. Ishod Prepoznati i opisati glavna obilježja pjesničke škole koja je utjecala na razvoj talijanske i europske lirike te imenovati pripadnike. Dante Alighieri i stilnovizam. Mladenačka faza u Danteovom književnom stvaralaštvu: Vita nova. Beatrice i njena uloga u Danteov život i književni opus. Prepoznati i opisati Danteovu stilnovističku fazu. 8

9 15. Gašenje stilnovizma: završna faza i Cino da Pistoia. Uvod u petrarkizam. Novi odnos prema ljubavnoj tematici i ženskom liku. Prepoznati, opisati i analizirati novi odnos prema ženi i drukčijim (svjetovnim) poimanjem ljubavi u stilnovističkoj školi i ulogu Cina da Pistoia kao preteče Petrarke i petrarkizma. 9