Električne ograde za zaštitu stoke

Transcript

1 LIFE COEX Električne ograde za zaštitu stoke Za više informacija molimo obratite se: Zavod za biologiju Veterinarski fakultet Sveuãili ta u Zagrebu Heinzelova Zagreb tel: huber@vef.hr Photos: Grupo Lobo, Fundación Oso Pardo Design: Pandion-Rome

2 LIFE-COEX projekt Napadi na domaçe Ïivotinje jedan su od razloga za to su ljudi stoljeçima proganjali velike zvijeri, to je dovelo do njihovog nestajanja iz pojedinih podruãja ili, u najboljem sluãaju, reduciranja na malene ostatke populacije. Danas se u mnogim podruãjima tradicionalne metode za sprjeãavanje teta vi e ne koriste te su neza tiçena poljoprivredna dobra unutar stani ta velikih zvijeri podloïna napadima. Posljediãno dolazi do uãestalih teta i rasta negativnih stavova ruralnog stanovni tva prema velikim zvijerima. Utjecaj teta prouzrokovanih velikim zvijerima na javno prihvaçanje je visok zato to je gospodarenje zvijerima ãesto vi e emocionalan nego ekonomski problem. Smanjenje konflikta izmed - u velikih zvijeri i poljoprivrede je preduvjet za uspje no oãuvanje ovih vrsta. LIFE COEX projekt je dio LIFE Nature programa, financiran od strane Europske Zajednice, a provodi se na podruãju Hrvatske, Italije, Francuske, panjolske i Portugala. Glavni cilj projekta u Hrvatskoj je zadrïavanje i poveçanje opçenito pozitivnog stava javnosti prema rastuçoj populaciji smed - eg medvjeda. To se nastoji postiçi nizom projektnih akcija koje objedinjuju podizanje razine znanja o medvjedima i metodama prevencije napada, unaprjed - ivanje sustava nadoknade tete, donacije elektriãnih ograda, sanacije kritiãnih odlagali ta otpada koja privlaãe medvjede, te poticanje razvoja poljoprivrede i lokalnih proizvoda u suïivotu s medvjedima. PARTNERI Sustav nadoknade šteta U Hrvatskoj postoji razrad - en sustav nadoknade teta koju uzrokuju divlje Ïivotinje. Temeljem Zakona o lovstvu, tetu koju poãine lovne vrste duïan je, u to kraçem roku, nadoknaditi ovla tenik prava lova, dok tetu koju poãine strogo za tiçene Ïivotinjske vrste, temeljem Zakona o za titi prirode, nadoknad - uje Ministarstvo kulture. U podruãjima gdje se lovno gospodari medvjedom, ovla tenik prava lova duïan je nadoknaditi svu tetu koju medvjed prouzroãi unutar lovi ta, ukoliko vlasnik nije doprinio nastanku tete neodgovornim pona anjem. Kada medvjed poãini tetu unutar za tiçenih podruãja, tetu pokriva drïava. Ukoliko smatrate da je medvjed odgovoran za tetu nastalu na Va em vlasni tvu, to prije kontaktirajte ovla tenika prava lova koji gospodari lovi tem na Va em podruãju ili se za savjet obratite Upravi za lovstvo, Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva (telefon ). Nakon uvid - aja na mjestu tete odrediti çe se iznos nadoknade. Ministarstvo kulture, Uprava za za titu prirode, nadleïno je za tete koje poãine strogo za tiçene Ïivotinjske vrste - vuk i ris. Ukoliko smatrate da su vuk ili ris odgovorni za napad na Va e Ïivotinje bez odgad - anja se obratite vje taku za procjenu teta od strogo za tiçene Ïivotinjske vrste, nadleïnom za va e podruãje. Vje tak je obavezan izvr iti nadzor na mjestu tete u roku od tri dana. Temeljem ispunjenog i ovjerenog zapisnika, napravljenog tijekom oãevida, Ministarstvo kulture predlaïe visinu od tete koja pokriva nastalu tetu. Isplata od teta vezana je za upotrebu mjera za prevenciju napada. U podruãjima u kojima se pojavljuju predatori, domaçe Ïivotinje noçu moraju biti zatvorene u toru ili tali, a danju ih na pa i mora ãuvati jedan ili vi e pastira sa psima ãuvarima i pastirskim psima. Ako stoka nije prikladno ãuvana, iznos se umanjuje za 40%. Za sve dodatne informacije i popis vje taka nadleïnih za va e podruãje obratite se Ministarstvu kulture (telefon ). Istituto di Ecologia Applicata a Cremona, Roma tel. e fax: web: iea@ieaitaly.org Faculdade de Cências - Universidade de Lisboa Escola Superior Agrária - Instituto Politécnico de Grupo Lobo - Portugal Castelo Branco - Portugal Fonds d'intervention WWF France - France Ecopastoral - France Legambiente - Italy Parco Nazionale Gran Sasso Parco Nazionale d Abruzzo, e Monti della Laga - Italy Lazio e Molise - Italy Fundación Oso Pardo - Spain Ferus - France Parco Nazionale della Majella - Italy Veterinarski fakultet, Sveuciliste u Zagrebu Croatia Associacion pour la Cohabitation Pastorale - France Provincia di Terni - Italy Ministarstvo Poljoprivrede Sumarstvai Vodnoga Gospodarstva - Croatia Association Pays de l'ours - ADET - France Provincia di Perugia - Italy LIFE04NAT/IT/ Kako pravilno gospodariti stadom? Osnovni preduvjet za sprjeãavanje napada na domaçe Ïivotinje je pravilno gospodarenje stadom, koje se nikada ne smije ostaviti bez nadzora. Kombiniranom upotrebom elektriãnih ograda, nastambi za Ïivotinje, ovãarskih i pasa ãuvara, te uz nadzor pastira uãinkovito se mogu sprijeãiti sve tete i gubici. Îivotinje tijekom cijelog dana trebaju biti za tiçene tako da budu nedostupne predatorima. Tradicionalne kamene ili drvene ograde vi e sluïe za ograniãavanje kretanja domaçih Ïivotinja, nego za sprjeãavanje napada predatora. Ako predator prodre unutar takve ograde, ãesto dolazi do vi estrukih gubitaka, buduçi da stoka ne moïe pobjeçi. Uãinkovitost tradicionalne ograde najbolja je ako se izvana dodatno osigura i elektriãnom ogradom.

3 Ukoliko se Ïivotinje na pa i ãuva pomoçu pastirskih pasa i pasa ãuvara, neophodno je njihov broj prilagoditi veliãini stada jer su u suprotnome i najbolji psi neuãinkoviti. Naravno, potrebno je da njihov rad nadzire i pastir. Takod - er, niti tijekom noçi Ïivotinje ne smiju biti neza tiçene. Trebale bi biti zatvorene u talama ili za tiçene elektriãnom ogradom uz nadzor pasa ãuvara. U razdoblju kada Ïivotinje donose na svijet mlade, poïeljno ih je odvojiti od ostatka stada i zadrïati u tali. Îenke tijekom poroda i mladi u prvim danima Ïivota su osobito izloïeni napadima. Ukoliko do poroda ipak dod - e na pa i, potrebno je ukloniti posteljicu i sve tragove krvi jer njihov miris privlaãi predatore. VaÏno je napomenuti da domaçe Ïivotinje koje se prvi put susreçu s elektriãnom ogradom treba nauãiti da je dodir sa Ïicom ograde bolan. Najbolje je svaku Ïivotinju pojedinaãno dovesti do ograde i dopustiti da osjeti elektriãni udar. Time çe se izbjeçi da Ïivotinja prilikom prvog iskustva skoãi, potrãi i time slomi ogradu ili se ozlijedi. Zašto koristiti električne ograde? Elektriãne ograde se u poljoprivredi mogu koristiti kao uãinkovito sredstvo za kontrolu domaçih Ïivotinja te za za titu poljoprivrednih povr ina. Takod - er, predstavljaju i vrlo uãinkovito sredstvo za obranu od napada divljih Ïivotinja, kao to su vukovi, medvjedi, psi lutalice i divlje svinje. Osnovne prednosti su sljedeçe: - Postavljanje je vrlo jednostavno pa iziskuje znatno manje vremena nego to je potrebno za postavljanje konvencionalne ograde (drvene, kamene, Ïeljezne ili Ïiãane). - MoÏe se koristiti i u udaljenim podruãjima koja se nalaze daleko od cesta i naseljenih mjesta. - Sprjeãava nekontrolirano kretanje domaçih Ïivotinja. - Baterija od 12V (auto akumulator) se moïe upotrijebiti kao izvor energije za ogradu, a ujedno ju je lako ponovno napuniti. - Kao izvor energije se mogu koristiti i solarne ploãe, ako izvor elektriãne struje nije dostupan. Koji tipovi električnih ograda postoje? Postoje dva osnovna tipa elektriãnih ograda: 1. Fiksne ograde Namijenjene veçim ili manjim podruãjima koje je potrebno ograditi na duïe razdoblje. Za njihovo postavljanje se najãe çe upotrebljavaju drveni stupovi, a kao vodiã se koristi puna metalna Ïica. Ovakav sustav je otporniji i dugotrajniji od mobilnih ograda, ali iziskuje odred - eno vrijeme i trud prilikom postavljanja. 2. Mobilne ograde Mobilne ograde se upotrebljavaju za ograd - ivanje Ïivotinja koje se ãesto sele. Vrlo se brzo postavljaju i uklanjaju, te su pogodne za upotrebu u udaljenim podruãjima. Koriste se dva razliãita tipa vodiãa: MreÏe od savitljive Ïice, postavljene na plastiãne stupove. MreÏe su najãe çe dostupne u duïini od 50 metara. Vrlo se brzo i lako postavljaju. No, ne to su skuplje i doseïu najvi u visinu od 105 cm. Razliãiti broj redova Ïice ili trake, ãija je upotreba olak ana ako su postavljeni na posebne koloturnike. Ove ograde mogu dosegnuti znatniju visinu (do 160 cm), a udaljenost izmed - u stupova se moïe prilagod - avati terenu.

4 Koji tip ograde upotrijebiti? Za nadzor domaçih Ïivotinja prikladni su svi tipovi elektriãnih ograda. Za prevenciju teta koje uzrokuju divlje svinje preporuãuje se upotreba fiksnih ograda sa Ïicama od provodljivog metala (ãelika, bakra, aluminija, magnezija). Preporuãuje se upotreba 3 ili 4 reda Ïice kako bi se postignula ukupna visina od 80 cm. NajniÏa Ïica bi trebala biti postavljena na visinu od cm. Da bi se sprijeãili napadi predatora (medvjeda, pasa, vukova) mogu se koristiti fiksne i mobilne ograde postavljene na prikladan naãin. Sistem duplih ograda U sluãaju napada predatora prepla ene domaçe Ïivotinje mogu razbiti ogradu i razbjeïati se. Tada, osim to su izloïene predatorima, Ïivotinje mogu stradati zbog med - usobnog gaïenja i gu enja. Da bi se to sprijeãilo preporuãa se upotreba duple ograde koja se sastoji od: - unutra nje, tradicionalne ograde koja nije elektrificirana (drvena, metalna, kamena...), a koristi se za sprjeãavanje raspr ivanja stada u sluãaju pribliïavanja predatora - vanjske, elektriãne ograde koja sluïi za sprjeãavanje ulaska predatora kroz unutra nju ogradu. Cijena ograda Cijena elektriãnih ograda varira, ovisno o sastavnim dijelovima, dimenzijama ograde i proizvod - aãu. Gdje ih kupiti? Navodimo popis dobavljaãa elektriãnih ograda u Hrvatskoj: GUMEX Eko Vulinãeva 10, Ivaniç Grad Tel: V-ELIN d.o.o. Prelo ka 25, âakovec Tel: elin.hr Opća struktura Elektriãne ograde mogu biti razliãitih oblika, kvadratnog, trokutastog, kruïnog ili sloïenijeg oblika. Neki struãnjaci nagla avaju da je kruïni oblik najpogodniji za prevenciju napada predatora jer se tada domaçe Ïivotinje ne mogu grupirati u jednom kutu gu eçi se med - usobno. Naravno, ovo nije obvezno. Osnovni sastavni dijelovi električne ograde su: - Vodiã: Ïica, traka, mreïa - Plastiãni i/ili drveni stupovi - Kutni stupovi za stabilizaciju ograde - Izolatori - Koloturnici za vodiãe (za Ïicu i trake) - Generator strujnih impulsa - 12 V baterija - Kablovi za spajanje vodiãa - Kablovi za spajanje generatora i vodiãa - Kablovi za spajanje generatora i uzemljenja - Uzemljenje - Dijelovi za vrata - Voltmetar

5 Stupovi Da bi se osigurala bolja stabilnost mobilnih ograda preporuãa se postavljanje posebnih stupova sa sistemom za usidrenje kutova. Umjesto njih se mogu postaviti obiãni drveni stupovi ãime se smanjuju tro kovi. Stupovi su kod mreïnih ograda veç postavljeni unutar mreïe, tako da je njihova med - usobna udaljenost kod postavljanja predodred - ena. Med - utim, pri postavljanju ograda od Ïice ili traka (mobilnih ili fiksnih) neophodno je prilagoditi udaljenost izmed - u stupova. Ona opçenito ne bi trebala prelaziti 10 metara. Potrebno je izbjeçi preveliku udaljenost izmed - u najniïeg vodiãa i tla kako bi se sprijeãio pristup predatorima. Stoga, na neravnom terenu s «jarcima» i uzvisinama, stupovi moraju biti postavljeni bliïe jedan drugome kako bi slijedili oblik tla. Vodiči Îice od punog metala su najotporniji i najsnaïniji vodiãi. No, te ki su i slabo fleksibilni pa su pogodni samo za upotrebu kod fiksnih ograda. Za sprjeãavanje prolaska divljih svinja preporuãa se Ïica debljine od najmanje 2.5 mm, dok su za sprjeãavanje predatora dovoljne ne to tanje Ïice (oko 1.5 mm). Za mobilne ograde se upotrebljavaju trake i Ïice razliãitih dimenzija. Najãe çe su grad - ene od niti sintetiãkog materijala isprepletenog s razliãitim brojem ãeliãnih i/ili bakrenih niti. U pravilu, provodljivost raste s brojem metalnih niti, no to povisuje i cijenu. Udaljenost izmed - u traka ili Ïica ovisi o visini ograde i broju postavljenih vodiãa. Za za titu od pasa lutalica i vukova preporuãa se da razmak izmed - u Ïica ne bude veçi od 20 cm te da razmak izmed - u zemlje i najniïe Ïice ne prelazi 20 cm, teïeçi tome da vodiãi u donjem dijelu budu gu çe postavljeni. Vrata Iznimno je vaïno da i vrata ograde budu pod naponom. Na trïi tu je prisutno nekoliko odgovarajuçih modela. Neki od njih su vrata naãinjena od vodljivog metala koja imaju izolirane ruãke, postavljene na posebne opruge ili na jednostavnu Ïicu ili traku. Struja Struju unutar elektriãne ograde proizvodi generator koji mora biti snaïniji to je ograda duïa i to ima vi e Ïica. Da bi se sprijeãio prolaz predatora, struja mora imati napon najmanje V, najbolje izmed - u i V. Buduçi da je snaga struje koju proizvodi generator vrlo mala, ovaj napon ne moïe na koditi ni ljudima ni domaçim Ïivotinjama. Preporuãa se upotreba generatora strujnih impulsa od najmanje 2 J. Oni se mogu napajati direktno iz elektriãne mreïe (220 V) ili putem baterija od 9 V ili 12 V. Baterije od 9 V se ne moïe ponovno napuniti pa se njihova upotreba ne preporuãa zbog ekonomskih razloga, ali i zbog za tite okoli a. Bolje je i ekonomiãnije koristiti baterije od 12 V koje se lako mogu napuniti, takod - er i upotrebom solarnih ploãa.

6 Uzemljenje Da bi Ïivotinja doïivjela elektriãni ok struja mora zatvoriti krug. Stoga je za pravilan rad ograde neophodno pravilno postaviti sustav uzemljenja, inaãe strujni krug neçe biti zatvoren. Kvaliteta uzemljenja osobito je vaïna u sluãaju su e, buduçi da suho tlo ima vrlo slabu sposobnost provod - enja elektriãne struje. Tada moïe biti korisno navlaïiti zemlju u blizini ograde. Sistem 2. Sistem s unutarnjim uzemljenjem: u ovom sustavu elektriãni vodiãi su zamijenjeni s onima koji su nenabijeni i provode struju natrag do generatora. Strujni krug prolazi od izvora, preko faze, Ïivotinje pa putem zemlje natrag do izvora. Električne ograde mogu imati dva tipa uzemljenja: Sistem 1. Sistem s vanjskim uzemljenjem (svi vodiãi su spojeni na izvor struje): u ovom sustavu svi vodiãi provode struju, a strujni krug teãe kroz fazu, Ïivotinju, kroz tlo i preko tla natrag do izvora. Jedna Ïica vodi struju od generatora do vodiãa, a druga povezuje generator i uzemljenje. To se postiïe metalnim stupovima postavljenim u tlo, med - usobno spojenim elektriãnom Ïicom ili trakom. Broj stupova i njihova udaljenost ovise o terenu. U pravilu je dostatno postaviti ãetiri stupa duïine 50 cm u redu ili tako da tvore kvadrat irine 1 m (povr ine 1 m 2 ). U posebnim uvjetima (npr. ako je tlo vrlo suho) ovaj sistem moïda neçe djelovati. Tada je neophodno poveçati broj stupova, njihovu duïinu i/ili njihovu udaljenost. Za pobolj anje kvalitete uzemljenja, stupove se moïe postaviti u rupe ispunjene ugljenom pra inom. Ovaj je sustav osobito pogodan za vrlo suho tlo. No, radi jedino ako Ïivotinja istovremeno dotakne dvije Ïice. Dakle, postoji veça vjerojatnost da Ïivotinja neçe osjetiti elektriãni udar, osobito kada se radi o predatorima koji nju e Ïicu dok oprezno prilaze ogradi. Takod - er, ne to je teïe postaviti ovakvu ogradu pa se preporuãa upotreba vanjskog uzemljenja (svi vodiãi vezani na izvor struje), osim ako je tlo previ e suho.

7 Važno je zapamtiti pri upotrebi ograde: - Izbjegavajte preveliku udaljenost izmed - u najniïeg vodiãa i tla. - Uvjerite se da je uzemljenje prikladno. - Redovito provjeravajte napunjenost baterije i snagu impulsa u cijeloj ogradi. - Nikada ne ostavljajte generator iskljuãen kako domaçe ili divlje Ïivotinje ne bi o tetile ogradu. - Stabilizirajte ogradu postavljanjem stupova sa sistemom za usidrenje kutova. - Vrata trebaju biti pod naponom i uvijek zatvorena. - OdrÏavajte vegetaciju uz ogradu kako biste izbjegnuli dodirivanje vodiãa i vegetacije ãime se struja odvodi u tlo. - Jednostavan voltmetar moïe biti dragocjena pomoç za provjeru snage struje kroz ogradu. Pas čuvar stada. Pouzdana pomoć Što je pas čuvar stada? Pas ãuvar stada jest pas koji je uvijek uz stado te ga titi od napada predatora, poput vukova, medvjeda ili pasa lutalica. Najãe çe je to miran pas koji ne remeti svakodnevne aktivnosti stada, ali çe reagirati u svakoj neobiãnoj situaciji ili na svakog stranca koji se pribliïi stoci. Takvo za titniãko pona anje je rezultat odrastanja uz stado pa nikakav formalni trening nije potreban. Autohtoni hrvatski pas ãuvar stada je tornjak. Zbog stoljetnog prilagod - avanja ulozi za titnika stoke, klimi i drugim uvjetima opstanka u na im krajevima, tornjaci su primjereniji za upotrebu u Hrvatskoj od upotrebe stranih pasmina. Pas čuvar stada nije ovčarski pas Buduçi da je pas ãuvar stada vrlo samostalan, za rad mu nije potrebna prisutnost ili nadgledanje pastira. Takvi psi nisu ovãarski psi koji su nauãeni upravljati stadom i prema uputama pastira pomagati pri vod - enju stada, te ih se, u pravilu, ne ostavlja same sa stadom. Psi ãuvari stada i ovãarski psi, dakle nemaju istu ulogu, no mogu raditi zajedno. Prednosti upotrebe psa čuvara stada Postoji nekoliko prednosti: - smanjenje teta koje uzrokuju predatori poput vukova, medvjeda, lisica ili pasa lutalica (u nekim sluãajevima i do 100%) te shodno tome poveçanje ekonomskih prihoda; - olak avaju posao pastiru upozoravanjem i reagiranjem na prisutnost predatora, stranih osoba ili pojavu ostalih neobiãnih situacija; - bolja iskoristivost pa njaka u sluãaju kada prisutnost predatora to onemoguçuje.

8 Koja je tajna u posjedovanju uspješnog psa čuvara stada? Da biste dobili uspje nog psa ãuvara, dvije su stvari temeljne: izabrati psa primjerene pasmine i primjereno ga odgojiti. Izborom prikladne pasmine poveçava se vjerojatnost da çe se pas primjereno pona ati i biti uãinkovit. Pas uspostavlja socijalne veze s ãlanovima stada, smatra ih dijelom obitelji i stoga ih uãinkovito titi. Primjeren odgoj teneta temelj je dobrog ãuvara. To zahtjeva posveçenost i odred - eno vrijeme potrebno da bi pas bio spreman uãinkovito tititi stado. Kao ni druge Ïivotinje, psi se ne pona aju automatski, njihovo pona anje varira pa neki psi mogu biti bolji od drugih. Kako izabrati psa čuvara? Kako biste poveçali izglede za dobivanje dobrog ãuvara, prvo je potrebno izabrati roditelje. Najbolje je da su oni radni psi pa da se moïe procijeniti njihova uãinkovitost. Psi bi takod - er trebali biti zdravi i dobre grad - e, te ne bi smjeli biti nosioci nasljednih bolesti, kao to su displazija kukova ili lo zagriz. Takod - er treba izabrati zdravo i pravilno grad - eno tene koje nema tjelesnih mana. tene ne bi smjelo biti niti previ e Ïivo niti previ e mirno, veç treba odavati dojam samouvjerenog i opreznog psa. Izabrati mužjaka ili ženku? Nema razlike u uãinkovitosti izmed - u muïjaka i Ïenki, veç izbor spola ovisi o osobnim Ïeljama. Ali prije izbora treba uzeti u obzir spol drugih pasa koji ãuvaju stado. Kako odgajati psa čuvara stada? Nakon napunjena 2 mjeseca tenad treba smjestiti uz stado, uz koje uvijek ostaju, te treba izbjegavati svaki nepotreban kontakt s ãovjekom (osobito s djecom) ili drugim psima. Pas treba biti odgojen uz stado, u tali ili ogradi iz koje ne moïe pobjeçi. Treba pripremiti jednostavan odjeljak u kojeg se tene moïe povuçi i odmaknuti se od stada. Taj odjeljak treba drvenim daskama odvojiti od ostatka tale tako da tene moïe unutra uçi ali ne i stoka. Tamo treba smjestiti hranu za tene, no voda bi trebala biti smje tena u zajedniãkom prostoru ãime se potiãe kontakt izmed - u teneta i stoke. Nakon razdoblja socijalizacije, koje ne bi trebalo biti kraçe od 15 dana, tene moïe içi na pa u sa stadom. Ovo druïenje dovodi do toga da pas prati stado u svim aktivnostima te da ga titi u sluãaju napada. Ipak, tene bi trebalo fiziãki sazreti (starost 6-8 mjeseci) prije nego poãne pratiti stado na pa njake gdje su napadi predatora uãestali. Ponašanje prema stoci Psi ãuvari stada su druïeljubivi prema domaçim Ïivotinjama, liïu ih te im nju e glavu ili analno podruãje. Prema stoci ne oãituju agresivno, veç vrlo za titniãko pona anje. Vrlo je vaïno priviknuti stoku na prisutnost psa, tako da ih on ne prestra i ili da stoka ne bude agresivna prema psu. Koliko je pasa čuvara stada potrebno? Broj pasa potrebnih za uãinkovitu za titu stada ovisi o vi e faktora: vrsti i broju Ïivotinja u stadu, vrsti i broju predatora, uãestalosti napada, te karakteristikama ispa e. Za stada srednje veliãine ( Ïivotinja) dovoljna su 2 psa, buduçi da zajedno imaju vi e samopouzdanja i upotpunjuju se. Kod uvod - enja pasa ãuvara u stado preporuãa se najprije uvesti jednog psa, a drugog se predstavlja stadu nakon to se prvi dobro udomaçio, ãime postaje uzor mlad - em psu.