ІІІІІІІІІІІ UDK 371 ISSN

Transcript

1 І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І UDK 371 ISSN

2 Vrhunski program primjenjivog znanja iz informacijskih tehnologija Međunarodno priznata diploma u Europi, SAD, Kanadi, Australiji i svim zemljama članicama UN. Godina studija na engleskom jeziku u Finskoj - VAMK moderno i međunarodno Sveučilište primijenjene znanosti VAMK studij dolazi u Pulu i otvara svoja vrata studentima koji traže mobilnost i ciljaju na međunarodno tržište rada. Europski centar za mir i razvoj Sveučilišta za mir Ujedinjenih naroda, VAMK University of applied science iz Finske i Politehnika u Puli zajednički organiziraju studij s ciljem regionalnog razvoja i uključenja u europske tokove donoseći znanja zahtjevana od suvremenog gospodarstva baziranog na informacijskoj tehnologiji. Kome je program namijenjen Studentima koji žele steći vrhunska informatička znanja i iskoristiti mobilnost u toku studiranja, upoznati i proživjeti iskustvo studiranja sa europskom tradicijom i visokim europskim obrazovnim standardom. Tko može upisati studij? Uvjet za upis je završena četverogodišnja srednja škola. Koliko traje studij? Prve dvije godine studija održavaju se u Puli na hrvatskom jeziku. Treća godina studija se po izboru odvija u Finskoj ili se nastavlja u Puli. Ukoliko je izbor Finska Vaasa, nastava se izvodi se na engleskom jeziku. U sedmom semestru obavlja se stručna praksa te pisanje diplomskog rada na hrvatskom ili engleskom. Nakon uspješne obrane diplomskog rada, student, sada diplomant spreman je za zapošljavanje ili nastavak studiranja u Hrvatskoj ili inozemstvu.

3 Sadržaj Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege lata i de lege ferenda Desanka Sarvan, dipl.iur. Upravljanje kvalitetom informacijskih sustava Dr.sc.Giorgio Sinković Franko Trošt dipl.inž E-learningom do kontinuiranog unaprijeđenja kvalitete znanja Mr.sc. Iva Ćulumović Županović Dobro upravljanje dr. sc. Rosana Lucijetić Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala Barbara Marušnik, univ. spec. oec. Nanotehnologija i etika prof. emer. dr. sc. Zijad Haznadar dr. sc. Luciano Delbianco, prof. visoke škole Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSC Mr. sc. Iva Ćulumović Županović Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistora Sanja Grbac Babić, mag računarstva Innalzamento della tensione per via elettrostatica Prof. Roberto Bosaz Pavia Un sguardo verso il cielo Luciano Kuhar, prof. viši predavač Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma Korenići Diego Dobrila, bacc. ing. politeh. Recenzenti / Reviewers U ovom broju časopisa recenzenti su: prof. dr. sc. Vidoje Vujuć prof. dr. sc. Julijan Dobrinić prof. dr. sc. Duško Pavletić prof. dr. sc. Berto Šalaj prof. dr. sc. Vladimir Rosić prof. dr. sc. Giorgio Sinković prof. dr. sc. Klaudio Tominović prof. dr. sc. Luciano Delbianco prof. dr. sc. Branimir Ružojčić UDK 371 ISSN Osnivač i nakladnik nakladnik I Founder and Publisher Politehnika Pula Visoka tehničko - poslovna škola s.p.j. Udruženje inženjera Pula Pula, Riva 6 Tel , Za nakladnika I For Publisher Dr.sc. Luciano Delbianco Uredništvo I Editorial Board Mr.sc Davor Mišković Dr.sc. Luciano Delbianco Dr.sc. Branimir Ružojčić Dr.sc. Klaudio Tominović Prof.dr.sc. Vladimir Rosić Mr.sc Denis Brajković Nenad Rudan Glavni urednik I Editor Luciano Kuhar Lektor za hrvatski jezik Višnja Mijandrušić-Miloš Lektor i prijevod sažetaka za engleski jezik doc.dr. sc. Moira Kostić - Bobanović Lektor i prijevod sažetaka za talijanski jezik Loredana Slacki Likovni urednik Igor Zirojević Grafički urednik Gordana Brborović Časopis izlazi dva puta godišnje. Tisak Printera grupa Naklada 200 primjeraka Časopis izlazi dva puta godišnje na hrvatskom jeziku, a sažeci i ključne riječi na engleskom i talijanskom jeziku І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 3 І

4 4

5 Uvodna riječ U razvoju stručnog politehničkog obrazovanja značajnu ulogu ima i list Udruženja inženjera Techne, koji je počeo izlaziti godine, a od svibnja godine, odnosno petog broja, Techne-a je zajednički list Udruženja inženjera i, kako se tada zvala, Visoke tehničke škole politehnike u Puli. Koncept se od tada promijenio tako da je list počeo objavljivati članke iz raznih područja ljudske djelatnosti, tehnike, znanosti, ekologije, ekonomije, obrazovanja, agronomije, strojar-stva, elektrotehnike, tehnologije, medicine, nutricionizma, menadžmenta, informacijskih znanosti i drugih općih tema, koje su interdisciplinarno vezana uz politehnički teoriju i praksu. Od trinajstog broja u godini, list Techne je registriran u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i ISSN uredu za Hrvatsku, kao časopis za politehničku obrazovnu teoriju i praksu s ISSN oznakom i oznakom Sveučilišne knjižnice u Puli UDK 371 koji će izlaziti dva puta godinje. Pred Vama je trinajsti broj Techne-a, časopisa za politehničku obrazovnu teoriji u praksu čiji su osnivači i nakladnici Politehnika Pula - Visoka tehničkoposlovna škola s pravom javnosti i Udruženje inženjera Pula, koji recenziranim i objavljenim radovima u ovom briju čine određeni pomak u načinu prezentiranja rada na hrvatskom i stranom jeziku uz navođenje UDK oznake za svaki rad i njene klasifikacije. Suradnici u časopisu su poznati stručnjaci iz raznih područja, ali i mladi, još neafirmirani, visoko obrazovni autori. Novina u zadnja dva broja je u tome što smo počeli objavljivati određene separate diplomski radnji diplomanata Politehnike, što je vidljivo u sadržaju časopisa. Mišljenja smo, da u ovom časopisu za politehničku obrazovnu teoriju i praksu ima dovoljno prostora i mogućnosti, da svoje radove izrade i objave ne samo stručnjaci iz gospodarstva već i nastavnici nositelji pojedinih predmeta na Politehnici kako bi stekli i potrebne uvjetre za svoj izbor ili reizbor. Neupitno je i poželjno, da se u časopisu objavljuju separati studenata koji su završili Politehniku po Bolonjskom konceptu, i koji su trenutno na specijalističkom studiju Kreativni menadžment procesima. Zahvaljujemo se svim činiteljima časopisa Techne i pozivamo Vas na zajedničku suradnju u unapređivanju teorije i prakse politehničkog obrazovanja, te da Vaše radove izrađujete prema uputama navedenim na kraju časopisa. Urednik i uredništvo І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 5 І

6 6

7 Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege lata i de lege ferenda XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Desanka Sarvan, dipl.iur. Politehnika Pula 1. Uvod Za komunalni standard stanovnika, ali i za uvjete poslovanja gospodskih subjekata, naročito u turizmu i ugostiteljstvu, parkovi i javne zelene površine u naselju od izuzetnog su značaja. Što više reći nego da još u inventuri komunalnih objekata Grada Rima iz IV stoljeća Strabon, pored ostalog, navodi 8 campusa prekrivenih travom cijele godine na kojima su se gomile građana igrale loptom, tjerale kolutove ili se hrvale, te 30 parkova i vrtova koje su osnivali bogati građani za privatno uživanje, ali su kasnije prešli u javno vlasništvo. 2. Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege lata Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj je podnormirano. Zakoni koji djelomično uređuju ovaj segment su sljedeći. a) Parkovi, zemljište za sport i rekreaciju, dječja igrališta 1, nisu neizgrađeno građevinsko zemljište, već se smatraju zemljištem privedenim svrsi. Prema članku 17. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar. nov. br. 16/07) podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova, iskazuju se tako da se katastarskoj čestici, odnosno njezinu dijelu, pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabe.vrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti: izgrađeno zemljište, zemljište pod zgradama, dvorište, park, 1 Članak 17. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta (Nar. nov. br. 16/07).Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova, iskazuju se tako da se katastarskoj čestici, odnosno njezinu dijelu, pridruži podatak o kojoj od vrsta uporabe.vrste uporabe za zemljište privedeno svrsi mogu biti: izgrađeno zemljište, zemljište pod zgradama, dvorište, park, zemljište za sport i rekreaciju, dječje igralište, tržnica, sajmište, groblje, uređena plaža, luka, marina, zračna luka, kamenolom, šljunčara, pješčenjak, otvoreni kop, nasip, usjek, ustava, deponija, ulica, trg, cesta, put, autocesta i željeznička pruga. UDK 346.7: ](497.5) Pregledni članak zemljište za sport i rekreaciju, dječje igralište, tržnica, sajmište, groblje, uređena plaža, luka, marina, zračna luka, kamenolom, šljunčara, pješčenjak, otvoreni kop, nasip, usjek, ustava, deponija, ulica, trg, cesta, put, autocesta i željeznička pruga. b) Zakon o komunalnom gospodarstvu 2 određuje javne zelene površine, parkove, dječja igra lišta kao komunalne objekte - javne površine. Osim navedenih, javnim površinama smatraju se i pješačke staze, pješačke zone, otvorene odvodnih kanali, trgovi i javne prometne površine. c) Prema definiciji iz točke 19. članka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov. br. 76/07 i 38/09), ), površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Namjena i uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina određuje se Urbanističkim planom uređenja naselja 3. d) Parkovi i javne zelene površine mogu se graditi bez akta o odobrenju gradnje, jer se smatraju se jednostavnim građevinama ukoliko ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Nar. nov. br. 101/07), odnosno kada obuhvaćaju izgradnju dječjeg igrališta, ograde građevinske visine do 1,6 m i potpornog zida građevinske visine do 0,8 m, spomeničkog ili sakralnog obilježja građevinske (bruto) površine do 4,00 m2 i visine do 4,0 m od razine okolnog tla koje se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, te pješačke staze. Ne može se isključiti mogućnost izgradnje složenijih parkovnih građevina, za čiju je gradnju potreban akt na temelju kojega se može graditi. Za određivanje samog izgleda parka i javnih zelenih površina, u svezi sa hortikulturnim uređenjem i uporabom određenih vrsti 2 Stavak 7. članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 i 59/01, 26/03 -proč. tekst i 82/04, 110/04 - Uredba i 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09 - u daljnjem tekstu: ZKG). 3 Članak 76. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov. br. 76/07): urbanistički plan uređenja određuje osobito:podjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja, osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene, razmještaj djelatnosti u prostoru, osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture, mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina, zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenja,uvjete uređenja i korištenja površina i građevina i zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 7 І

8 8 biljaka, ne postoji obveza ishodovanja kakvog upravnog akta - odobrenja od tijela državne ili lokalne uprave, ali JLS kao investitor određuje pobliže izgled tih površina putem svojih službi nadležnih za zaštitu okoliša 4. e) Izgradnja parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalnog doprinosa, i proračuna JLS. Komunalni doprinos plaćaju prema obujmu građevine investitori drugih građevina za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture 5, a ova su sredstva prihod proračuna JLS. Korištenje navedenih sredstava određeno je godišnjim Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture 6, koji sadrži opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti. Investitor izgradnje parkova i javnih zelenih površina je JLS. f) Održavanje parkova i javnih zelenih površina financira se iz komunalne naknade, koju plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog, poslovnog prostora i garažnog prostora, te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenoga građevnog zemljišta. Komunalna naknada je prihod proračuna JLS, a koristi se prema godišnjem Programu održavanja komunalne infrastrukture. Održavanje javnih površina je komunalna djelatnost, a JLS mogu organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti na svom području 7 u okviru upravnih tijela (vlastiti pogon) ili osnivanjem pravne osobe za obavljanje tih djelatnosti - trgovačkog društva ili javne ustanove (in-house service providers), ili davanjem prava za obavljanje komunalne djelatnosti trećim osobama - zaključenjem pisanog ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti održavanja javnih površina 8. Naručitelj komunalnih usluga održavanja javnih površina je JLS, osim ako isto obavlja putem vlastitog pogona. g) Prihodi od korištenja javnih površina su prihod proračuna JLS. Prema odredbi članka 43. Zakona o financiranju JLS i JPRS (Nar. nov. br. 117/93,69/97, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01 - ispr. 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 - Odluka USH), porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine. Porez se plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propišu općina ili grad, a što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad. h) Prema članku 16. ZKG, JLS su ovlaštene donijeti odluku o komunalnom redu, koja sadrži: odredbe o: 1. uređenju naselja, 2. održavanju čistoće i čuvanju javnih površina, 3. korištenju javnih površina, 4. skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom, 5. uklanjanju snijega i leda, 6. uklanjanju protupravno postavljenih predmeta, 7. mjere za provođenje komunalnog reda i 8. kaznene odredbe. Prekršajnim zakonom (Nar. nov. br. 107/07) propisano je da za prekršaj propisan odlukom JLS i JPRS: - za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna ni većem od ,00 kuna. 4 Pojedine JLS odlukom o komunalnom redu utvrđuju obvezu investitora na ishodovanje odobrenja o uređenju zelenih površina, koje donosi upravno tijelo JLS u čijem je djelokrugu zaštita okoliša. 5 Stavak 1. članka 32. ZKG. Iz sredstava komunalnog doprinosa financira se izgradnja javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete te groblja i krematorija. 6 Stavak 1. članka 32. ZKG. 7 Stavak 1. članka 4. ZKG. 8 Na osnovi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti mogu se obavljati komunalne djelatnosti koje se financiraju isključivo iz proračuna JLS (stavak 1. članak 15 ZKG). To su komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade, koja je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave: odvodnja atmosferska voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, javna rasvjeta. Komunalna djelatnost održavanja grblja ne financira se isključivo iz proračuna JLS, već i iz sredstava grobnih naknada, te se stoga ova djelatnost ne može obavljati na temelju pisanog ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti.

9 - za počinitelja prekršaja fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 300,00 kuna ni većem od 5.000,00 kuna. - za počinitelja prekršaja fizičku osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni većem od 2.000,00 kuna. Tako je odluka o komunalnom redu de facto jedini pravni akt koji zaštićuje parkove i javne zelene površine kao komunalne objekte, ukoliko isti nemaju značajnije vrijednosti, u kojem slučaju bi mogli biti proglašeni zaštićenim područjem prirode (primjerice, spomenik parkovne arhitekture), kada se njihova zaštita ostvaruje prema odredbama posebnog zakona - Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/07). i) Pitanje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina 9 nije pravno definirano u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske, ali je nakon burne stručne rasprave o tom pravnom pitanju u aktualnoj pravnoj teoriji i praksi zaključeno, jer su parkovi i javne zelene površine su po definiciji javne površine, stvari namijenjene uporabi svih. čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima, javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu JLS, sukladno odredbi stavka 4. i 8. članka 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/2000, 73/2000, 114/01 i 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09). 2. Pravno uređenje javnih zelenih površina u Republici Hrvatskoj de lege ferenda Pobliže pravno uređenje pravnog statusa parkova i javnih zelenih površina u JLS i donošenje standarda za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja javnih površina nameće kao značajno pravno pitanje zbog njihovog očuvanja i zaštite 10. Zelene površine u naseljima obuhvaćaju različite kategorije - kako uređene parkove i javne zelene površine kao samostalne objekte, tako i uređene okućnice (dvorišta) građevina u privatnom ili javnom vlasništvu, te neizgrađeno građevinsko zemljište koje je namijenjeno za izgradnju, ali se privremeno koristi kao zelena površina, a mogu obuhvatiti i površine namjene sporta i rekreacije, a njihov je značaj za komunalni standard građana, ali i za gospodarstvo (naročito turizam i ugostiteljstvo) na području JLS od izuzetnog značaja. Valja napomenuti da su određene komunalne djelatnosti pobliže uređene posebnim zakonima - tako je, primjerice, Zakon o vodama (Nar. nov. br. 153/09) odredio što se smatra komunalnim vodnim građevinama i javnim vodnim 9 Problem se u pravnoj literaturi obrađuje kao pravni status nerazvrstanih cesta i javnih površina. Postoje različita mišljenja: da se radi o nekretninama u vlasništvu JLS, odnosno pravnih osoba u vlasništvu JLS (trgovačkih društava i javnih ustanova koje obavljaju komunalne djelatnosti), da se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno o javnim dobrima u vlasništvu JLS.U pravnoj literaturi vodi se intenzivna rasprava o pravnom statusu nerazvrstanih cesta, za koje se zaključuje da su javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS. 10 U ovom radu nije obuhvaćeno pitanje pravnog statusa parkova koji su proglašeni zaštićenim dijelovima prirode (spomenik parkovne arhitekture), za koje je kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku određen poseban pravni režim. Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost (stavak 1. članka 18. Zakona o zaštiti prirode - Nar. nov. br. 70/05). uslugama, te uvjete pod kojima se ove mogu obavljati 11. Isto, Zakon o grobljima (Nar. nov. br. 19/97) i Pravilniku o grobljima (Nar. nov. br. 99/02) pobliže uređuju uvjete i način obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja grobljem i definira groblje kao komunalni objekt. 12 Nadalje, Zakon o otpadu (Nar. nov. br. 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08 i 87/09) pored ostalog, određuje uvjete i način obavljanja komunalne djelatnosti zbrinjavanja komunalnog otpada, te pravno uređuje građevine za zbrinjavanje otpada Od navedenih komunalnih djelatnosti ništa manje važna nije komunalna djelatnost održavanja javnih zelenih površina, te smatramo da je u praksi iskazana potreba da Sabor RH donese zakon kojim bi se uredilo pravni status javnih zelenih površina, standardi, zaštita zelenih površina lokalnog značaja, te uvjeti i način obavljanja te komunalne djelatnosti, kao i prateći podzakonski akti (pravilnici). Zakonom bi bilo potrebno: a) definirati pojmove odlučne za navedenu djelatnost, b) definirati pravni status javnih zelenih površina kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS, te postupak proglašenja javnog dobra, odnosno njegovog ukidanja kada za to postoje opravdani razlozi, c) definirati lokalne kategorije zaštite urbanog zelenila, d) odrediti standarde za obavljanje djelatnosti održavanja javnih zelenih površina (uvjeti - stručna sprema, licenca i sl. i oprema koju mora zadovoljavati operater), e) ovlastiti JLS na donošenje općeg akta o redu na javnim zelenim površinama, f) kaznene odredbe za prekršaje 3. Zaključak Pravni status vrlo vrijednih komunalnih objekata - parkova i javnih zelenih površina kao javnih površina, nije pravno određen u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske, ali se interpretacijom pojedinih propisa može zaključiti da se radi o javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu JLS. Isto, uvjeti i način obavljanja komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina, minimalni standardi, zaštita tih objekata i druga značajna pitanja nisu pobliže uređena, pa je u cilju unaprjeđenja standarda građana i uvjeta rada gospodarstva potrebno donijeti odgovarajuće zakone i podzakonske akte kako bi i ova komunalna djelatnost doprinijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. 11 Stavak 1. točka 2. članka 22. Zakona o vodama (Nar. nov. br. 153/09): Komunalne vodne građevine: 2.1. građevine za javnu vodoopskrbu - akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža, 2.2. građevine za javnu odvodnju - kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu; 12 Stavak 1.članka 2. Pravilniku o grobljima (Nar. nov. br. 99/02): Groblje je prostor na kojemu se vrši polaganje posmrtnih ostataka umrlih, a sastoji se od unutrašnjeg prostora (površine za ukop; oproštajni, prateći i pogonski dio) i vanjskog prostora (prometne površine, parkiralište i ostale usluge). Člankom 7. Pravilnika određeno je da groblje naročito čine površine za ukop, površine i građevine za ispraćaj pokojnika, prostori za pogon, unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja, prateće funkcije za zaposlene, servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge. Groblje se sastoji od: grobnog mjesta (groba),grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova), grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama), staza koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova, glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima, internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem, zelenila (grupirano i prateće), oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim i/ili zatvorenim oproštajnim prostorom, službeno-pogonskog dijela za prijem i obradu pokojnika, servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem, pratećih usluga prodaje, a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje vijenaca, svijeća, nadgrobnih obilježja i vrtlariju. Groblje može imati kapelu, zvonik i poseban memorijalni dio za posebne vrste ukopa, te prateće manje proizvodne pogone za izradu vijenaca, i nadgrobnih obilježja izvan prostora groblja І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 9 І

10 Upravljanje kvalitetom informacijskih sustava XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Dr.sc. Giorgio Sinković Franko Trošt dipl.inž Sažetak Kvaliteta informacijskog sustava, odnosno softverskog proizvoda može se definirati na jednak način kao i za ostale proizvode, no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja. Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda, nego ovisi o tome tko je ocjenjuje. Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca. Kada je u pitanju izrada informacijskog sustava, u većini slučajeva, ni kupac ni proizvođač nemaju točnu predodžbu ni konačnog proizvoda, niti njegove kvalitete, a ukoliko ju i imaju podložna je promjenama tijekom životnog ciklusa razvoja softverskog proizvoda. Kupac mijenja svoje zahtjeve tijekom razvoja i s time i temeljne kriterije za ocjenu kvalitete. Značajke i podznačajke kvalitete softverskog proizvoda nisu nove i preuzete su iz izvornog standarda ISO 9126 iz godine. Izvršena je njihova analiza i prilagođavanje suvremenim uvjetima u cilju stvaranja podsjetnika i smjernica kupcu softverskog proizvoda. Prikazane značajke softverskog proizvoda pretežito pokrivaju aspekte vanjske kvalitete i kvalitete u usporedbi iako ima i elemenata koji se odnose na unutarnju kvalitetu. Neriješeno je pitanje relativne važnosti pojedine značajke što ovisi o vrsti proizvoda, ali i o kupcu. Ključne riječi: Kvaliteta, Informacijski sustavi, Međunarodni standardi, ISO. 1. Uvod Globalizacija gospodarstva i ubrzani tehnološki razvoj su procesi koji su posljednjih godina utjecali na širenje tržišta ali i na povećanje konkurencije na njemu. Kvaliteta postaje jedna od najznačajnijih značajki proizvoda o kojoj ovisi njegova konkurentnost. Informatička tehnologija (IT) koju čine računala (hardver), softver i komunikacija predstavlja jedan od značajnih katalizatora ovih procesa i postala je ključnim resursom poslovanja u svim granama gospodarstva. Za proizvodnju hardvera pa i za same hardverske proizvode mogu se dobrim dijelom primijeniti iskustva i načela koja se koriste u proizvodnji drugih opipljivih proizvoda. Kada je u pitanju softver kao proizvod a i sam proces njegove izrade, postoje mnoge specifičnosti zbog kojih se iskustva s drugim proizvodim često ne mogu koristiti. Uzme li se u obzir relativno kratko iskustvo u proizvodnji softvera, UDK : : Pregledni članak kompleksnost samog proizvoda i druge specifičnosti nije iznenađujuće da je postotak promašaja tj. loše kvalitete proizvoda vrlo visok. Istraživanja pokazuju 1 da je kod izrade softverskog proizvoda veća vjerojatnost da će on biti neuspješan nego uspješan. Od prilike samo 20% softverskih projekata rezultira s potpunim zadovoljstvom zainteresiranih strana, dakle samo se na jednom od pet projekata za izradu softvera postiže očekivana kvaliteta. Gotovo isto toliko projekata se napusti u fazi razvoja ili neposredno nakon početka primjene. Problemi s razvojem softverskih proizvoda neposredno utječu i na informacijske sustave u kojima softver predstavlja jednu od temeljnih komponenti. Imamo paradoksalno stanje da informatička djelatnost koja u suštini treba povećati djelotvornost i učinkovitost cijelog gospodarskog sustava, ima velikih problema u postizanju učinkovitosti i kvalitete u svojoj proizvodnji. Radi se o ogromnim izgubljenim sredstvima koji se mjere u stotinama milijuna eura. 1 Vidjeti na primjer na dan

11 2. Definicija kvalitete Za pojam kvalitete koji je danas često u uporabi postoje različite definicije. Iako se radi o apstraktnom pojmu, postoji analogija sa fizičkim predmetima čiji izgled često ovisi o položaju s kojih ih gledamo. Među najkraćima definicijama i koje ne ovise neposredno o točki promatranja mogle bi se istaknuti : Kvaliteta je zadovoljstvo kupca ili Kvaliteta je prikladnost za uporabu. Bez obzira što se ove definicije mogu činiti nepotpunima one naglašavaju jedno važno svojstvo kvalitete, ključnu ulogu kupca. Iako se i sam pojam kupac može dodatno pojašnjavati, za potrebe ovog rada može se prihvatiti da je kupac svatko tko je na neki način zainteresiran za proizvod. Ovo potvrđuje da je za kvalitetu najznačajniji pogled sa stajališta kupca Nameće se pitanje koje značajke proizvoda utječu na zadovoljstvo kupca? Postoje dvije grupe značajki: 1. Svojstva proizvoda- koja je kupac specificirao ili ih je podrazumijevao, kao na primjer želi automobil koji je pouzdan, prostran, udoban, klimatiziran, itd. 2. Oslobođenost od nedostataka - odnosno da proizvod nema greške kao na primjer da se automobil ne gasi u tijeku vožnje, da nema slabe kočnice i slično. Kvalitetan proizvod mora zadovoljiti kupca, dakle mora imati svojstva iz obje navedene grupe. Međunarodni standard ISO 9000 definirao je kvalitetu kao stupanj u kojem skup bitnih značajki zadovoljava zahtjeve. Pri tome je zahtjev definiran kao iskazana potreba ili očekivanje, obično se podrazumijeva ili je obvezatan. Navedena definicija uključuje obje dimenzije kvalitete proizvoda, jer očekivanja kupca mogu biti vezana i za svojstva proizvoda kao i za oslobođenost od nedostataka. Štoviše, neka očekivanja ne moraju ni biti eksplicitno iskazana ako se obično podrazumijevaju ili su obvezatna. Ovo posljednje je naročito važno kada kupac nema jasnu predodžbu o samom proizvodu, pa ni o njegovoj kvaliteti, što je kod informacijskih sustava čest slučaj. Kod većine proizvoda može se reći da se njihova svojstva definiraju u fazi oblikovanja i razvoja tj. dizajna dok su nedostaci mogu pojavljuju i kao rezultat propusta u proizvodnji. Zamislimo nekog proizvođača X koji je proizveo deset identičnih proizvoda. Dakle svi su proizvodi prošli kroz isti proces proizvodnje, korišteni su sirovine jednake kvalitete, obrađene su na isti način i u toku procesa su na njima izvršene iste kontrole kvalitete. Proizvođač može s pravom tvrditi da su svih deset proizvoda jednake kvalitete. Međutim, nakon što je tih deset proizvoda isporučeno različitim kupcima, oni nisu pokazali jednak stupanj zadovoljstva s navedenim proizvodom. Razlog tome je jednostavan, iako se radi o proizvodima jednakih svojstava i jednake razine oslobođenosti od nedostataka, očekivanja kupaca bila su različita, pa je i različit stupanj njihovog zadovoljstva. Tako se dolazi do pojma unutarnje kvalitete koja je rezultat percepcije proizvođača o proizvodu i vanjske kvalitete koja je rezultat percepcije kupca i drugih zainteresiranih strana o tom istom proizvodu.. Naglašavanje vanjske kvalitete u gore navedenim definicijama nije slučajno, niti predstavlja zanemarivanje unutarnje kvalitete na račun vanjske, jer je razumljivo da se određeni stupanj vanjske kvalitete tj. zadovoljstva kupca ne može ostvariti bez odgovarajuće razine unutarnje kvalitete. 3. Specifičnosti softverskog proizvoda Softverski se proizvodi po mnogim elementima razlikuju od hardverskih jer njihova neopipljivost ograničava mogućnosti ocjenjivanja nekih svojstava. Proces proizvodnje hardverskih proizvoda može se podijeliti u dvije faze: dizajn proizvoda i proizvodnja. Kod softverskog proizvoda nakon završetkom faze razvoja ne postoji proizvodnja u klasičnom smislu. Naime, ako se softver razvija za jednog korisnika onda ni nema proizvodnje, a ako se radi za više korisnika on se jednostavno replicira. Replikacija softvera se može smatrati proizvodnjom, ali su mogućnosti da se svojstva pojedinih repliciranih kopija softvera razlikuju, više teorijske nego praktičke prirode. Dakle, ako se govori o trenutku kada je proizvod isporučen i implementiran kod korisnika, tj. o unutarnjoj kvaliteti softvera, ona nastaje u fazi razvoja bez obzira radi li se o njegovim svojstvima ili oslobođenosti od nedostataka. Vanjska kvaliteta softvera, kao i kod drugih proizvoda, ovisi o zadovoljstvu kupca 2. Zbog toga se pri upravljanju kvalitetom softvera velika pozornost posvećuje procesu razvoja. Uporabom softverskog proizvoda kupac u većoj ili manjoj mjeri ostvaruje zacrtane ciljeve o čemu ovisi njegovo zadovoljstvo i to se naziva djelotvornost softverskog proizvoda. Pri ostvarenje tih ciljeva dolaze na vidjelo još neka svojstva proizvoda kao učinkovitost, tj. koliko resursa troši za ispunjavanje zahtjeva, sigurnost itd. Ta svojstva čine kvalitetu proizvoda u uporabi 3. Softverski proizvod se vremenom i uporabom ne troši poput hardverskog proizvoda. Ipak održavanje softverskog proizvoda je značajan element koji utječe na zadovoljstvo kupca. Praksa je pokazala da za realizaciju određenog softverskog proizvoda potrebno određeno vrijeme koje ovisi od veličine i kompleksnosti softvera i to se vrijeme ne može bitno skratiti bez obzira na povećanje broja ljudi koje rade na njegovoj realizaciji. Vrijeme je i inače kritičan činitelj kod razvoja softvera. Pokazalo se da korisnik s vremenom mijenja svoje zahtjeve, pa što je duže vrijeme razvoja softverskog proizvoda, mogu se očekivati veće izmjene u zahtjevima. Kod proizvoda čiji razvoj traje 9 do 12 mjeseci u prosjeku se promijeni oko 25% zahtjeva 4, dakle zahtjevi se mijenjaju po stopi od oko 2% mjesečno. Uzevši u obzir presudan značaj ispunjenja zahtjeva za kvalitetu proizvoda, ova činjenica predstavlja ozbiljan problem. Pokazalo se da troškovi otklanjanja grešaka u softveru, a grešku predstavlja svaka nesukladnost sa zahtjevima, progresivno rastu s vremenom kako je prikazano na slici 1. Izmjena zahtjeva u tijeku razvoja softvera ima isti učinak kao i otklanjanje utvrđenih nesukladnosti sa zahtjevima.. Troškovi za pronalaženje i otklanjanje greške za vrijeme integralnog testiranja su 15 do 90 puta veći nego u fazi dizajna i kodiranja Testiranje sustava Dizajn Kontrola koda Kodiranje Integralno testiranje Pojedinačno testiranje Testiranje Troškovi za pronalaženje i otklanjanje greške Uporaba Slika 1: Rast troškova za pronalaženje i otklanjanje greške tokom životnog ciklusa Izvor: [7] str 3. Definicija kvalitete softverskog proizvoda je u cijelosti u skladu s definicijom kvalitete za ostale proizvode ali je praksa pokazala da primjena tako uopćenih definicija na softver nije zadovoljavajuća. Razlog tome su navedene specifičnosti softvera koje utječu na to da se u fazi iniciranja rada na izradi novog softverskog proizvoda, dakle kada treba utvrditi eksplicitne i implicitne zahtjeve, na temelju kojih se utvrđuju značajne osobine tog proizvoda kao što su kvaliteta, rok izrade, cijena itd. ni kupac ni proizvođač često nemaju točnu predodžbu konačnog proizvoda. Ta činjenica značajno utječe na već izneseni veliki postotak promašaja 2 Iako su pojmovi kupac i korisnik u načelu sinonimi, uobičajeno je da se pod pojmom kupac podrazumijevaju sve zainteresirane strane za proizvod, dok pojam korisnik asocira na onog tko ga neposredno koristi. 3 Vidjeti [2] str Preuzeto sa na dan І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 11 І

12 12 u softverskim projektima. Na slici 2. je istaknuta neophodnost mjerenja koje s jedne strane omogućava utvrđivanje kvalitete proizvoda ali predstavlja i veliki izazov. Predodžba o kvaliteti softverskog proizvoda mijenja se ovisno o tome tko ga tijekom životnog ciklusa ocjenjuje, proizvođač, kupac ili netko treći. Kupac mijenja svoje zahtjeve u tijeku razvoja, pa s time i temeljne kriterije za ocjenu kvalitete. Kako količina promjena ovisi o vremenu, prirodna su nastojanja proizvođača da isporuči proizvod u što kraćem roku, odnosno kada se radi o velikim projektima, da ga isporučuje u manjim dijelovima koji omogućavaju brzu isporuku. Proces Kvaliteta procesa Mjere procesa Softverski proizvod (SP) Učinak SP utječe na utječe na utječe na ovisi od Atributi unutarnje kvalitete Unutarnje mjere ovisi od Slika 2: Kvaliteta u životnom ciklusu softvera Izvor: [2]: str. 22 Atributi vanjske kvalitete Vanjske mjere ovisi od Atributi kvalitete u uporabi Mjere kvalitete u uporabi Na slici 1. se vidi da troškovi otklanjanje greške u fazi eksploatacije softvera mogu i stotinjak i više puta premašiti troškove koji bi nastali za njeno otklanjanje u fazi dizajna. Zbog toga je kvaliteta softvera, u konkretnom slučaju njena komponenta oslobođenost od nedostataka, u ranim fazama razvoja značajna za izbjegavanje velikih troškova vezanih za naknadno otklanjanje tih nedostataka. S druge strane ako težnja za većom kvalitetom usporava realizaciju softvera nastaju troškovi vezani uz produženje rada na projektu na koje treba pribrojiti povećane troškove zbog vjerojatnih izmjena zahtjeva. 4. Standardi kvalitete u proizvodnji informacijskih sustava (softvera) 4.1. Upravljanje sustavom kvalitete prema ISO 9000 ISO 9000 je opći naziv za grupu standarda koje od godine objavljuje Međunarodna organizacija za standarde ISO sa sjedištem u Ženevi. Aktualni standard koji sadrži zahtjeve za sustav upravljanja kvalitetom je ISO 9001:2008. Ovaj standard nije specifičan za softverske proizvode, nego se odnosi na procese proizvodnje svih vrsta proizvoda i usluga. Američka institucija American Society for Quality (ASQ) je kao glavne prednosti ISO 9000:2000 izabrala sljedeće: Primjena na sve kategorije proizvoda, u svim područjima i bez obzira na veličinu poduzeća Jednostavna upotreba, jednostavno pisan, lako prevodiv, razumljiv Značajno smanjenje količine potrebne dokumentacije Povezanost menadžmenta kvalitete i organizacijskih procesa Prirodno kretanje prema poboljšanju organizacijskih performansi Bolja nastrojenost prema kontinuiranom poboljšanju i zadovoljstvu kupca Kompatibilnost sa ostalim standardima kao npr. ISO Glavna odlika norme ISO 9001 je u tome što se ne odnosi samo na jedno područje već se po njoj mogu certificirati razna područja od proizvodnje do servisiranja. Norma određuje zahtjeve dakle Što treba učiniti?, ali ne daje rješenja Kako to učiniti?. Pri pisanju ove norme autori su željeli da pokrije što više mogućih područja neovisno o različitim proizvodima, proizvodnim postupcima i koncepcijom proizvodnje zato norma ima cijeli niz vodiča koji služe za pomoć pri snalaženju i primjeni norme ISO Za primjenu norme ISO 9001 objavljen je standard ISO/IEC 90003:2004 Software engineering -- Guidelines for the application of ISO 9001:2000 to computer software. Zanimljivo je da je ISO po svom opsegu veća od ISO Ona je na neki način i rigoroznija, pa se mnogi proizvođači softvera odlučuju certificirati prema zahtjevima norme ISO 9001 bez uključivanja norme ISO Korisnici i druge zainteresirane strane Zahtjevi 6. Upravljenje resursima Slika 3: Koncept norme ISO 9001:2000 Izvor: [3], str Norma ISO 25000: Software engineering - Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRE) - Guide to SQuaRE Norma ISO privi je put objavljena 2005, godine ali je naslijedila odrednice ranije objavljene norme ISO Za razliku od norme ISO 9001 koja je orijentirana na procese, norma ISO je orijentirana na sam proizvod. Prva verzija norme ISO 9126 objavljena je 1991 godine, a 2001 godine posljednja verzija. Iz naslova je vidljivo da norma definira karakteristike softverskog proizvoda i daje nam smjernice za njihovu upotrebu. Po modelu kojeg norma predlaže zahtjevi koje softver mora zadovoljiti su podijeljeni u 6 glavnih i 21 pod karakteristiku raspodijeljene na temelju vanjskih (orijentiranih na korisnika) i unutarnjih (orijentiranih na poboljšanja i održavanje) karakteristika. Koliko je jednostavno prebaciti softver na drugu okolinu? Koliko je jednostavno obavljati izmjene u softveru? Neprekidno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom Portability Maintainability 5. Odgovornost uprave ISO 9001: Realizacija proizvoda Jesu li zahtijevane funkcije raspoložive? Functionality IOS/IEC 9126 Efficiency Koliko je softver efikasan? Slika 4: ISO glavne grupe karakteristika 8. Mjerenje analiza i poboljšanje Proizvod Reliability Usability Korisnici i druge zainteresirane strane Zadovoljstvo Koliko je softver pouzdan? Je li softver jednostavno koristiti? Karakteristike i pod karakteristike norme su raspodijeljene po sljedećem modelu: 1. FUNFCIONALNOST - sposobnost softvera da zadovolji zahtjevima korisnika. Prilagodljivost - sposobnost realizacije specifičnih zadataka Točnost - preciznost rezultata Interoperativnost - sposobnost interakcije sa raznim aplikacijama Sigurnost - sposobnost zaštite od manipulacije podacima i programima od strane neautoriziranih korisnika

13 Sukladnost - softvera prema raznim normama i pravilima zahtijevanih od strane zakona i sl. 2. POUZDANOST - sposobnost softvera da održi nivo performansi sistema kada se koristi pod specifičnim okolnostima. Zrelost - sposobnost softvera da spriječi otkaz sistema uslijed greške u softveru Tolerantnost na greške - sposobnost softvera da održi nivo operativnosti uslijed greške softvera Oporavljivost - sposobnost softvera povratka u prvobitno stanje nakon ispravka greške softvera 3. UPOTREBLJIVOST - osobina softvera koja zahtijeva da bude lagan za upotrebu od strane korisnika. Shvatljivost - sposobnost softvera da smanji napore korisnika u prepoznavanju logičkih koncepata i aplikacija softvera Pogodnost za učenje - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika za shvaćanje osnovnih aplikacija Operativnost - atribut softvera koji utječe na smanjenje napora korisnika pri upotrebi i kontroli softvera 4. EFIKASNOST - sposobnost softvera da pruži adekvatne performanse. Vremenski odziv - karakteristika softvera koji utječe na brzinu odziva i izvršenje zadatka s obzirom na vanjske naredbe od strane korisnika Korištenje resursa - sposobnost softvera da primjereno koristi vlastite resurse 5. POGODNOST ZA ODRŽAVANJE - sposobnost softvera da se promjeni. Promjene mogu obuhvatiti korekcije, poboljšanja ili prilagodbe promjenama u okolini softvera i u zahtjevima funkcionalnosti. Mogućnost analize - sposobnost softvera da se lakoćom dijagnosticiraju uzroci grešaka ili identificiraju dijelovi softvera koje treba mijenjati Izmjenjivost - sposobnost softvera da se smanje napori pri promjeni softvera, uklanjanju grešaka ili izmjeni okoline Stabilnost - ograničavanje neželjenih efekata uslijed promjene softvera ili neočekivanih događaja Mogućnost testiranja - lakoća testiranja novih promjena 6. PRENOSIVOST - osobina softvera koja omogućava njegovo premještanje iz jednog okruženja u drugo. Prilagodljivost - sposobnost softvera da se s lakoćom prilagodi raznim mogućim okruženjima Mogućnost instalacije - sposobnost softvera da se s lakoćom instalira u neko specifično okruženje Koegzistencija - odlika softvera da funkcionira u interakciji sa raznim aplikacijama koje se nalaze u njegovom okruženju Promjenjivost - odlika softvera da zamjeni druge namjenske softvere sličnih karakteristika u njihovim okruženjima Svaka od navedenih karakteristika se ispituje putem specijalno zato napravljenih upitnika i tabela ISO Project SPICE ISO grupa normi koje uređuju različite aspekta osiguranja kvalitete PIS-a je ISO 15504, nazvana još i SPICE prema nazivu Software process Improvement Capability Determination. Cilj ove skupine bio je da prilagodi metode i kriterije potrebne za ocjenu softverskih procesa i da ih ukomponira u jednu normu koja bi bila prihvatljiva tržištu. Upravo zbog mnogobrojnih standarda koji su već opisani i koji će bit opisani naknadno vladala je nedorečenost zbog nemogućnosti da se usporede dva proizvoda koji su bili ocjenjeni različitim standardima. Zbog inovativnosti koju je pokazao projekt SPICE pristupilo mu je više od dvadeset zemalja godine je po prvi puta objavljen opsežan standard sa TR (Technical Report) statusom sa više od 500 stranica raspodijeljenih u 9 poglavlja. Projekt SPICE nastoji iskoristiti najbolja iskustva iz ISO 9001 i SEI - CMM (Capability Maturity Model) metode o kojoj će bit govora naknadno. Norma određuje sve korake i aktivnosti potrebne za ocjenjivanje različitih procesa. Po primjeru iz SEI - CMM metode postoji šest mogućih ocjena procesa nazvanih nivoi sposobnosti. S P I C E 0 I II Stalna poboljšanja - Postizanje strategijskih ciljeva V - Poboljšani procesi - Poboljšanja zasnovana na podacima Predvidiv - kvantitativno upravljiv - Postizanje kvantitativnih ciljeva IV - Mjerenje karakteristika procesa - Upravlj. procesom pomoću podataka Uspostavljen - dobro definiran - Razvoj organizacijskih std. procesa III - Projekti koriste std. i verif. procese - Dijeljenje organizacijskih iskustava Upravljiv - planski nadziran - Rad je planiran i upravljan - Projekti koriste definirane procese - Rezultati rada zadovoljavaju zahtijeve Neformalno izvršiv - Individualni heroizam - bez plana - Esencijalni elementi se izvršavaju - Identificirani rezultati rada Nekompletan - nije izvršiv - SW procesi se ne izvršavaju - Polazna točka organiziranja Slika 5: Nivoi sposobnosti procesa prema ISO Izvor: na dan Prema slici 5. procesi u proizvodnji softvera se dijele na: 0. Nekompletan 1. Neformalno izvršiv 2. Upravljiv - planski nadziran 3. Uspostavljen - dobro definiran 4. Predvidiv - kvalitetno upravljiv 5. Stalna poboljšanja Nivo sposobnosti okarakteriziran je nizom atributa koji zajedno obezbjeđuju glavna povećanja sposobnosti da se izvrši bilo koji proces. Takvom ocjenom procesa ( Process Assessment ) dolazi se do sljedećih rezultata: - karakteriziramo pravilno primijenjene metode, identificirajući jake, slabe i rizične točke u procesu - dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode dozvoljavaju efikasno postizanje postavljenih ciljeva - dobivamo uvid u situacije u kojima primijenjene metode rezultiraju sukladne primijenjenom standardu Već je napomenuto da se SPICE projektom nastojalo uzeti najbolja iskustva iz raznih standarda i metoda ocjenjivanja PIS-a. Tako je iz normi ISO 9001, ISO i TickIT metode preuuzet koncept sustava upravljanja kvalitetom. Principi poboljšanja upravljanja kvalitete uzeti su iz ISO Modeli ocjenjivanja sposobnosti uzeti su iz SEI - CMM i Trillium metoda ocjenjivanja. Dok je ISO dao svoj doprinos sa principima koji se koriste za definiciju i klasifikaciju softverskih procesa. Trenutno je izdano pokusno izdanje norme (SPICE Trials) kako bi se mogla ispitat u praksi i otklonili mogući nedostaci. Uzimajući u obzir da su se razvoju ovog standarda kojeg vode ISO i IEC ( International Electrotecnical Commission) pridružile mnoge druge institucije koje se bave problematikom softverske kvalitete, za očekivati je da će ovaj standard bit prihvaćen u cijelom svijetu. Tome u prilog SEI (Software Engineering Institute) je 1997 godine izdao novu 5 ISO : Quality management and quality system elements, Part 4: Guidelines for quality improvements І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 13 І

14 14 verziju CMM metode koja je sukladna SPICE projektu. Nakon što je 1998 godine izdan i trenutačno važeći TR (Technical Report) očekivalo se da će 2001 godine biti izdana prva službena verzija standarda, ali prvi dijelovi su objavljeni tek a neki su dijelovi još u izradi. Jedan od nedostataka norme ISO je da je preopširna, ukupno oko 500 stranica, no svakako treba istaknuti i neke prednosti: Proizvođači koji razvijaju softvere koristit će samo jedan model ocjenjivanja procesa proizvodnje (sad se koriste raznim metodama ocjenjivanja) Proizvođači koji razvijaju softvere imati će alat s kojim će postići kontinuirano poboljšanje procesa Kupci softvera će moči utvrditi sposobnosti proizvođača softvera i odmjeriti rizik u kojeg se upuštaju s obzirom na izabranog proizvođača 4.4. Norma ISO 2000:2005: Information technology - Service management 6.5. Upravljanje kapacitetima 6.3. Upravljanje kontinuitetom i raspoloživosti usluge 10. Procesi izdavanja Upravljanje izdanjima Slika 6: Područja koje pokriva ISO Izvor: Izradili autori Norma je prvi put objavljena godine i kao što naziv kazuje bavi se IT uslugama. Potreba za tim standardom rasla je se pojavom procesa eksternaliziranje (outsourcing) informatičkih usluga, koje je uz potporu Interneta prerasla u oblak računarstvo (cloud computing). Na slici 6. prikazuju se osnovna područja koja pokriva ova norma. I ovaj se standard temelji na procesnom pristupu i Demingovom krugu, te se može dobiti certifikacija Model ocjenjivanja zrelosti procesa (Capability Maturity Model) CMM je najstarija metoda ocjenjivanja kvalitete u proizvodnji softvera. Razvijena je u razdoblju od do godine od strane Watts Humphrey-a i Instituta za softverski inženjering (SEI) 6. SEI je dio sveučilišta Carnegie Mellon u Pitsburgu (SAD). Istraživanje je financirano od strane Američkog ministarstva obrane, koje je željelo naći načine za usporedbu i mjerenje različitih kooperanata koji su za ministarstvo razvijali softvere. Iako SEI nastavlja poboljšavati i proširivati opseg i područje djelovanja različitih CMM modela, njegov osnovni fokus za većinu kompanija je razvijanje softvera. Suština CMM metode je u tome da predstavlja skup ciljeva koje jedna razvojna organizacija treba da postigne da bi poslovala brzo, efikasno i kvalitetno - model definira što je potrebno uraditi da bi se ostvarilo poboljšanje, a ne - kako. Baza CMM metode je opis evolucije razvojnih firmi od ad-hoc izvedenih projekata do zrelog - discipliniranog okruženja u kojem se oni nesmetano i racionalno odvijaju. CMM metoda ocjenjuje procese poduzeća koje se bave razvojem softverskih proizvoda na temelju pet nivoa zrelosti: 1. Inicijalni / Ad hoc / krizno stanje - U organizaciji su zajednički postupci malobrojni. Uspjeh projekta ovisi o sposobnosti i vještinama angažiranih ljudi. Organizacija se ne trudi dovoljno da bi svi projekti bili uspješni. Većina tvrtki 6 SEI Software Engineering Institute 6. Procesi isporuke usluge 6.1. Upravljanje opsegom usluge 6.2. Izvještavanje 9. Kontrolni procesi 9.1. Upravljanje konfiguracijom 9.2. Upravljanje izmjenama 8. Procesi odlučivanja 8.2. Upravljanje incidentima 8.3. Upravljanje problemima 6.6. Upravljanje sigurnosti informacija 6.4. Proračun i obračun za usluge IT 7. Upravljanje odnosima 7.2. Upravljanje poslovnim odnosima 7.3. Upravljanje dobavljačima nalazi se na ovoj razini, iako se u šali ponekad kaže da su na razini 0 ili čak Ponovljivi / Standardno upravljanje projektima - Organizacija implementira standardne procese upravljanja projektima. U ovom se slučaju želi uspostaviti osnovna linija prema kojoj će se u budućnosti poboljšavati procesi. Većina tvrtki koja započinje sa CMM metodom, pokušava dosegnuti ovu razinu. 3. Definirani / Standardno razvijanje softvera - Pokušava se postići standardizacija u postupcima razvijanja, slično kao s upravljanjem projektima iz razine 2. Ovo uključuje zajedničke i ponovljive postupke razvijanja softvera, rezultate, alate, itd. Studija, urađena još (Larry Putman), pokazala je da se vrijeme razvoja softvera u organizaciji koja pređe put od nivoa 1 do nivoa 3, u prosjeku smanjuje za 70%. Zrelost nivoa 3 podrazumijeva ostvarene ciljeve definirane za nivo Upravljani / Obrada povratnih informacija - Na svim aspektima upravljanja projektima i procesima razvijanja, prikuplja se podaci. Podaci i naučene vještine iz prethodnih projekata se spremaju, ne bi li ih se moglo prilagoditi novim projektima. 5. Optimalizacija / Neprestano poboljšanje - Postoji zatvorena petlja izvršavanja procesa, mjerenja i kontinuiranog poboljšanja. Kontinuirano se provode mjerenja, povratne informacije i kreativnost, da bi se postupci optimizirali. Iako se nivo optimizacije procesa veoma teško dostiže, većina organizacija sa implementiranim nivoom 4 dostiže i nivo 5 (u prosjeku, za 13 mjeseci od početka implementacije). Donja granica podjele opisuje organizacije bez ponovljivih procesa, u kojima se velik dio posla obavlja kaotično i ad hoc sa karakterističnim osobnih heroizmima. Gornja granica podjele opisuje tvrtke koje koriste definirane i ponovljive procese i prikupljaju podatke koji pomaže u neprestanom poboljšanju procesa. Takve tvrtke neprestano traže kreativne načine za kontinuirana poboljšanja. Svaki nivo se karakterizira sa ključnim područjima procesa (KPA - Key Process Area) u okviru kojih se ostvaruju određeni ciljevi. Svaku od KPA čini grupa ključnih aktivnosti (Key Practices) - one predstavljaju infrastrukturu, aktivnosti, akcije ili zadatke koji moraju biti ostvareni ili izvedeni da bi ciljevi, definirani ključnim područjem procesa, mogli biti ispunjeni. CMM, dalje, definira grupe ključnih aktivnosti u okviru kojih se vrši postizanje ciljeva. CMM - NIVOI ZRELOSTI SPOSOBNOSTI SOFTVERSKE ORGANIZACIJE SKOKOVITO 5. Optimalizacija 4. Upravljivi 3. Definirani 2. Ponovljivi 1. Inicijalni Slika 7: CMM Capability Maturity Model Level 2 - Key Process Area s - reuirements management - software project planning - software project tracing and oversight - software quality assurance - software subcontract management - software configuration management MORAJU BITI IMPLEMENTIRANI SVI PROCESI PRVI NIVO - definira sljedeće ključne aktivnosti: - Ostvarivanje široke korporativne podrške (Commitment to perform) - Stvaranje potrebnih uvjeta za implementaciju (Ability to perform) - Izvršene aktivnosti (Activities performed) - Analiza izvršenih aktivnosti (Measurement and analysis) - Verifikacija implementiranih procesa (Verifying implementation) DRUGI NIVO: - Upravljanje zahtjevima (Requirements Management) - Planiranje projekta (Software Project Planning). - Praćenje projekta (Software Project Tracking and Oversight) - Upravljanje eksternim procesima razvoja (Software Subcontract Management) - Upravljanje kvalitetom (Software Quality Assurance) - Upravljanje životnim vijkom proizvoda (Software Configuration Management)

15 TREĆI NIVO: - Fokus na značaj procesa u organizaciji (Organization Process Focus) - Definiranje procesa razvoja i upravljanja razvojem (Organization Process Definition) - Program obuke (Training Program) - Integrisano upravljanje razvojem (Integrated Software Management) - Primjena standarda za kodiranje (Software Product Engineering) - Koordinacija timova i radnih grupa (Inter-Group Coordination) - Diskusija o projektu (Peer Reviews) ČETVRTI NIVO: - Kvantitativno upravljanje procesima (Quantitative Process Management) - Upravljanje kvalitetom softvera (Software Quality Management) PETI NIVO: - Prevencija grešaka i bagova (Defect Prevention) - Postepeno uvođenje novih tehnologija u organizaciji (Technology Change Management) - Poboljšanje postojećih procesa (Process Change Management) Značajan broj autora ukazuje da je postizanje CMM nivo 3 u razini sa ISO 9001:1994 standardom, a da je nivo 5 u razini sa ISO 9001:2000. Napomenimo da kod primjene ovog modela nemamo problem identifikacije procesa (prisutan kod ISO 9001:2000) potrebnih za realizaciju proizvoda i postizanje zadovoljstva kupca. Između 1997 i 2001 godine 1018 poduzeća u SAD ispitano je po CMM modelu, s prosječnom zaposlenošću od 100 stručnjaka dalo je sljedeće rezultate: 27% poduzeća bilo je na nivou 1, 39% - nivo2, 23% - nivo 3, 6% - nivo 4 i 5% - nivo 5. U tablici je prikazuje se utjecaj stupnja zrelosti proizvođača na kvalitetu i troškove razvoja softvera.. Izvršeno je istraživanje projekata slične veličine, koji sadrže linija izvornog koda 7. CMM stupanj zrelosti Trajanje projekta (mjeseci) Broj angažiranih osoba*mjeseci Isporučeni broj grešaka Prosječni ostvareni troškovi ,5 2 18, , ,73 Tablica 1: CMM statistika za projekte od LOC Izvor: na dan Može se vidjeti da proizvođač na stupnju zrelosti 3. ostvaruje gotovo osam puta niže troškove od proizvođača na stupnju zrelosti 1. Vrijeme izrade takvog softvera je upola kraće i isporučuju gotovo deset puta manje grešaka u softveru Project TickIT Projektu TickIT je nastao kao rezultata inicijative British Computem Society (BSC) koju su podržale UKAS (United Kingdom Accreditation Service) i SWEDAC (Swedish Board for Accreditation and Conformity Assessment), i još 12 organizacija ovlašteno za njegovo izdavanje od kojih neke djeluju i u Hrvatskoj kao Lloyd`s Register QA, DNV, Bureau Veritas i SGS. TickIT se neposredno oslanja na normu ISO Jedna od važnih svrha projekta TickIT koji je započeo sa radom 1991 godine je stimuliranje proizvođača softvera da razmišljaju što je zapravo kvaliteta u kontekstu razvitka softvera te kako se ona može postići. Naime norma ISO 9001:2000 s oznakom TickIT dokazuje da je vaš sustav upravljanja kvalitetom usuglašen sa najboljim praktičnim saznanjima o sustavu upravljanja kvalitetom softvera. Primjenjiv na proizvođače softvera, 7 LOC -Line Of Code TickIT se može koristiti samo u kombinaciji s ISO Projekt TickIT obuhvaća procjenu i certifikaciju sheme upravljanja kvalitetom softvera u organizaciji prema ISO Uključuje proizvodnju softvera i usluge. Projekt TickIT je prvenstveno bio zamišljen za tržište Velike Britanije, ali kroz godine raširio se i na mnoge druge države. Bio je povezan uz velika očekivanja koja se nisu ostvarila. Do listopada 2005 godine bilo je izdano TickIT certifikata raspodijeljenih u 44 države. Tako da je najviše 807 (73.8%) u Velikoj Britaniji, 131 (12%) u ostatku Europe, 89 (8.1%) u sjevernoj Americi (SAD i Kanada) te 66 (6.1 %) u ostatku svijeta. Zanimljivo je još napomenuti da je TickIT-om certificiran cijeli niz poznatih proizvođača softvera kao: Oracle, IBM, Hawlet - Packard, Eriksson, Siemens, ali Microsoft nije među njima. Odmah nakon što je 2001 godine izdan revidirani standard ISO 9000 izdan je i novi TickIT vodič peti po redu. Tako ta dva dokumenta zajednički čine temelj za aplikaciju i certifikaciju kvalitete kod proizvođača softvera prema TickIT konceptu. Kao što je već navedeno TickIT daje eksplicitnu potvrdu da je ISO 9001 certifikacijska provjera provedena od strane poznavatelja softverskih procesa koji su koristili internacionalno prihvaćene upute, specifično po jedinstvenim pitanjima vezanih za razvoj softvera Ostale norme i metode (Bootstrap9, Trillium, Mil - STD - 498) Bootstrap metoda Bootstrap metoda je derivat projekta Esprit 5441 kojeg je vodila Europska unija između godine. Bootstrap institut osnovan 1994 godine je neprofitna organizacija koja vodi, promovira i poboljšava metodu koju zastupa. Ova metoda je specifična po tome što je elemente SEI-CMM metode proširila na karakteristike standarda ISO , pritom pojednostavljujući i prilagođavajući ih i za manja poduzeća. Metoda je najraširenija na Europskom području. Nivo zrelosti poduzeća određuje se putem upitnika koji skupljaju informacije o kriterijima analize postignutih rezultata. Metoda se koristi i softverskim alatom auto-analize nazvanog Bootcheck kojom se dobiva uvid u jakosti i slabosti ispitanih projekata Trillium metoda Metoda je razvijena od strane Bell - Canada 1994 godine. I ova metoda je razvijena po primjeru SEI-CMM metode. Najvažniji ciljevi Trillium metode jesu: Stvaranje kriterija za ocjenjivanje proizvođača Pomoći poduzećima da identificiraju procese u kojima su moguća poboljšanja, te da razviju primjeren plan poboljšanja na razini poduzeća Prema stavovima norme: Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa smatra se poduzećem velikog rizika Poduzeće koje ne zadovoljava zahtjevima drugog nivoa pod hitno treba razradit plan kako ga dostići Cilj svakog poduzeća trebao bi biti nivo tri, kako bi ukratko poslije mogao zadovoljit ISO 9001 normi MIL - STD / Software Development and Documentation MIL - STD standard je razvijen u SAD-u za potrebe ministarstva obrane. Može se aplicirat na sve faze životnog ciklusa softvera. MIL standard podržava sve procese razvoja i dokumentaciju koju predlaže ISO te sve upute koja predlaže ISO 9001 vezanih uz softver. 8 Vidi 9 Vidi 10 Ova je norma prethodila današnjoj ISO І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 15 І

16 16 Primarni cilj norme je da odredi jednake karakteristike za razvoj softvera i popratne dokumentacije Međuzavisnosti i zastupljenost pojedinih normi U prethodnim točka vidjeli smo da se većina normi preklapa ili se baziraju jedni na druge. Slikovito je to prikazano slikom koja pokazuje međusobne odnose normi/metoda. Slika 8. Međusobni odnosi normi 6. Zaključak Kvaliteta informacijskog sustava u velikoj mjeri ovisi od kvalitete njegove nematerijalne komponente odnosno softvera. Kvaliteta softverskog proizvoda se može definirati na isti način kao i za ostale proizvode, no zbog specifičnosti softvera potrebno je definirati dodatne atribute kvalitete i način njihovog mjerenja. Bez obzira da li je riječ o hardveru ili softveru kvaliteta nije fiksna značajka proizvoda, nego ovisi o tome tko je ocjenjuje. Gledajući iz poslovne perspektive osnovni kriterij za procjenu kvalitete je zadovoljstvo kupca. Samo u tom kontekstu ona postaje značajka koje je bitna za postizanje konkurentnosti na tržištu. Kvaliteta nije besplatna, kao što se često naglašava, ona ima svoju cijenu, ali i nekvaliteta ima svoju cijenu koja je često veća od cijene kvalitete. Racionalno upravljanje kvalitetom treba biti usmjereno prema cilju da troškovi vezani za osiguranje kvalitete proizvoda budu manji od pozitivnog efekta koji se sastoji u smanjenju troškova vezanih za ne kvalitetu u koje treba ubrojiti i propuštene prilike na tržištu. 11 Vidi Summary S obzirom specifičnosti softverskih proizvoda kupac ne može neposredno donijeti zaključke u vezi s njegovom kvalitetom Kupci softverskih proizvoda trebaju znati da su oni, odnosno njihovi zahtjevi temeljni kriterij za ocjenu kvalitete proizvoda i zbog toga zahtijevati od proizvođača da uvedu primjereni sustav upravljanja kvalitetom, jer se tako značajno smanjuju mogućnosti izrade nekvalitetnog softvera.. Na taj način kupci mogu neposredno utjecati na povećanje kvalitete softvera i ostvariti dvostruki pozitivni ekonomski efekt. S jedne strane će troškovi vezani za softver padati zbog većeg stupnja oslobođenosti od nedostataka i s druge strane postizati će bolje ekonomske efekte u osnovnoj djelatnosti, zbog poboljšanih značajki softvera. Literatura [1] Juran J.M.-Gryna F.M: Planiranje i analiza kvalitete (treće izdanje) MATE, Zagreb,1999. [2] ISO/IEC 25000: Software engineering- Software product Quality Requirements and Evaluation (SQuaRe)- Guide to SQuaRe, [3] HR EN ISO 9001: 2008, Sustavi upravljanja kvalitetom - Zahtjevi [4] ISO/IEC 90003: 2004, Software engineering- Guidelines for the application of ISO 9001:2000 to computer softver [5] Krasner H. Using cost of quality approach for software com/caiinternet/casestudies/krasner-cosq-xtalk.pdf str 4. na dan [6] Petrasch R: The definition of Software Quality A practical Approach na dan [7] Webster M: Leveraging Static Analysis for MultidimensionalView of Software Quality and Security: Klocwork s Solution, White paper, 2005 ( [8] Sinković, Đ. : Quality Management in Software Production, Proceedings of the 14 th International Scientific Conference on Information and Intelligent Systems, Varaždin, [9] Sinković G-Bevanda V: Standardi informacijsko/ komunikacijske tehnologije (IKT), The 14th International scientific conference Society and Technology 2007 (The Position and Role of Electronic Media - Convergence of the Media), Split, June , Informatologia Separat Speciale 11, 2007, [10] Injac N: Mala enciklopedija kvalitete, OSCAR, Zagreb, [11] Drljača M: Troškovi kvalitete, OSCAR, Zagreb, Quality management in information systems Dr.sc. Giorgio Sinković Franko Trošt dipl.inž The quality of information system as a software product can be defined based on the same parameters that are usually implemented for assessing of any other product, but given the specificity of the software, it is necessary to define additional quality attributes and the modality of their measurement. Regardless of the fact whether the hardware or software is concerned, quality is not a fixed characteristic of a product, but greatly depends on who is appraising it. Looking at the problem from the business point of view, the basic criteria to evaluate quality is client s satisfaction. In most cases, neither the client nor the manufacturer have clear picture of neither the product nor of its quality. Even if they have it, it certainly is subject to changes throughout the life cycle of software product development. The client changes his requests throughout the product development. By doing so, he also changes basic criteria of quality assessment. The characteristics and subcharacteristics of quality of the software products are not new. They have been taken over from the original ISO 9126 standard which dates back in They have been analysed and adjusted to modern era conditions in order to create a reminder and guidelines to software product client. The software product characteristics mostly cover the aspect of external quality and quality in use, although there are some elements related to internal quality. The question that still remains unanswered is the relative importance of each individual characteristic and that depends on the type of product, but also on the client s preferences. Keywords: Quality, Information systems, International standards, ISO

17 E-learningom do kontinuiranog unaprijeđenja kvalitete znanja XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Mr.sc. Iva Ćulumović Županović HT d.d. Ciottina 17a, Rijeka Sažetak Tvrtke mijenjaju svoj odnos prema zaposlenicima i njihovom znanju, osobito prema njegovom velikom utjecaju na postizanje ciljeva tvrtke. One moraju stalno ulagati u zaposlenike i njihovo znanje, u informiranje kupaca i poslovnih partnera o novim proizvodima i uslugama posebice u današnje vrijeme nove znanjem intenzivne ekonomije. Postoji mnogo načina stjecanja znanja, a novi i vrlo učinkovit način učenja na daljinu je e-učenje (engl. e-learning). Korištenje Interneta i web tehnologija znatno utječe na poslovanje i omogućuje obrazovanje na daljinu kao i e-learning te rad u virtualnim uredima. Ovaj rad se fokusira na utvrđivanje prednosti e-learninga u korporacijama, koristeći primjer e-learninga u Hrvatskom Telekomu d.d. (u daljnjem tekstu HT d.d.). Tvrtke trebaju provoditi upravljanje znanjem i postati učeće organizacije, s glavnim zadatkom stalnog poboljšanja kvalitete znanja zaposlenika i managementa. KLJUČNE RIJEČI: e-learning, upravljanje znanjem, web-based tehnologija, virtualni ured. 1. Uvod Zaposlenici se danas moraju smatrati najvažnijom imovinom tvrtki u koju je potrebno ulagati. Upravljanje znanjem ima za cilj unaprijediti kompetencije na svim razinama organizacije na način da se organizacija bavi više svjesno znanjem. Razlika između upravljanja znanjem (engl. Knowledge Management (KM)), te organizacijskog učenja je u tome što se potonji uglavnom bavi uvjetnim okvirom, funkcijama i barijerama organizacijskog učenja, dok je suština tih procesa učenja, a koju čine unaprjeđenje znanja i kompetencija, nedovoljno razmatrana. Upravljanje znanjem i e-learning 1 odnosno on-line učenje omogućuje stvaranje, distribuciju i 1 U daljnjem tekstu se alternativno koriste izrazi e-learning, e-učenje i on-line učenje. korištenje znanja na raznim mjestima / moguće i u raznim državama u isto vrijeme. Infrastruktura informacijsko komunikacije tehnologije, (engl. Information and Communication Technology (ICT)) omogućuje brzo i učinkovito širenje stvorenog znanja unutar tvrtke. Kako bi se osiguralo zadržavanje bitnog znanja unutar organizacije potrebno je koristiti niz alata za upravljanje informacijama kao što su Intranet stranice (portali 2 ) u sklopu kojih i stranice e-learninga. Isti mogu imati veliki utjecaj na KM, posebno u području prikupljanja podataka, suradnje i komunikacije, educiranja i provjere znanja, te mogu značajno unaprijediti učinkovitost i korisnost obrazovnog sustava unutar organizacije. Korištenje Interneta, web tehnologije i e-learninga u modernoj kompaniji kao što je HT d.d. važan je element u postizanju poslovnog uspjeha i ciljeva. 2 U daljnjem tekstu izraz će se alternativno koristi. UDK 37:004]: ](497.5) Pregledni članak І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 17 І

18 18 2. Upravljanje znanjem Učinkovita provedba KM-a zahtijeva strategiju cjelovitog rješavanja problema. Organizacije moraju upravljati tehnološkim rješenjima s fokusom na informacije, znanje u smislu stručnosti kadrova i procese kojima se dijeli i poboljšava to znanje. To je srce stvaranja vrijednosti jer omogućuje stvaranje novih proizvoda i usluga te poboljšanih poslovnih procesa. Potrebna je organizacijska kultura razmjene znanja koja potiče slobodan tijek znanja, otvoren dijalog među granicama organizacijskih jedinica, te njegovanje mreže znanja. Ako se navedeno implementira, ono diferencira takve kompanije od konkurencije, te iste njeguju cjelovito upravljanje znanjem kao ključnu dimenziju poslovne strategije. Prema Probst-u, osam je međuzavisnih elemenata KM-a koji se mogu definirati: [3] 1) Ciljevi upravljanja znanjem: Osiguravaju davanje smjernica organizacijskih procesa učenja i omogućuju mjerenje uspjeha KM-a. Normativni ciljevi imaju za cilj stvaranje organizacijske kulture svjesne znanja koja podupire širenje i razvoj pojedinačnih znanja u znanja koja su dostupna cijeloj tvrtki. Strateški ciljevi definiraju organizacijsku jezgru znanja, a time i buduće kompetencije potrebne za tvrtku. Predstavljaju portfolio ciljanih budućih kompetencija. Operativni ciljevi osiguravaju ostvarenje normativnih i strateških ciljeva KM-a. Tipični ciljevi na toj razini su osiguravanje dostupnosti svih relevantnih organizacijskih dokumenata na Intranetu. 2) Identifikacija: Vrlo je često organizacijsko neznanje o unutarnjim snagama, o radnicima znanja i mrežama znanja. Dakle, znanje potrebno u ključnim poslovnim procesima i odlukama mora biti identificirano. U tom smislu, kompanije moraju paziti da ne budu ni preobavještene, ali ni nedovoljno informirane. Ključni unutarnji i vanjski izvori moraju biti transparentni, kako bi se zaposlenicima olakšalo pretraživanje izvora znanja. 3) Prikupljanje znanja: Zbog svjetske eksplozije znanja i njegove fragmentacije, razvijanje potrebnih znanja unutar organizacije predstavlja sve više i više izazovan zadatak. Potrebna je učinkovita strategija pribavljanja znanja. Moguće strategije su: stjecanje znanja iz drugih organizacija, od klijenata, zaposlenika, medija, dobavljača, politike, javnosti, vlasnika tvrtke, financijskog svijeta, iz proizvoda znanja (softvera, patenata, CD-ROM-ova). 4) Razvoj: Razvoj znanja služi za proizvodnju novih kapaciteta, novih proizvoda, boljih ideja i učinkovitijih procesa. Pojedinačni procesi razvoja znanja se temelje na kreativnosti i sposobnosti sustavnog rješavanja problema. Instrumenti kao što su prijedlozi, metode su koje se moraju revitalizirati i interpretirati na nov način. Kolektivni proces razvoja znanja unutar timova, smatra se stanicom kolektivnog učenja. Ako je atmosfera u kompaniji otvorena, ako postoji povjerenje i dovoljan intenzitet komunikacije, kolektivni procesi su učinkovitiji za tvrtku nego pojedinac sam za sebe. Uspostavom unutarnjih trustova mozgova, područja učenja, internih centara kompetencija i proizvodnih klinika kolektivni procesi mogu biti podržani. Po završetku projekta svaki tim može dokumentirati naučene lekcije koje mogu pomoći budućim timovima koji će se baviti sličnim problemima. Naučene lekcije predstavljaju sažetak bitnog vezano za iskustvo u radu na projektu ili su rezultat kolektivnog procesa učenja. 5) Širenje znanja: Kako bi se osiguralo da stvoreno znanje bude dostupno svim članovima kompanije, mora biti proslijeđeno unutar organizacije kroz tehničke infrastrukture i interaktivan sustav upravljanja informacijama koji podržava razmjenu znanja i povezivanje nekad odvojenih stručnjaka, a sada povezanih putem elektroničkih mreža. [4] Presudan faktor za učinkovito upravljanje znanjem je razumijevanje činjenice da ne mora svatko znati sve, nego je potrebno pružiti alate koji pomažu ljudima da pronađu znanja koja su relevantna za njih. Tu se mogu pojaviti prepreke, koje sprječavaju dijeljenje znanja, npr. uvriježeno je mišljenje da je znanje moć zbog čega se ono ne dijeli. [5] Za prevladavanje tih prepreka često se javlja potreba nužne promjene u organizacijskoj kulturi i strukturi. 6) Korištenje: Osnovni cilj upravljanja znanjem je jamčiti učinkovito korištenje stvorenog znanja od strane svih članova društva. 7) Održavanje: Kao što stečeno znanje neće biti automatski dostupno za buduću uporabu, ono se mora aktivno birati, spremati i ažurirati. Nakon odabira relevantnih podataka oni moraju biti spremljeni u memoriju poduzeća, koja se sastoji od pojedinih zaposlenika, timova i elektronskih baza podataka. Održavanje znanja je kontinuirani proces čija se kvaliteta treba osigurati stalnom aktualizacijom pohranjenog znanja. Ako je kvaliteta podataka zajamčena, zaposlenici imaju povjerenja u sustav i koriste ga redovito, što doprinosi poboljšanju kvalitete i učinkovitosti proširivanja znanja pa samim time i poslovanja 8) Vrednovanje: Od velike je važnosti definiranje metoda za mjerenje normativnih, strategijskih i operativnih ciljeva znanja. Analiza organizacijske kulture, vještina te balansiranje istog s kontrolom troškova izobrazbe i obuke mogu pomoći u vrednovanju upravljanja znanjem i istoga čine integriranim dijelom korporativnog upravljanja. Mjerenje učinaka upravljanja znanjem izvodi se na tri različita načina [6]: 1. prema količini dokumenata dostupnih u bazama podataka, 2. koristeći pokazatelje zadovoljstva zaposlenika / klijenata 3. računajući broj elektroničkih ulazaka u bazu podataka. Uprava morati prenijeti zaposlenicima prednosti KM-a u cilju povećanja svijesti svakog pojedinog zaposlenika o važnosti kontinuiranog poboljšanja znanja i time postizanja uspjeha upravljanja znanjem. Važni čimbenici za uspješan sustav upravljanja znanjem moraju se uzeti u obzir: svi zaposlenici moraju shvatiti da upravljanje znanjem pruža osobnu korist, prije uvođenja KM programa, specifičnosti kompanije moraju biti analizirane kako bi se definirale moguće buduće prepreke u provođenju KM-a, bitna je kontinuirana komunikacija između ureda znanja i svih ostalih razina u hijerarhiji (top menadžmenta kao i zaposlenika), potrebna je aktivna, vidljiva angažiranost top-menadžmenta, prvi primjeri uspješnog upravljanja znanjem trebaju biti prikazani unutar organizacije kako bi se prevladale unutarnje barijere i stvorila motivacija. 3. On-line učenje On-line učenje koje se realizira može biti dio inicijative upravljanja znanjem, koje koristi stečeno znanje u kompaniji za maksimiziranje konkurentske prednosti iste. E-learning i upravljanje znanjem idu ruku pod ruku. Oni su dvije strane istog novčića, kaže Tom Brailsford, voditelj Sektora za istraživanje u Hallmarku, specijaliziranom za trgovinu elektroničkim čestitkama. U budućnosti, više korporativnih edukacija biti će izvršeno putem Interneta. Niz problema se eliminira e-learningom, kao što su putni troškovi, organiziranje termina učenja, pa i oportunitetni troškovi korištenja radnog vremena zaposlenika - daju prednost on-line učenju u odnosu na tradicionalno učenje u učionicama posebice u većim korporacijama. Tvrtke se sve više koriste web-based edukacijskim rješenjima kako bi se zadovoljile potrebe za obukom svojih zaposlenika. On-line učenje pruža mnogo brži, ekonomičniji način educiranja u odnosu na tradicionalne metode učenja. Podaci o povratu ulaganja u e-learning (ROI) su jasni: e-učenjem se štedi 30 do 60 posto troškova u odnosu na tradicionalne načine učenja u učionicama, prema Brandon Hallu, savjetniku kompanija s popisa Fortune 500 kompanija vezano uz provedbu e-learning programa, vodećem istraživaču i direktoru Brandon-hall.com.

19 Zbog takvog uvjerljivog podatka, e-učenju se prognozira rast tijekom sljedećih godina, uz pretpostavku da će mu rasti i udio u korporativnim troškovima edukacija. Tržište korporativnog e-učenja će rasti. Prema Američkom društvu za obuku i razvoj (American Society for Training and Development (ASTD)), prosječna američka tvrtka educira više svojih zaposlenika nego ikada ranije, više dolara utroše na tehničko osposobljavanje nego bilo koji drugi tip treninga, te e-učenje dobiva sve veću ulogu u educiranju unutar velikih tvrtki. To su bili ključni rezultati ASTD izvješća. Izvješće je utvrdilo da se korporacije opredjeljuju za miješan pristup koji kombinira najbolje elemente tradicionalnog načina učenja u učionicama i e-učenja. Oba načina će i dalje postojati i međusobno se nadopunjavati. Tako tradicionalni način učenja nikada neće biti ukinut u cijelosti, ali će rasti značaj web-based učenja. Najbrže rastuće područje korporativne edukacije je e-učenje, zahvaljujući sveprisutnosti Interneta. Dakle, potražnja za softverima koji mogu pretvoriti pojedina znanja u organizacijsku inteligenciju nikad nije bila veća. E-učenje ima širu upotrebu unutar tvrtke kao edukacijski alat. Može se koristiti za edukaciju zaposlenika, klijenata o novim proizvodima i uslugama, distributera i dobavljača, te za koordinaciju procesa upravljanja opskrbnim lancem. Dijeljenje znanja može generirati nove ideje, koje su glavni generator rasta. Karakter e-učenja u pravo vrijeme (engl. Just-in-Time (JIT)) omogućuje zaposlenicima pristup dijelu informacija koje se odnose na njihov posao točno onda kada im je to potrebno. To omogućuje da zaposlenici obavljaju zadatke produktivnije. Učenje vezano za stvarni poslovni proces omogućuje stvaranje dodane vrijednosti. Nova klasa softverskih rješenja, poznate pod nazivom tehnologije znanja, učinkovito upravljaju, organiziraju i povezuju strateške dijelove informacija za stvaranje naprednijih oblika korporativne edukacije. Zahvaljujući Internetu, ova informacija je lako dostupna na desktopu znanja na zaposlenikovu računalu. Najjače svjetske tvrtke koriste dijeljenje znanja i transfer znanja, što je presudno za njihovu konkurentsku prednost i uspjeh. Studija A.T. Kearney-a je utvrdila da vodeći proizvođači koji su sudjelovali u istraživanju najbolje prakse vis-a-vis dijeljenja znanja imaju povrat na aktivu (ROA) od 40 posto, u odnosu na prosječnu skupinu koja ima u prosjeku 18 posto, povrat od prodaje (ROS) od 21 posto, u odnosu na prosječnu skupinu čiji je takav pokazatelj 9 posto, a povrat ukupne imovine od 9,8 puta u usporedbi s prosjekom od 2,9 puta. [7] McDonald s procjenjuje da će njegov program e-učenja smanjiti vrijeme obuke za 40 do 60 posto, te ističe da će Just-in-Time (JIT) učenje udvostručiti stopu zadržavanja zaposlenika. McDonald s provodi sustavno upravljanje sadržajem namijenjenim za učenje (engl. Learning Content Management), koji omogućava da se zaposlenici registriraju, koriste dokumentaciju, i automatski uče; te se pratiti uspješnost kroz specijalizirane izvještaje, kontrolira i ažurira sadržaj, kao što je to nužno i potrebno. Neki ključni razlozi za prijelaz s tradicionalnog obrazovanja na e-učenje: neučinkovita nastava ili prenesen sadržaj, materijali ne traju dugoročno; ciljni zaposlenici ne mogu ili iz nekog razloga ne zadržavaju materijal, nesposobnost da se dokažu prednosti tradicionalnog načina učenja, tradicionalno učenje zahtjeva udaljavanje djelatnika s radnog mjesta što remeti tijek rada i ne opravdava krajnji rezultat edukacije, tehničke neusklađenosti u ranijim fazama implementacije automatiziranja edukacije, paketa i medija. 1. Danas se ta ograničenja eliminiraju usmjeravanjem na konvergenciju tehnologije, strategije, teorije i marketinga. Ova nova era proizvodnje znanja putem tehnologije, ili on-line učenja uključuje koncepte koji bi se činili radikalnim samo prije nekoliko godina. Dvije fraze često se čuju za opisivanje novije edukacije temeljene na tehnologiji (engl. Technology-Based Training (TBT)) su: on-line učenje na daljinu i Just in Time isporuka sadržaja. Oba su proizvodi brzog širenja Interneta i brzog razvoja računalnih mreža velikih kompanija u Intranet koji nosi do korisnika aplikacije temeljene na web-u. Hvatanje know-how i najbolje prakse vodećih kompanija te ponovno korištenje istog unutar organizacija biti će od velikog značaja za razvoj e-learning sadržaja. Vrijednost ovog specifična znanja je vrlo visoka zbog neposrednog utjecaja na performanse zaposlenika. Jezgra e-learning infrastrukture je poznata kao sustav za upravljanje učenjem (engl. Learning management system (LMS)). Osnovna funkcija LMS je upravljanje i isporuka sadržaja za učenje za ciljane korisnike na sustavan način. Jezgra LMS funkcije [8]: identificiranje individualnog i grupnog jaza u znanju i učenju, katalozi dostupnih on-line resursa za učenje, dodjeljivanje odgovarajućih tečajeva i sadržaja za pojedince i grupe za rješavanje tog jaza, donosi on-line ocjenjivanje, prati i mjeri korištenje i poboljšavanje performansi, generira izvješća za procjenu uspješnosti rezultata. Resursi za e-učenje moraju zadovoljiti slijedeće kriterije: dostupnost svima, kratko vrijeme odaziva, jednostavnost za korištenje, dobra struktura, lokalni i međunarodni sadržaji i lako mjerljivi. 4. On-line educiranje u poduzeću ht d.d. Činjenice koje ukazuju na potrebu implementacije e-učenja u telekomunikacijsku industrijsku granu su: na znanju utemeljeno gospodarstvo i industrijska grana, znanje zaposlenika i managementa kao glavni izvor konkurentske prednosti, pomak prema visoko kvalificiranoj radnoj snazi, visoko konkurentno globalno tržište, brzina tehnoloških promjena koja izaziva kratak vijek specifičnih znanja. Uspješnost poslovanja temelji se na uspješnosti ljudskih performansa. Organizacije imaju rastuću potrebu za educiranjem zaposlenika, partnera i klijenata, a najbolji način za postizanje toga je putem e-učenja. Cilj e-learninga je da staviti na raspolaganje točne informacije iz izvora znanja i učiniti ih dostupnim svim zainteresiranim korisnicima, menadžerima, analitičarima, planerima poslovanja i drugima u cilju pružanja relevantnih podataka za poslovne odluke Hrvatski Telekom d.d. (HT d.d.) je vodeća telekomunikacijska tvrtka u Hrvatskoj. Komunicira kulturu svjesnosti znanja i njegovog dijeljenja na svim razinama organizacije. To je osnova normativnih ciljeva KM-a u HT-u d.d. i njegove obrazovne politike. Operativni ciljevi KM-a tvrtke se ostvaruju nudeći djelatnicima edukaciju vezanu za specifična znanja. Čimbenici okoline koji dovode do specifičnih zahtjeva KM-a, se vide u shemi I. i također su relevantni za e-učenje [9]. Oni se razmatraju u HT-u d.d. u procesu provedbe e-learninga u društvu. Shema 1.: Čimbenici okruženja koji dovode do određenih zahtjeva KM-a Okruženje Tijek Informacija Troškovna učinkovitost Zahtjevi za upravljanje znanjem Znanje mora biti strukturirano. Sadržaj mora biti relevantan. Tijek mora biti učinkovit. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 19 І

20 20 Rastuća potražnja za kvalitetom Tehnologija Rastuća konkurencija Vremenski pritisak Ažurirani podaci. Osiguranje visoke kvalitete. Optimalni sustav odabira, usvajanja i educiranja. Potrebno znanje mora se moći lako pronaći. Jednostavno ponovno korištenje postojećeg znanja. Komuniciranje sadržaja iz izvora znanja za sve zaposlenike i potrebno je pokazati im kako se učinkovito koristi ovim izvorima. Izvor: I. Ćulumović: E-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. ; MIPRO 2007., Opatija Upravljanje znanjem je ključni dio HT d.d. strategije poslovanja i metodologije. Interna komunikacija, on-line edukacija, i dr. su dizajnirani da naglase važnost dijeljenja znanja. KM i e-učenje su integrirani u organizaciju, sustave, procese i mjerenje performansi kompanije. Obrazovanje pruža prednosti za tvrtku i zaposlenike. Tvrtka koja ulaže u obrazovanje može ostvariti svoje strateške ciljeve lakše od drugih, a zaposlenici poboljšavaju svoje potencijale, njihove kompetencije rastu, kao i vrijednost tvrtke i njezina pozicija na tržištu. Znanje tako postaje ključni faktor za uspjeh tvrtke. HT d.d. ulaže u zaposlenike i menadžere kroz educiranje. E-učenje društva se oslanja na dokumentiran pristup, a zaposlenici mogu pristupiti svim relevantnim potrebnim podacima modemom bez (ili s minimalno) osobnog kontakta. Portali za učenje pružaju pristup konsolidiranom katalogu za pretraživanje resursa za učenje. Ti resursi mogu biti dostupni putem Interneta iz javnog portal (za klijente i poslovne partnere) ili putem privatnog portala na Intranetu tvrtke (za zaposlenike). Korisnici mogu pretraživati katalog i odabrati e- learning sadržaj. Za funkcioniranje portala ni korisniku ni organizacijama nije potrebno koristiti posebne hardvere ili softvere osim standardnih Internet veza i preglednika. Sustav za upravljanje učenjem obično se izvodi nevidljivo iza scene na portalu. Većina takvih portala mogu biti prilagođeni kako bi usvojili brendirane i posebno selekcionirane resurse učenja za potrebe određene tvrtke. Ova za korisnika prijateljska (engl. user-friendly), širom organizacije korištena, platforma je Intranet stranica poput Intranet stranice koju koristi HTd.d.. Svi zaposlenici imaju jednostavan pristup svim dokumentima na portalu e-learninga putem svojeg računala. Centralno administriran, ovaj sustav pruža različite vrste informacija, visoku kvalitetu i dobru strukturu tražilice, koja osigurava učinkovito trženje potrebnih informacija. Sustav obuke putem Intraneta podržava učenje i omogućuje da se koordinirano pratite sve aktivnosti on-line edukacije. Takva vrsta educiranja daje mogućnost neposrednog pristupa informacijama o novim telekomunikacijskim uslugama i temama onim zaposlenicima koji se educiraju putem e-learninaga. Sustav upravljanja web-based edukacijama u tvrtci HT d.d. usmjeren je na učinkovito, konstantno i u trenutku aktualno educiranje te nudi mogućnost iskorištavanja prednosti korištenja on-line edukacija (putem Intraneta i Interneta) partnera u prodajnim kanalima poput agenata i zastupnika, preprodavača, zaposlenika i klijenata u korporacijskom okruženju. Primjer za to je HT-ova MAXtv usluga [11], koja je objašnjena detaljnije na Internetu i na Intranet stranici za e-learning, kao i druge usluge i proizvodi. Kompanija zaposlenicima i kupcima nudi aktivan glas u tvrtci, te trajni dijalog upotrebom Interneta i Intraneta. HT d.d. Intranet stranica sadrži sigurnu bazu podataka i informacija korisnih za zaposlenike i management, virtualni ured, e-obrazovanje, forume za rasprave, kontakte, korisne linkove, stranice pojedinih sektora s svojim bazama znanja, informacije i vijesti o kompaniji, uslugama i proizvodima, užem poslovnom i makro okruženju te tržišnim trendovima relevantnog poslovnog okruženja. Na Intranetu se mogu pronaći interne prezentacije, podaci, dijagrami, dokumenti i izvješća prvenstveno namijenjeni za bolje razumijevanje poslovanja, kretanja na tržištu i educiranja. Na stranicama se mogu dobiti uže informacije o pojedinim sektorima unutar kompanije. Sektor ljudskih resursa, primjerice, ima poseban interni portal na Intranetu koji informira zaposlenike o svom radu, nudi pregled informacija, pravilnika i zakona, posebnih pogodnosti za zaposlenike, e-learning, te ulaz u pojedinačnu stranicu svakog zaposlenika s posebnim korisničkim imenom i lozinkom. Na Intranet portalu svaki djelatnik može korištenjem pretraživača doći do potrebnih dokumenata iz knjižnice dokumenata, informacija i publikacija. Koncept e-learninga u HT-u d.d. koristi tehnologiju za učenje. Web based koncept učenja stavlja fokus na lokalne aktivnosti i interakcije, te naglašava dinamičan i alternativni načini organizacije i kontrole učenja. Nakon redizajnirane Intranet stranice kompanije, kreirana je stranica za učenje koja sadrži on-line edukacije. Stranica je jednostavna za korištenje i stalno se aktualizira dodavanjem novih edukacija, te se na taj način svim zaposlenicima pruža mogućnost stjecanja novog znanja. Uspješno dijeljenje znanja ovisi ne samo o korištenju određenih informacijskih tehnologija, nego i o uspješnom stvaranju okruženja koje je voljno dijeliti znanje, uz uvjet postojanja Managementa ljudskih resursa koji je orijentiran na upravljanje znanjem (engl. Human Resources Management (HRM)) [10], kao koordinatora aktivnosti. Uprava Društva je uvidjela potrebu za bržim i lakšim širenjem znanja kroz društvo te je osnovan Odjel za edukacije u rujnu koji je implementirao interaktivni sustav obrazovanja - e-learning, prilagođen poslovnim zahtjevima, u listopadu Odjel za obrazovanje je usmjeren na poboljšanje ključnih kompetencija zaposlenika u smislu znanja, vještina i stručnosti potrebnih za uspješan pristup tržištu i zahtjevima kupaca. On-line obrazovanje, novi, lakši i brži način širenja znanja među zaposlenicima, pomaže zaposlenicima kako bi dobili nova znanja i informacije o poduzeću, uslugama i proizvodima i drugim informacijama koje su im potrebne u svakodnevnom radu. E-učenje je komunikacijski kanal za učenje, komunikaciju i provjeru znanja. Zaposlenici mogu sudjelovati u učenju, kada to najbolje odgovara za njih. Oni mogu izabrati vrste edukacija i preispitivati svoje znanje testovima pripremljenim na stranicama, te osvježiti znanje u svakom trenutku kada to žele. Obrazovanje je usmjereno na osnovna i specifična znanja relevantna za poslovanje i specifična područja poslovanja. Na HT d.d. e-learning stranici zaposlenicima se nudi nekoliko tema o iz pojedinih poslovnih područja, a i druga znanja za poboljšanje rada u svakodnevnim procesima. E-learning Intranet portal tako sadrži web-stranice s informacijama i dokumentima vezanim za educiranje novih zaposlenika o samoj kompaniji, informacije o Hrvatskoj za zaposlenike iz zemalja u kojima posluje T-Grupa, a na radu su u Hrvatskoj, informacije i interaktivne edukacije vezane za najnovije telekomunikacijske usluge koje kompanija pruža korisnicima. Djelatnici se mogu educirati o uslužnoj kulturi kako bi se unaprijedila uslužnost prema korisnicima. Na stranicama e-learninga mogu savladati alate ICT-e (Microsoft Office alati i dr.) za korištenje u svakodnevnom radu, te osnovne poslovne vještine (pisanje ova, vođenje sastanka i dr.), konzultirati rječnik pojmova iz područja telekomunikacija, financija, ljudskih resursa, marketinga, prodaje i sl.) kao i jezični savjetnik. Zaposlenici mogu sudjelovati u poboljšanju obrazovnih stranica sa svojim prijedlozima. Korištenjem e-učenja za nova znanja o novim proizvodima i uslugama zaposlenici postaju prvi koji dobivaju pristup ovim novim znanjima i tako se pripremaju za klijente i njihova moguća pitanja. Informacije se ažuriraju i dostupne su za zaposlenike u bilo koje vrijeme.

21 Za pristup on-line edukacijama, zaposlenici se moraju prijaviti na Intranet on-line edukacijske stranice gdje sustav prepoznaje korisnika. Na stranici je moguće kontaktirati administratora putem adrese za prijedloge za dodatne potrebne edukacije. Kada zaposlenik odluči upisati jednu edukaciju, on ili ona je u mogućnosti vidjeti on-line, klikom na specifične lekcije kako bi dobili ideju o tome što sadrži ista. Osoba uči on-line i rješava testove, te dobiva informaciju o uspješnosti provedene i testirane edukacije. Da bi se našlo samo ono što je zaposlenicima potrebno i ništa više, mnogi on-line tečajevi se sažimaju u objekte za učenje, gdje je znanje pakirano u manjim samodovoljnim sadržajnim dijelovima koji se odnose na posebna znanja. Koristi od korištenja e-learninga i upravljanja znanjem u HT d.d. su: Edukacija je sada dostupna bilo kada i bilo gdje kada zaposlenik želi ili treba nova znanja, nitko ne treba napustiti radno mjesto, to je ušteda vremena kada su u potrazi za informacijama, a nastaje i snižavanje troškova. E-learning karakterizira globalni doseg: geografska distribucija znanja ograničena je samo pristupom Internetu, Centralno upravljano obrazovanje može biti dizajnirano, testirano, dorađeno i dostavljano na isti način bilo kojem Internetom povezanom zaposleniku. Sustav pratiti - tko je završio obuku, kada i kako su prošli testove. To je važna korist za organizacije koje su se ranije mučile s praćenjem fragmentiranih aktivnosti obuke. Konačno, povezivanje omogućuje postizanje uistinu distribuiranog učenja koje se može dinamički ažurirati u bilo kojem trenutku i za svakoga bez obzira gdje su u svijetu. Centar za učenje putem weba je djelotvoran sustav koji administrira i isporučuje on-line edukaciju, a koji lako upravlja s više trening lokacija: administratori lako razvijaju testove i informacije o dostupnim edukacijama, kao i učinkovit raspored nastavnih materijala. Sve aktivnosti se bilježe u bazu podataka, gdje administratori mogu pratiti i izvještavati o korištenju dostupnih edukacija., Web-based multimedijalna aplikacija za e-learning može biti učinkovita na Internetu ili Intranetu, bez smanjenja propusnosti mrežnog prometa, Znanje se standardizira (za iste vrste poslova nude se iste edukacije), a standardno sučelje koje omogućuje e-learning temelji se na komadu moćnog softvera, Razvoj i primjena najbolje prakse kako bi se zajamčila brza razmjena uspješnih ideja i koncepata te kako bi se izbjegao dvostruki rad (u razmišljanju i ponašanju), Poboljšanje specifičnih, znanjem-intenzivnih procesa, npr. uspješnije upravljanje odnosima s kupcima, Ubrzanje procesa stalnog poboljšanja performansi - poboljšanja produktivnosti kroz učenje na zahtjev, razvoj organizacije koja uči, Omogućuje fleksibilnost i praktičnost učenja jer se ono može uklopiti u brzi stil života, Pruža neposrednost i personaliziranost; isporuka ciljanih edukacija za zadovoljenje individualnih potreba ( u pravo vrijeme - engl. just in time, dovoljno - engl. just enough i samo za mene - engl. just for me ) omogućuje trenutni pristup ciljanom znanju i edukaciji za hitne potrebe, Omogućuje laku mjerljivost: centralizirano praćene aktivnosti. E-učenje potiče zaposlenike da budu proaktivni prema svojim karijerama. Zaposlenicima daje drugačiju percepciju njihove uloge kao pripadnike tima uz mogućnost poboljšanja znanja korištenjem e-učenja, koji je izuzetno vrijedan. Konstantan rast znanja se odvija korištenjem e-edukacija. Edukacija pomaže ljudima učiti, mijenjati se i rasti. To je ono što čini zdrave organizacije. Utječe na zadržavanje dobrih djelatnika i privlačenje novih. Nove sposobnosti tvrtke da ponudi zaposlenicima edukaciju putem Intraneta utječu na osjećaj zaposlenika da njihov potencijal može rasti na radnom mjestu. U kompanije se uči i na neformalnoj osnovi, kroz komunikaciju i suradnju s drugima. E-učenje omogućava brzo usvajanje alata i tehnologija kako bi se podržala ova vrsta učenja, od a, foruma i chata do virtualnih ureda. Virtualni ured na Intranet portalu kompanije je način za razmjenu znanja i informacija na Intranetu spremljenih u knjižnice dokumenata. Zaposlenici mogu koristiti virtualni ured kao zatvoreno mjesto na Intranetu kao u stvarnom svijetu, osim s udaljenosti, a pomoću informacijskih sustava tehničke podrške. Prednosti korištenja virtualnog ureda za zaposlenike HT-a d.d.: - Jedno mjesto pristupa s kojeg se može doći do svih internih informacija potrebnih za efikasno obavljanje posla - Publiciranje novih informacija omogućuje svakom djelatniku da na jednostavan način publicira novu informaciju ili da se pretplati na postojeću (recimo, kad se kreira nova verzija izvješća da mu bude poslana mailom) - Sigurnost na razini grupe i korisnika koja osigurava da svako ima pristup informacijama koje su mu potrebne, ali ne i onima koje ne smije vidjeti - Suradnja među korisnicima mora biti jednostavna, što podrazumijeva zajedničko kreiranje i rad na dokumentima i projektima, te automatsku mail notifikaciju o predstojećim zadacima - Integracija poslovnih aplikacija korporacije u jedan sustav jednostavan za korištenje. - Personalizacija je vrlo bitna značajka, a omogućuje svakom korisniku da si (slično kao na običnim portalima) definira što od informacija koje su mu dostupne želi vidjeti na ekranu - Pretraživanje mora omogućiti da korisnik dobije rezultate samo iz onih područja za koje ima ovlaštenja, te također da u te rezultate budu uključeni i strukturirani i nestrukturirani podaci - Otvorenost podrazumijeva mogućnost pristupa i novim izvorima informacija koji u početku nisu definirani, ali se u međuvremenu pojave - Jednostavno administriranje osigurava potpunu kontrolu nad sustavom, svakodnevnim funkcioniranjem i proširivanjem. E-učenje pruža nove i uzbudljive mogućnosti za pružanje visoke kvalitete, ciljano znanje i edukaciju izravno na stolna računala preko standardnog Internet ili Intranet veza. Predstavlja nove perspektive o tome kako se tehnologija može primijeniti na uvođenje novih inovativnih načina kako bi se povećala dostupnost, korištenje i učinkovitost učenja za pojedinca i organizacije. Web-based alat je transformirao virtualne učionice u izvediv koncept u posljednjih nekoliko godina uz pomoć naprednih dodataka kao što su streaming video i audio, videokonferencija, te multimedijalnih sadržaja. Učenje na daljinu predstavlja budućnost korporativnog obrazovanja. Upravo je tek u povojima, ali je već dokazalo svoju vrijednost. [12] 5. Zaključak Tvrtke se nalaze u visoko konkurentnom okruženju. Povećanje tržišne transparentnosti uzrokovane novim snagama medija organizacije postaju inovativnije da bi preživjele. Znanje je postalo strateški čimbenik za uspjeh. Upravljanje znanjem je jedini način kako bi se omogućilo učinkovito korištenje resursa znanja. Znanje se smatra najvažnijim kapitalom i proizvodom u isto vrijeme. Pogotovo u znanjem - intenzivnoj industriji, kao što su telekomunikacije, uspjeh se uglavnom temelji na dostupnosti poslovno relevantnih znanja. Proces globalizacije i informatizacije koji se događa traži nove upravljačke strukture kao što su dinamičan i fleksibilan tim koji omogućuje brže reagiranje na promjene uvjeta na tržištu. Inovativni komunikacijski i informacijski sustav stekli su velik značaj u olakšavanju i podržavanju rada. Sveukupno upravljanje І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 21 І

22 22 znanjem zahtijeva IT-rješenja koja podupiru kulturu dijeljenja znanja, a ona mora biti dio strategije i procesa poslovanja suvremenih kompanija. Ljudska stručnost je glavni izvor znanja u tvrtki. Educiranje radnika znalaca je preduvjet za uspjeh u eri znanja. Iako je još uvijek u svojim ranim fazama, e-učenje je sada u fokusu svake velike tvrtke. Pozitivni učinci e-učenja na poslovanje objašnjeni su na primjeru e-učenja u Hrvatskom Telekomu d.d. te pokazuju prednosti korištenja ovakvog načina obrazovanja za svaku tvrtku. Sa Internet tehnologijom, znanje može biti preneseno brže i jeftinije koristeći e-learning alat nego što to mogu učiniti ljudi. Kraće vrijeme koje je potrebno za osobu da postane produktivnija korištenjem novog znanja i vještina može utjecati na konkurentsku poziciju cijele tvrtke. Ako su pitanja koja se odnose na cijenu, prostor i vrijeme prepreka, e-učenje treba uzeti u obzir kao rješenje takve prepreke. E-učenje pruža novu snagu znanja i informacija te predstavlja njihov distribucijski kanal. E-učenje ima za cilj poboljšati učinkovitost korisnika što je važno u postizanju ciljeva tvrtke. Novi trend u telekomunikacijskoj industriji je rast upotrebe i mogućnosti bežične mobilne tehnologije kao sredstvo za komunikaciju e-učenja. Sljedeća generacija on-line učenja je m-learning, odnosno mobilno učenje, dostupno je putem mobitela i ručnih uređaja prilagođenih za upotrebu Interneta. Sadržaj će biti posebno dobro prilagođen za isporuku malih komada znanja - poznatih kao objekti učenja. Specijalizirani sadržaj može biti dostavljen putem Interneta bilo gdje u svijetu. Tvrtke koje ne iskorištavaju mogućnosti ovog napretka temeljenog na znanju u konačici neće moći nadoknaditi. Učinkovito okruženje za učenje je jedan čimbenik koji dokazano dovodi do bržeg i boljeg učenja. Važno je naučiti kako se protežu granice tehnologije za učenje te uključiti tehnologiju ne samo za e-učenje, već i m-učenje. E-učenje je već postala važan dio korporativnog obrazovanja. Ako je znanje imovina, upotreba IT based edukacija može najbrže polučiti korporativni uspjeh. E-učenje postaje važan čimbenik u postizanju strateških ciljeva organizacije. Summary Literatura [1] G. J. Probst, K. Romhardt, Bausteine des Wissensmanagement - ein praxisorientierter Ansatz, Wiesbaden [2] D. Morey, M. Maybury, Thuraisingham, B., Knowledge Management: classic and contemporary works, Chapter 3: Developing a Knowledge Strategy: From Management to Leadership, Massachuserrs Intitute of Thnology, p.83., [3] G. J. B. Probst, Bausteine des Wissensmanagement, Working Paper, Universtät Genf, [4] H. D. Bürgel, Wissensmanagement. Schritte zum intelligenten Unternehmen, [5] A. Bendt, Wissenstransfer in mulitnationalen Unternehmen, [6] Univ.Prof. Dr. R. Vetschera, Dr. S. Köszegi; Interorganizational Knowledge Management in the Consultancy Industry - Case Studies, Center for Business Studies, University of Vienna, 2001/02 [7] M. Gotschall, E-learning, Fortune, sections/fortune/edu/2001_05elearning.html, [8] P. English, Your guide to elearning, Personnel Today and Training magazines,. of Futuremedia Plc., settingthescene.php, 16th of January [9] Wozu brauchen wir Wissenmanagement? Source: Schulz Wulkow, A., Knowledge Management bei Cap Gemini Ernst & Young, Power Point Presentation [10] Shan L. Pan, Ming-Huei Hsieh, Helen Chen, Knowledge Sharing Through Intranet-Based Learning: A Case Study of an Online Learning Center, Journal of Organizational Computing and Electronic Commerce Lawrence Erlbaum Associates, Inc., Vol. 11, No. 3, Pages , 2001, doi/abs/ /s j0ce1103_03, [11] [12] S. Greengard, Going for Distance: As the Technology Advances, More and More Employees are Reaping the Benefits of Distance Learning,Industry Week, May 4, v247 n9 p22(3), [13] R. Nelson, Learning Abilities, Knowledge Management Magazine,1999, [14] I. Ćulumović: E-learning for the purpose of permanent improvement of knowledge quality in HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. ; MIPRO 2007., Opatija E-learning for continuous improvement of knowledge quality Mr.sc. Iva Ćulumović Županović Companies are changing their relationship toward employees and their knowledge, especially toward its impact in achievement company s goals. They must constantly invest in employees and their knowledge, invest to inform customers and business partners about new products and services, especially in these days of new knowledge intensive economy. There are many ways to learn, but new and highly efficient way of distance learning is e-learning. Use of the Internet and Web technology significantly affects the business and provides a distance education like e-learning and working in virtual office. This paper focuses on determine benefits of e-learning in corporations, using the example of e-learning in Croatian Telecom Inc. (hereinafter referred to as HT d.d.). The companies should implement Knowledge Management and become learning organizations, with as the main task continuous improvement of knowledge quality of their management and employees. Keywords: e-learning, Knowledge Management, Web-based technologies, virtual office

23 Dobro upravljanje XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX dr. sc. Rosana Lucijetić Viši predavač na Specijalističkom diplomskom studiju Kreativni menadžment u procesima na Politehnici Pula Visoko tehničko-poslovnoj školi s pravom javnosti Riva 6, Pula Sažetak Postizanje efikasnog i odgovornog sustava upravljanja dobrog upravljanja podrazumijeva reforme državnog upravnog i političkog sustava. Polazeći od određenja pojma dobrog upravljanja u radu se prikazuju i pokazatelji dobrog upravljanja. Odrediti da li u nekoj zemlji javna vlast upravlja prema principima dobrog upravljanja zahtjevan je zadatak. Najčešći elementi prema kojima se neko upravljanje smatra dobrim odnose se na političku stabilnost, djelotvornost države, vladavinu prava, razvijenost demokracije, rasprostranjenost korupcije, veličina administrativnih prepreka. KLJUČNE RIJEČI: Dobro upravljanje, politička stabilnost, politički sustav, vladavina prava, efikasna država 1. Određenje pojma dobrog upravljanja Prilikom prikaza određenja dobrog upravljanja 1 valja naglasiti da je ovaj pojam vrlo širok iz čega se odražava različito definiranje ovisno o organizaciji koja taj pojam i ideju promiče, tim više što dobro upravljanje može biti globalno, državno, regionalno, lokalno. Najjednostavnije i najšire objašnjenje pojma dobrog upravljanja, polazilo bi od načina na koji javna vlast (država, županije, gradovi i općine, ali i javna poduzeća, i privatni poduzetnici koji interaktivno sudjeluju u procesu ostvarivanja javnih interesa) upravlja javnim dobrima. 1 U literaturi se upotrebljavaju različiti termini kojima se označava pojam upravljanje odnosno dobro upravljanje. U engleskoj literaturi najčešće se upotrebljava riječ GOVERNANCE i GOOD GOVERNANCE, u francuskoj GOUVERNANCE i LA BONNE GOUVERNANCE, u talijanskoj LA GOVERNANCE odnosno LA BUONA GOVERNANCE, ali i naziv IL BUON CONTROLLO. U hrvatskoj literaturi upotrebljavaju se riječi: UPRAVLJANJE i DOBRO UPRAVLJANJE, GOVERNANCE I GOOD GOVERNANCE, DOBRA VLAST, JAVNO UPRAVLJANJE, DOBRO JAVNO UPRAVLJANJE, KVALITETA JAVNOG UPRAVLJANJA. Za potrebe ovog rada koristit će se termini UPRAVLJANE i DOBRO UPRAVLJANJE. UDK Prethodno priopćenje No jednoznačno odrediti kakvo upravljanje mora biti da bi ga se smatralo dobrim još uvijek predstavlja izazov za sve analitičare ovog pojma. Dobro upravljanje temeljeno je na političkom konceptu odgovarajućih reformi. Ideja je oblik i sadržaj preuzela od političkih uvjetovanja koje su koristili multilateralni i bilateralni donatori pomažući tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju. 2 Dragičević smatra da dobro upravljanje pretpostavlja poboljšanje kvalitete upravljanja povećanom efikasnošću, smanjenjem troškova i podizanjem kvalitete isporuke javnih usluga. Standardizacija funkcija upravljanja kroz porast efikasnosti, izgradnju sposobnosti, institucionalnu kvalitetu i nisku korumpiranost, predstavlja rješavanje tehničkog dijela problema uvjetovanosti daljnje financijske potpore međunarodnih institucija. 3 Prema Kregaru, ideja dobrog upravljanja formulira se kao program reforme upravno-političkog sustava kojim se zahtjeva jeftina, mala, učinkovita te cijenjena uprava, efikasan upravno politički sustav, pošteno pravosuđe i odgovorna i legitimna vlast, a teorijski znači uklanjanje prepreka koje se svode na slijedeće elemente: 2 Perko-Šeparović, I.: Novi javni menadžment-britanski model, Politička misao, Vol XXXIX, (2002), br. 4, p Dragičević, M.: Model upravljanja i uspjeh tranzicije Politička misao, Vol XLI,(2004), br3, p І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 23 І

24 24 birokratizaciju koja podrazumijeva logiku i načela djelovanja klasične inertne uprave koja je usmjerena samo na rutinske metode rada; etatizaciju odnosno veliku uloga države u gospodarstvu kao i relokaciju sredstava kroz proračun; permanentnu reorganizaciju koja uslijed neuspješnih promjena ustroja uzrokuje nestabilnost organizacijskih planova, brzi porast zadataka (društvenih poslova) koje je potrebno obavljati što za posljedicu ima porast broja zaposlenih i osoba ovisnih o djelovanju državne uprave; negativnu sliku o upravi koja nastaje negativnom selekcija osoba za rad u upravi, neodgovarajućom motivacija i radnom etikom. Negativnu sliku uprave uzrokuje i tradicionalna predodžba da je država trošak i opasnost, a da zaposlenje u državi daje status i sigurnost; zatvorenosti prema korisnicima službi i građanima. 4 Šimac smatra da dobro upravljanje uz pravne propise mora jasno definirati i deontološke i etičke principe i vrijednosti. Prema Šimcu postoje demokratski principi javne uprave, primjenjivi na: javne službenike to su: nepristranost, lojalnost, materijalna nezainteresiranost, diskrecija i suzdržanost, kvalitetu propisa i postupaka koje čine jednostavnost, jasnoća i što manje formalnosti, i na značajke javnih usluga - stalnost i dostupnost. 5 Svjetska banka prva je organizacija koja je pokrenula niz istraživanja kojima se želi poboljšati kvaliteta upravljanja. Pripisujući dobrom upravljanju značajnu ulogu opisuje ga kao način na koji se vlast koristi u upravljanju ekonomskim i društvenim resursima za razvoj neke zemlje. 6 Dobro upravljanje obilježeno je predvidljivim, otvorenim i prosvijećenim utvrđivanjem politike, birokracijom koju prožima profesionalna etika i koja djeluje u korist javnog dobra, vladavinom prava, transparentnim postupcima i snažnim građanskim društvom koje sudjeluje u javnim stvarima. Loše upravljanje (s druge strane) obilježava proizvoljno donošenje politike, neodgovorna birokracija,neprovođeni ili nepravedni pravni sustavi, zlouporaba izvršnih ovlasti, građansko društvo isključeno iz javnog života i raširena korupcija. 7 Koncept dobrog upravljanja Međunarodnog monetarnog fonda 8 uključuje ekonomsku efikasnost i razvoj uz podizanje razine odgovornosti raspolaganja proračunskim sredstvima, prikupljanja poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i korištenja javnih sredstava pažnjom dobrog gospodara. Prema Organizaciji ujedinjenih naroda dobro upravljane je skup mjera i načina upravljanja javnim resursima i javnim poslovima, kao i ostvarivanje ljudskih prava, isključivo bez zloupotreba i korupcije, uz poštivanje zakonskih propisa. Dobro upravljanje podrazumijeva i djelovanje institucija javne vlasti da za svoje građane osiguravaju efikasnu zdravstvenu zaštitu, adekvatno stanovanje, dovoljno hrane, kvalitetno obrazovanje, pravedne zakone i osobnu sigurnost. 9 U programu razvoja Organizacije ujedinjenih naroda - UNDP 10 (u daljnjem tekstu UNDP), potvrđuje se nedjeljivost dobrog upravljanja i održivog ekonomskog i društvenog razvoja, pri čemu ekonomske i socijalne prioritete podržava široka 4 Kregar, J.: Predavanje na temu: Što je dobra vlast? Što je korupcija? I kako to popraviti!, u sklopu javne tribine održane u Zagrebu, 02. prosinca godine, u organizaciji udruge Gornji Grad. < grad.org/gornji Grad.nsf/sazetak/6DAC8CEA66FFDA34C1256C7EO> ( ) 5 Šimac, N.: Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima, Udruga za demokratsko društvo (UDD), Zagreb, 2002., p World Bank,: Governance and Development, The World Bankm Washinton D.C., 1992., < info.worldbank.org/etools/docs/library/> ( ). 7 World Bank: Governance: The World Bank Experience, World Bank, Washinton D.C International Monetary Fund, The role of the IMF in Governance Issues: Guidance Note, (Approved by the IMF Executive Bord, July 25,1997.) < ( ) 9 UNOHCHR.:Good governance Human Rightin Development, < ( ) 10 UNDP (United Nations Development Programme), Good governance - and sustainable human development, < 1.htm> ( ) društvena zajednica, a potrebe najugroženijih slojeva građanstva uvrštene su u programe raspodijele dobiti ostvarene razvojem. Prema UNDP-u karakteristike dobrog upravljanja su: sudjelovanje svih građana kao značajka razvijene demokracije, vladavina prava, transparentnost i otvorenost, administrativna sposobnost davanja odgovora svima i pod jednakim uvjetima, zastupanje interesa većine, pravednost, učinkovitost i djelotvornost, odgovornost, strateška vizija. Pravi test za dobro upravljanje predstavlja stupanj uvažavanja ljudskih prava kao što su: građanska prava, kulturalna prava, ekonomska prava, politička i socijalna prava. Spomenute međunarodne organizacije najčešće određuju definicije dobrog upravljanja, jer upravo one preko mehanizama pomoći nastoje nametnuti određeni model upravljanja, tj. globalni model reformi države i upravljanja. 11 U okviru Europske unije među zemljama članicama kao ključni elementi dobrog upravljanja javljaju se pouzdanost, predvidivost, odgovornost, učinkovitost, djelotvornost, transparentnost, tehnička i upravljačka sposobnost i sudjelovanje građana. 2. Pokazatelji dobrog upravljanja Najčešći elementi kojima se neko upravljanje ima smatrati dobrim odnose se na političku stabilnost, djelotvornost države, vladavinu prava, razvijenost demokracije, rasprostranjenost korupcije, veličina administrativnih prepreka. Do danas razvili su se brojni multidisciplinarni pokazatelji za ocjenu dobrog upravljanja. U nastavku ovog rada navest ćemo neke od najčešće upotrebljavanih u posljednjih desetak godina koji su ujedno i doprinos analitičara Svjetske banke. Prema Hutheru i Shahu 12 dobro upravljanje raste s odgovornošću javnog sektora odnosno prilagođavanjem države potrebama građana. Da bi izmjerili stupanj takve odgovornosti odnosno dobrog upravljanja koriste: četiri grupe pokazatelja od kojih se svaka sastoji od različitih elemenata. Prva grupa se odnosi na sudjelovanje građana a sastoji se od političke stabilnosti i političkih sloboda; Druga grupa je državno opredjeljenje koje obuhvaća efikasno sudstvo, efikasnu administraciju raširenost korupcije; Društveni razvoj je treća grupa pokazatelja, a čine ga ljudski razvoj i ravnomjerna raspodjela dobara; Posljednji četvrti pokazatelj dobrog upravljanja prema Hutheru i Shahu je ekonomsko upravljanje koje se određuje na osnovu udjela državnog duga u BDP-u, međunarodnoj otvorenosti države te nezavisnosti centralne banke. Kaufman, Kraay i Mastruzzi 13 definiraju upravljanje kao tradicije i institucije putem kojih se u nekoj zemlji provodi vlast što uključuje proces izbora, praćenja i promjene vlade, osposobljenost vlade za učinkovito oblikovanje i provođenje jasnih politika, i poštivanje od strane građana i države institucija koje upravljaju ekonomskim i socijalnim interakcijama među njima. U sedmom izdanju Svjetskih pokazatelja upravljanja (2008.) 14 ovi su istraživači 11 World Bank: Governance: The World Bank Experience, World Bank, Washinton, D.C , prema Perko-Šeparović, I.: Novi javni menadžment-britanski model, Politička misao, Vol XXXIX, (2002.), br. 4, p Huther, J., Shah, A.: A Simple Measure of Good Governance, u Shah, A.: Public Services Delivery, Public Sector Governance and Accountability Series, Washington, DC: World Bank, p Kaufmann, D., Kray, A., Mastruzzi, M.: Governance Matters VII: Aggregate and Individual Governance Indicators, , World Bank Policy Research Working Paper No. 4654, Cilj projekta Svjetski pokazatelji upravljanja je pokušati izmjeriti kvalitetu upravljanja sintetizirajući stavove i izvješća dobivena iz različitih izvora koji, između ostalog, uključuju: Economist Intelligence Unit, Latinobarometro, Afrobarometer, Svjetski ekonomski forum (WEF), Freedom House, Gallupovo ispitivanje svjetskoga javnog mnijenja (Gallup World Poll), Transformacijski indeks zaklade Bertelsmann (Bertelsmann Transformation Indeks), Institutional Profile Database agencija francuske vlade, Razvojni centar OECD-a, izvješće Gospodarska perspektiva Afrike, Pokazatelj globalnog integriteta (Global Integrity Index), Political i Economic Risk Consultancy u Aziji, i Reporteri bez granica ~menuPK: ~pagePK: ~piPK: ~theSitePK: ,00.html

25 i autori objedinili desetogodišnja nastojanja stručnjaka da se ažurira grupa sveobuhvatnih dostupnih pokazatelja dobrog upravljanja po zemljama. Svjetski pokazatelji upravljanja 2008 mjere šest širokih definicija upravljanja obuhvaćajući ključne elemente pojedine definicije: Građanske slobode i odgovornost vlasti: procjenjuje se do koje mjere je građanima neke zemlje omogućeno sudjelovati u izboru vlade i sloboda izražavanja, udruživanja i sloboda medija; Politička stabilnost i odsustvo nasilja: procjenjuje se vjerojatnost destabiliziranja vlade nasilnim ili protuustavnim metodama, uključujući terorizam; Učinkovitost vlasti: procjenjuje se kvaliteta javnih usluga, osposobljenost javnih službi i njene neovisnosti od političkih pritisaka; kvaliteta formiranja politike; Regulatorna kvaliteta: procjenjuje se sposobnost vlade da donosi jasne politike i propise koji omogućuju i stimuliraju razvoj privatnog sektora; Vladavina prava: procjenjuje se do koje mjere djelatni čimbenici imaju povjerenja u, i pridržavaju se pravila koja vladaju u društvu, uključujući kvalitetu izvršenja ugovora, poštivanje imovinskih prava, kvalitetu rada policije i sudova te mogućnost za kriminal i nasilje; Kontrola korupcije: procjenjuje se do koje mjere javna vlast koristi svoje pozicije za osobnu korist, uključujući sitne i krupne oblike korupcije te zarobljenost države od strane elite i privatnih interesa. 15 Zaključak Definicije dobrog upravljanja a time i njegovog sadržaja kao i pokazatelji dobrog upravljanja kojima se nastoji izmjeriti da li je upravljanje u nekoj zemlji dobro, brojni su i podložni promjenama. Razlikuju se u odnosu na zahtjeve institucija ili organizacija koje ih određuju. No iako je jedinstveno određenje nemoguće, ovim se istraživanjem nastojalo pokazati da je širina pojma dobrog upravljanja u svojoj biti satkana od niza osnovnih elemenata bez kojih se niti jedno upravljanje ne može smatrati dobrim. Dobro upravljanje podrazumijeva reforme državnog, regionalnog i lokalnog, upravnog i političkog sustava, radi kompetentnog, pravednog, zakonitog, odgovornog, pouzdanog, transparentnog, učinkovitog, djelotvornog, obavljanja povjerenih javnih poslova i zadovoljavanja općih javnih interesa. Samo snažna i moderna uprava u skladu s principima dobrog upravljanja u mogućnosti je udovoljiti izazovima prilagodbe, te stoga ovim istraživanje autor nastoji dati vlastiti doprinos u procesu pristupanja Europskoj uniji svih tranzicijskih zemalja. 15 Ibid Literatura [1] Dragičević, M.: Model upravljanja i uspjeh tranzicije, Politička misao, Vol XLI,(2004), br 3 [2] Huther, J., Shah, A.: A Simple Measure of Good Governance, Shah, A.: Public Services Delivery, Public Sector Governance and Accountability Series, Washington, DC: World Bank, [3] International Monetary Fund, The role of the IMF in Governance Issues: Guidance Note, (Approved by the IMF Executive Bord, July 25,1997.) < [4] Kaufmann, D., Kray, A., Mastruzzi, M.: Governance Matters VII: Aggregate and Individual Governance Indicators, , World Bank Policy Research Working Paper No. 4654, [5] Kaufmann, D., Kraay, A., Zoido-Lobaton, P.: Governance Matters II, Updated Indicators for 2000/1., The World Bank < [6] Kregar, J.: Predavanje na temu: Što je dobra vlast? Što je korupcija? I kako to popraviti!, u sklopu javne tribine održane u Zagrebu, 02. prosinca godine, u organizaciji udruge Gornji Grad. < C7EO> [7] Perko Šeparović,I.: Izazovi javnog menadžmenta, dileme javne uprave, Golden marketing-tehnička knjiga, Zagreb, [8] Perko-Šeparović, I.: Novi javni menadžment-britanski model, Politička misao, Vol XXXIX, (2002), br. 4 [9] Šimac,N.: Europski principi javne uprave Od vladanja do služenja građanima, Udruga za demokratsko društvo (UDD), Zagreb, [10] The World Bank,: Governance and Development, The World Bankm Washinton D.C., 1992., < [11] The World Bank, < BIGOVANTCOR/0,,contentMDK: ~menuPK: ~pagePK: ~pipk: ~thesitepk: ,00.html> [12] World Bank: Governance: The World Bank Experience, World Bank, Washinton D.C [13] UNOHCHR.: Good governance Human Rightin Development, < unhchr.ch/development/governance-01.html> [14] UNDP: Good governance - and sustainable human development, < magnet.undp.org/policy/chapter 1.html> Good governance dr. sc. Rosana Lucijetić senior lecturer at the specialist graduate study «Creative process management» at Polytechnic Pula High Technical-Business School with public rights Riva 6, Pula, Croatia Summary Achieving an efficient and accountable system of governance good governance, involvers reforms of the state, administrative and political system. Starting from the definition of good governance, the papers also presents the indicators of good governance. To determine whether a country is managed by a public authority according to the principles of good governance is a demanding task. The most common elements on which the governance is considered good governancw refer to political stability, government effectiveness, rule of law, development of democracy, spread of corruption, the size of administrative barriers. KEYWORDS: Good governance, political stability, political system, rule of law, efficient state І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 25 І

26 Upravljanje znanjem s posebnim osvrtom na efikasnost humanog kapitala XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Pred. Barbara Marušnik, univ. spec. oec. Politehnika Pula, Visoka tehničko-poslovna škola Riva 6 Sažetak Praćenjem trendova suvremenog poslovanja, sve se više javlja potreba za upravljanjem, prije svega u kontekstu upravljanja ljudskim resursima odnosno njihovim znanjem, a u drugom redu, upravljanje podacima i informacijama primjenom ekspertnih sustava. Cilj rada je približiti pojam upravljanja znanjem, upoznati pravce njegove primjene u poduzeću i osvijestiti potrebu upravljanja znanjem onima koji njime još ne upravljaju. Osim toga, uvidjeti potrebu mjerenja i praćenja povrata investicije u humani kapital, te rezultate koji potom utječu na produktivnost, povećanje obujma i smanjenje troškova proizvodnje. Znanje je moć 21. stoljeća. Ključ uspjeha poduzeća u suvremenim uvjetima poslovanja leži upravo u otkrivanju i dodjeljivanju vrijednosti tj. valoriziranju ljudskog znanja. KLJUČNE RIJEČI: upravljanje znanjem, ICT management, upravljanje humanim kapitalom, efikasnost humanog kapitala 1. Uvod Osnovna vizija Lisabonske deklaracije je stvaranje najkonkurentnijega i najdinamičnijega svjetskog gospodarstva, utemeljenog na znanju, do godine. Budući da idemo prema društvu znanja, dobro je proučiti i naći optimalan pristup koji će osigurati ostvarenje krajnjeg cilja. Radi navedenog, u radu se osvrće na upravljanje znanjem, s posebnim naglaskom na upravljanje humanim kapitalom i povećanje njegove efikasnosti, te njezin utjecaj na konkurentnost poslovnog subjekta. UDK :001 Prethodno priopćenje 2. Upravljanje i znanje Sam pojam upravljanja znanjem ili eng. Knowledge Management sastoji se od dvije riječi koje je za početak dobro definirati. Upravljanje je usmjeravanje djelovanja i razvoja te briga o poslovima određenog poduzeća i ustanove. 1 Nekad se upravljanje svodilo na izravan odnos nadređeni podređeni, međutim danas se u upravljanju pretežno nalaze timovi ljudi koji donose odluke vezane uz poslovanje na operativnoj, taktičkoj i strateškoj razini. Teži se uklanjanju funkcijskih barijera i efikasnoj organizacijskoj strukturi. Kao 1 Dragičević, A., Dragičević, D.: Leksikon ekonomije i informatike, Informator, Zagreb, 1999., str.724

27 rezultat toga neka poduzeća su prešla na suvremeniji tip organizacijske strukture, npr. s funkcijski orijentirane na procesno orijentiranu organizacijsku strukturu (Uljanik). Pojam znanja obuhvaća sveukupnost stečenih spoznaja o prirodi, društvu, povijesti i čovjeku. Stječe se odgojem i obrazovanjem, upoznavanjem i iskustvom, izmjenom misli i izučavanjem. Stalno se proširuje i mijenja usporedo s razvojem čovjeka i sredine kojoj pripada. Osobitu važnost ima u novije vrijeme te se sve više pojavljuje i ističe kao vodeći faktor proizvodnje prvenstveno ukoliko proistječe iz aktualne znanstveno tehničke revolucije i djeluje kao organizirano znanje. 2 Znanje se različito definira i vrlo je moderan pojam u zadnje vrijeme, ali je također čest slučaj različitog poimanja sadržaja i primjene znanja. Radi toga će se u nastavku detaljnije objasniti pojam znanja. PREMA ZNANJU ORIJENTIRANO VOĐENJE PODUZEĆA PROFESIONALNA ORGANIZACIJA ZNANJA SPECIFIČNA POJEDINAČNA RJEŠENJA konkurentnost kompetencija + jedinstvenost RJEŠENJE INFORMACIJSKE ( biti bolji od djelovanje + ispravno TEHNOLOGIJE drugih ) umijeće + htjenje djelovanje znanje + veza s informacija + umreženost primjenom podatak + značenje (kontekst, iskustva, znak + sintaksa očekivanja) Slika 1. Težišta po stepenicama ljestvice znanja. Izvor. North, K.: Wissensorientierte Unternehmensführung - Wertschöpfung durch Wissen, Wiesbaden: Gabler, 1998., str. 41 Iz slike 1 je vidljivo da se podaci i informacije nalaze na drugoj odnosno trećoj stepenici ljestvice znanja, dok se znanje nalazi na četvrtoj. Hijerarhijski najniži nivo predstavljaju podaci, koji tek pridruživanjem značenja postaju informacije koje umrežene u značenju, iskustvu i očekivanjima prelaze u znanje. Dakle, znanje nikako ne može biti jednako informaciji, a tako niti informacija ne može imati podjednaku vrijednost kao podatak. Vrlo je važno razlučiti značenje ta tri pojma. Budući da u poslovanju kontinuirano teku različiti podaci i informacije smatra se da su oni dovoljni za donošenje kvalitetnih odluka. Međutim, upravljanje na osnovu podataka i informacija koji nisu obrađeni i nisu dobili vrijednost znanja ne može rezultirati kvalitetnim odlučivanjem. Prema Michaelu Polanyiu, znanje se dijeli na eksplicitno i tiho ili iskustveno znanje. 3 Eksplicitno znanje je znanje koje se nalazi u knjigama i kojeg se apsolvira tijekom procesa obrazovanja, npr. tehničke specifikacije, nacrti i sl. Prilikom zapošljavanja eksplicitno znanje se obično podrazumijeva, a ono što se dodatno traži je iskustveno znanje. To je znanje personalizirano, osobno i predstavlja iskustvo pojedinca, njegove osobne vrijednosti, uvjerenja i vještine. Do ovog znanja je vrlo teško doći jer ono stoji skriveno u pojedincu i ne dolazi do izražaja iako ima veću vrijednost od eksplicitnog znanja. S jedne strane, ostane li neuporabljeno, nema vrijednosti, s druge strane uporabljeno, a ne dokumentirano ili preneseno dalje, gubi vrijednost odlaskom pojedinca u mirovinu. Na taj način i samo poduzeće gubi jer se u iskustvenom znanju pojedinca nalazi ujedno i njegova vrijednost. Postavlja se pitanje na koji način izvršiti prijenos i razmjenu znanja i iskustva, zaposlenika te kako pohraniti i sačuvati njihovo znanje? 2 Op. cit., str Frappaolo, C.: Knowledge Management, Capstone Publishing, Oxford, UK, 2002., str Upravljanje znanjem Upravljanje znanjem obuhvaća prikupljanje, organiziranje, skladištenje i distribuciju znanja i iskustva individualnih grupa u organizaciji. 4 Svrha upravljanja znanjem je povezivanje pojedinaca kojima je znanje potrebno, s onima koji to znanje posjeduju. Ono mora biti u funkciji ispunjavanja ciljeva poduzeća. Kada se govori o upravljanju znanjem, u literaturi se mogu naći dva načina shvaćanja: 1. Upravljanje znanjem je ujedno upravljanje efikasnošću humanog kapitala (znanjem, vještinama i iskustvom ljudi) i 2. Upravljanje znanjem je upravljanje podacima i informacijama (ICT 5 ). Slika 2 prikazuje dva različita načina poimanja znanja ovisno o području rada. Iz slike 2 je vidljivo da je znanje = objekt kojim se upravlja, u području informacijske tehnologije, dok je u području rada s ljudima, znanje = proces. Područje/Razina Organizacijska razina Individualna razina Upravljanje znanjem IT područje Znanje = Objekt Re-inženjeri AI-stručnjaci E-stručnjaci Područje rada s ljudima Znanje = Proces Organizacijski teoretičari Psiholozi Slika 2. Matrica upravljanja znanjem. Izvor: ( ) Iako matrica na slici 2 puno pojednostavljuje stvari ona obuhvaća jednu važnu činjenicu: postoje pragmatične razlike u shvaćanju onoga što je zapravo znanje. Istraživači i praktičari u znanje = objekt koloni teže temeljenju svojeg koncepta iz informacijske teorije u njihovom shvaćanju znanja. Istraživači i praktičari u koloni znanje = proces teže temeljenju svog koncepta na filozofiji, psihologiji ili sociologiji. Zbog njihovih različitih korijena, dva područja koriste različite jezike u svojim dijalozima i to vodi do međusobne zbrke i nerazumijevanja kad se sastaju. 6 Ovisno o tome kako shvaćamo znanje i kako ga definiramo, njegov oblik se razlikuje, pa tako i proizvod njegova korištenja. Npr. ako koristimo znanje u području informacijske tehnologije, proizvod tog znanja može biti softversko rješenje dok primjena znanja u području rada s ljudima može biti novo rješenje organizacijske strukture poduzeća Upravljanje znanjem u kontekstu informacijsko komunikacijske tehnologije Upravljanje znanjem u kontekstu informacijsko komunikacijske tehnologije, odnosi se na upravljanje podacima i informacijama. Zato možemo reći da se znanje u ovom području rada smatra objektom koji se prenosi, pohranjuje i sl. Ono što je važno za upravljanje podacima i informacijama za ovo područje rada, je da su oni dobro strukturirani i pripremljeni za analizu tj. za proces donošenja odluka. Za tu svrhu postoji višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje je sadržaj novijih informatičkih sustava. Stariji informatički sustavi su imali samo operativni dio i klasične baze podataka zasnovane na relacijskom modelu, koje 4 NetLingo The Internet Dictionary, ( ) 5 Informacijsko komunikacijska tehnologija 6 Knowledge Management, ( ) І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 27 І

28 28 nisu mogle generirati podatke u stvarnom vremenu što je usporavalo proces donošenja odluka. Noviji informatički sustavi imaju ugrađeno višedimenzionalno pohranjivanje podataka koje sadrži podatke prikupljene iz različitih izvora, a kod njega postoji mogućnost za pretraživanjem, analitičkom obradom, izvješćivanjem itd., što olakšava proces donošenja odluka. Takvi sustavi nazivaju se ekspertnim sustavima i pripadaju području umjetne inteligencije (eng. Artificial Intelligence AI). Ekspertni sustavi su računalni programi temeljeni na znanju iz nekog specijalističkog područja sa ciljem da pomognu ekspertima (stručnjacima) u rješavanju problema. Pripadaju sustavima za potporu odlučivanju i koriste znanje eksperata za rješavanje problema. Oni zaključuju korištenjem znanja u simboličkom obliku, mogu naći približno rješenje i kada podaci o problemu nisu potpuni te mogu objasniti način na koji su došli do rješenja. Prikladni su za situacije kada nema algoritamskog rješenja, a to su slabo strukturirani problemi. 7 Iz slike 3 je vidljivo da se u strukturi ekspertnih sustava nalaze dvije različite baze i mehanizam zaključivanja. Baza činjenica obuhvaća specifične elemente znanja o konkretnom problemu, dok baza znanja obuhvaća dokumentirana rješenja prethodnih problema. Ove dvije baze su u međusobnoj interakciji i u interakciji s mehanizmom zaključivanja. Mehanizam zaključivanja funkcionira na način da koristi pravila i činjenice koje postoje u sustavu i na temelju njih zaključuje i rješava problem. baza znanja mehanizam zaključivanja korisničko sučelje korisnik baza činjenica Slika 3. Struktura ekspertnih sustava. Izvor: efzg. globalnet. hr/ UserDocsImages/ INF/ varga/ U m j e t n a % 2 0 i n t e l i g e n c i j a % 2 0 i % 2 0 e k s p e r t n i % 2 0 s u s t a v i. pdf#search=%22%22ekspertni%20sustavi%22%22, ( ) Svrha ekspertnih sustava je podrška u procesu odlučivanja. Rješenja iz baze znanja dostupna su svima koji se nalaze u procesu odlučivanja i na način koji je pojedincu razumljiv. Odgovor na upit moguće je dobiti u stvarnom vremenu i u roku od nekoliko sekundi. Na ovaj način, uvođenjem ekspertnih sustava, operativne baze podataka (starijih verzija računalnih sustava) nisu više opterećene složenim upitima i cijeli sustav postaje brži i učinkovitiji Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala Upravljanje znanjem u kontekstu efikasnosti humanog kapitala odnosi se na upravljanje znanjem, vještinama i kompetencijama ljudi. Na slici 1 je vidljiv hijerarhijski odnos između znanja, vještina (umijeća) i kompetencija. Znanje je na četvrtoj stepenici ljestvice znanja i na pola puta do konkurentnosti. To nam govori 7 Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi, pdf#search=%22%22ekspertni%20sustavi%22%22, ( ) da pojedinci unutar poslovnog subjekta, uz znanje, moraju posjedovati vještine (umijeće), moraju djelovati u skladu s njima i moraju posjedovati kompetencije da bi poduzeće u kojem rade ostvarilo preduvjet konkurentnosti. Možemo reći da je to strategija upravljanja znanjem, u kontekstu efikasnosti humanog kapitala, dok je njegov cilj postizavanje konkurentnosti te dalje i održive konkurentske prednosti. U ekonomiji gdje je jedino sigurno nesigurnost, jedini siguran izvor održive konkurentske prednosti je znanje. Kada se tržište širi, tehnologije bujaju, konkurencija se umnožava i proizvodi postaju zastarjeli gotovo preko noći, uspješne kompanije su one koje konzistentno stvaraju novo znanje, dijele ga sa cijelom organizacijom i brzo utjelovljuju u nove tehnologije i proizvode. Ove aktivnosti definiraju kompaniju koja stvara znanje, čije je isključivo poslovanje kontinuirana inovacija. 8 Znanje je ključni faktor u ekonomiji 21. stoljeća. Budući da smo država koja ne može konkurirati na globalnom tržištu financijskim sredstvima ili bilo kojom materijalnom imovinom, naša je obveza mjeriti, cijeniti i investirati u ljudsko znanje. Brodogradilište Uljanik nije moglo konkurirati Japanu i Kini na drugačiji način osim znanjem, vještinama i kompetencijama vlastitih ljudi. Tako da su istraživanjem tržišta došli do tržišnih niša i u njima pronašli područje svojeg budućeg proizvoda brodove za prijevoz kamiona i automobila. To je proizvod koji je zadovoljavao tržište i bio dovoljan za njihovo poslovanje nekoliko godina u nazad. Danas brodogradilište Uljanik ulazi u novu tržišnu nišu s početkom proizvodnje nove vrste brodova, a to su tzv. Drageri (koriste se za stvaranje umjetnih otoka i za razne radove pod vodom). Važno je kod toga istaknuti da se svaki proizvod gradi dva puta. Prvi put u mentalnoj (projektantskoj) fazi, a drugi put u fizičkoj (proizvodnoj) fazi. Propusti prve faze donose velike propuste i gubitke u drugoj fazi. Gubici u proizvodnji ove vrste proizvoda su enormni, a o tome svjedoči i činjenica da je tržišna vrijednost jednog takvog broda od ,00 do ,00 USD 9. Za poslovni subjekt je važno pronaći eksperte za određena područja i iskoristiti njihovo znanje i iskustvo koje treba prenijeti mlađoj osobi koja će nastaviti raditi u tom području. Na taj način, odlaskom pojedinca u mirovinu, kolektivno znanje se ne gubi jer je ekspert prenio svoje znanje i iskustvo mlađem kolegi koji nastavlja tamo gdje je on stao. Takav način rada zove se mentorstvo i obično zahtjeva period od pet do deset godina zajedničkog rada, kako bi se prenijelo znanje i iskustvo u što većoj mjeri. Jedino na ovakav način je moguće zadržati nečije iskustveno znanje u poduzeću. Postoje situacije kad ovakav način rada nije moguć jer se poduzeće nalazi na više lokacija. U tom slučaju dolaze do izražaja razni softverski paketi, on line komunikacija, intranet i sl. koji su osnovni resursi za kvalitetno prenošenje informacija, znanja i iskustva radom u virtualnoj mreži. Općenito, takav način komunikacije funkcionira na način da postoji virtualna mreža ljudi koji rade zajedno i međusobno su povezani intranetom (ili na neki drugi on line način) i komuniciraju upitima. Tako se stvara grupa ljudi podjednakih područja interesa (vrsta posla, projekti i sl.) koji uče jedni od drugih kad naiđu na neki problem u svom radu, a koji ne znaju riješiti. Kada se neki problem riješi, on se dokumentira i pohranjuje u bazi znanja, te je u bilo kojem trenutku dostupan osobi kojoj će trebati u budućnosti. Na taj se način ljudi povezuju i znanje pojedinca postaje kolektivno znanje poduzeća, te možemo reći da je poduzeće razvilo strategiju stvaranje humanog kapitala Humani kapital Humani kapital (Human Capital HC) su zaposleni sa cjelokupnim rasponom individualnog i kolektivnog znanja, sposobnosti, stavova, mogućnosti, ponašanja, iskustva i emocija. Iznimno je važno istaknuti da zaposleni nisu sami po sebi humani kapital za poslodavca nego to postaju tek onda kada svoje znanje i sposobnosti transformiraju u djela (usklađena sa strategijom poslovanja), koja doprinose stvaranju (materijalne ili nematerijalne) vrijednosti za tvrtku (profit, novi klijenti, bolji imidž, uspješnija organizacija rada, profitabilan proizvod) Ikujiro Nonaka: The Knowledge-Creating Company, Harvard Business Review, November-December Cijena broda za prijevoz kamiona i automobila. 10 HGK: Priručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkama, Zagreb, HGK, 2001., str.21

29 Humani kapital čine kompetencije, odnosi i vrijednosti. Kod čega se kompetencije nalaze na sedmoj stepenici ljestvice znanja (vidi sliku 1) i predstavljaju preduvjet za konkurentnost tvrtke. U području kompetencija razlikujemo profesionalne (20 područja) i socijalne kompetencije (13 područja). Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji još i komercijalna kompetencija koja podrazumijeva sposobnost zaposlenih da svoje akcije usmjeravaju k stvaranju vrijednosti. 11 Prema Ivici Osliću iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla, biti kompetentan znači stjecati, koristiti, razvijati i dijeliti znanje, vještine i iskustva. 12 Kad se govori o odnosima kao sastavni dio humanog kapitala misli se na odnose koje izgrađuju zaposlenici s klijentima, dobavljačima, drugim radnim kolegama, a koji imaju za cilj stvaranje vrijednosti. Kao treću komponentu koja čini dio humanog kapitala su vrijednosti odnosno investicije koje poslodavac vrši sa ciljem povećanja razine znanja, vještina i sposobnosti zaposlenih. Za poslovne subjekte neće imati nikakvo posebno značenje da one investiraju u svoj humani kapital, ako ne shvaćaju zašto to čine i ako ne mjere rezultate investicije odnosno efikasnost humanog kapitala. Dakle, efikasnost humanog kapitala je mjerna veličina koja je pokazatelj opravdanosti investicije, a trebala bi se nalaziti u izvještajima o poslovanju poslovnog subjekta. Efikasnost humanog kapitala pokazuje koliko je novčana jedinica uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti. 4. Case Study Efikasnost humanog kapitala izračunati će se na uzorku od 12 brodova (gradnji) za prijevoz automobila i kamiona, proizvedenih u razdoblju od do godine u brodogradilištu Uljanik d.d. Navedeni brodovi proizvedeni su u tri serije: prvu seriju čine gradnje: 419, 420, 421, 422, 425 kapaciteta automobila i približne nosivosti t, drugu seriju čine gradnje: 437, 438, 439, 440 kapaciteta automobila, ali manje nosivosti u odnosu na prethodnu seriju, odnosno približne nosivosti t, treću seriju čine gradnje: 441, 442, 452 kapaciteta automobila i nosivosti t. Efikasnost humanog kapitala, prema VAIC TM metodi 13, izračunava se izrazom: Gdje je: HCE = koeficijent efikasnosti humanog kapitala VA = dodana vrijednost HC = izdvajanja za zaposlene. HCE pokazuje koliko je 1kn uložena u zaposlene stvorila nove vrijednosti. Prema navedenom izrazu, izračunate su vrijednosti HCE za sve gradnje i one su prikazane u tablici broj 1. Tablica 1. Efikasnost humanog kapitala po gradnjama Broj gradnje Datum primopredaje Kupac HCE kolovoz 99 Dyviship IV AS. 1, siječanj 00 Dyviship IV AS. 1, svibanj 00 Providence Shipping Inc. 3,07 11 Op. cit., str Oslić, I., Upravljanje znanjem prezentacija, Ericsson Nikola Tesla d.d, VAICTM je metoda profesora Pulića koja se koristi za izračunavanje ukupne efikasnosti poslovnog subjekta i predstavlja njegovu intelektualnu sposobnost odnosno pokazuje koliko je nove vrijednosti stvoreno na svaku kunu uloženu u resurse. U radu je obrađeno pitanje efikasnosti humanog kapitala, te drugi resursi, koji se koriste za izračunavanje ukupne efikasnosti u ovoj metodi, nisu uzeti u obzir studeni 00 Providence Shipping Inc. 3, kolovoz 00 Montagu Bay Shipping Ltd. 3, kolovoz 01 Atlantica S.p.A di Navigazione 2, listopad 01 Atlantica S.p.A di Navigazione 2, travanj 02 Atlantica S.p.A di Navigazione 2, srpanj 02 Atlantica S.p.A di Navigazione 2, ožujak 03 Grimaldi 2, kolovoz 03 Grimaldi 2, svibanj 04 Grimaldi 1,71 Izvor: Dokumentacija brodogradilišta Uljanik Iz tablice broj 1 dobiveni su rezultati koji su prikazani u grafu broj 1. Indikator HCE raste od gradnje broj 419 kada je njegova vrijednost iznosila 1,53 do gradnje broj 425 (prva serija brodova) kad je njegova vrijednost iznosila 3,30, nakon koje naglo pada na gradnji 437 na vrijednost 2,29. Razlog pada efikasnosti humanog kapitala na gradnji 437 je početak druge serije brodova nešto manje nosivosti i ta serija završava sa gradnjom 440 kad je vrijednost HCE iznosila 2,39. Pad HCE na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD koji razara efikasnost humanog kapitala za 12%. Drugi razlog razaranja HCE leži u povećanju plaća koje u usporedbi sa prethodnom gradnjom razaraju HCE za 9%. Faktor HCE 3,50 3,00 2,50 2,00 1,50 1,00 0,50 0, Efikasnost humanog kapitala (HCE) Broj gradnje HCE Graf 1. Efikasnost humanog kapitala po gradnjama. Izvor: Dokumentacija brodogradilišta Uljanik Efikasnost humanog kapitala na gradnji 441 raste do vrijednosti 2,96, iako je započela treća serija brodova veće nosivosti i kapaciteta. Na gradnji 442 HCE pada na vrijednost 2,83 razorenu isključivo zbog razlike u tečaju. Daljnji pad HCE na gradnji 452 uzrokovan je manjom ostvarenom vrijednosti gradnje 452 što je uzrokovalo i manji iznos subvencije, u odnosu na prethodne dvije gradnje. Osim toga, udio plaća u troškovima procesa iznosi 80%. Plaće se izračunavaju u HRK, ali su vezane za EUR, a odnos između EUR i USD godine iznosio je 1,3. U tim uvjetima troškovi procesa enormno rastu pa nije moguće postići dovoljnu razinu produktivnosti koja bi mogla to kompenzirati. Nakon prve serije brodova, na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 3,30 kuna nove vrijednosti. Nakon druge serije brodova, na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 2,39 kuna nove vrijednosti. Ove dvije serije brodova koriste se za prijevoz automobila, a njihova razlika je u nosivosti. Nakon treće serije brodova, na svaku kunu uloženu u humani kapital tvrtke stvoreno je 1,71 kuna nove vrijednosti. Treća serija brodova koristi se za prijevoz automobila. Gledano po serijama izgrađenih brodova, HCE ima stalnu tendenciju pada. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 29 І

30 30 Kako bi dobili cjelovite zaključke potrebno je promotriti i tablicu broj 2 koja prikazuje efektivne sate koji su bili potrebni za izgradnju pojedinih brodova. Iz tablice broj 2 dobiven je graf broj 2. Tablica 2. Ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama Broj gradnje Datum primopredaje Kupac Ostvareni ES kolovoz 99 Dyviship IV AS siječanj 00 Dyviship IV AS svibanj 00 Providence Shipping Inc studeni 00 Providence Shipping Inc kolovoz 00 Montagu Bay Shipping Ltd kolovoz 01 Atlantica S.p.A di Navigazione listopad 01 Atlantica S.p.A di Navigazione travanj 02 Atlantica S.p.A di Navigazione srpanj 02 Atlantica S.p.A di Navigazione ožujak 03 Grimaldi kolovoz 03 Grimaldi svibanj 04 Grimaldi Izvor: Dokumentacija brodogradilišta Uljanik Iz grafa broj 2 vidljivo je da je za gradnju 419 bilo potrebno najviše sati i nakon te gradnje sve je manje sati bilo potrebno za sljedeće gradnje. Već na gradnji 420, efektivni sati su se smanjili za u odnosu na gradnju 419 što znači da se proizvodnja ubrzala za 13% odnosno za isti postotak se povećala produktivnost. Razdoblje između primopredaje gradnje 419 i gradnje 420 iznosi 157 dana. Gradnja 419 je bila isporučena godine dok je gradnja 420 bila isporučena godine. Iz grafa broj 2 je dalje vidljivo da se efektivni sati smanjuju sve do gradnje 425. Na gradnji 425 se za 2% smanjila produktivnost u odnosu na prethodnu gradnju. Sa gradnjom 437 započinje druga serija gradnji i na njoj se smanjuju efektivni sati u odnosu na prethodnu gradnju. ES su veći u odnosu na gradnju 422. Početkom svake serije je normalno da je potrebno nešto više vremena za izgradnju. Vidljiv je trend smanjenja ES sve do gradnje 441 na kojoj se ES povećavaju zbog toga što počinje treća serija brodova koji su veće nosivosti i kapaciteta automobila. Ostvareni efikasni sati Ostvareni ES Broj gradnje Graf 2. Ostvareni efektivni sati izgradnje po gradnjama. Izvor: Dokumentacija brodogradilišta Uljanik Ostvareni ES Na gradnji 442 ES se smanjuju i povećava se produktivnost za 9% u odnosu na gradnju 441. Na gradnji 452 ES su smanjeni na U razdoblju od pet godina (1999. do 2004.), brodogradilište Uljanik je povećalo produktivnost smanjenjem ES za 28%. Kako su ES utjecali na HCE vidi se iz grafa broj 3 dobivenog iz tablice broj 2. Vidi se da je na gradnji 420 efikasnost humanog kapitala HCE porasla za 10,5% smanjenjem ES za 13% u odnosu na gradnju 419. Na gradnji 422 imamo skok HCE za 5% sa smanjenjem ES za 3%. Do gradnje 425 HCE raste i ima najveću vrijednost od 3,30 iako su se na toj gradnji ES malo povećali. Na gradnji 437 ES se smanjuju i HCE ima nagli pad vrijednosti koji nije uvjetovan padom ES već drugim promjenama. Gradnja 437 ima 15% nižu ostvarenu vrijednost broda, a samo 2% niže ukupne troškove u odnosu na gradnju 425 što je uzrokovalo pad HCE. Ostvareni ES Graf 3. Utjecaj efektivnih sati na efikasnost humanog kapitala. Izvor: Dokumentacija brodogradilišta Uljanik Do gradnje 439 HCE raste padom ES. Efektivni sati se smanjuju do gradnje 441 kad počinje nova serija brodova. Pad efikasnosti humanog kapitala na gradnji 440 uzrokovan je padom vrijednosti USD i porastom plaća. Na gradnji 441 je vidljiv rast HCE i porast ES potrebnih za izgradnju tog broda. Nakon te gradnje vidljiv je trend smanjivanja ES i pad efikasnosti HCE uzrokovan smanjenjem vrijednosti USD na gradnji 442 i smanjenjem ostvarene vrijednosti broda, subvencije i povećanjem plaća na gradnji 452. Iz grafa 2 i 3 vidljivo je da je u razdoblju od pet godina smanjeno vrijeme potrebno za izgradnju broda, a i dalje se teži skraćivanju tog vremena. Ono što je važno istaknuti je da se tim skraćivanjem povećava produktivnost, a samim time i efikasnost humanog kapitala, te da se povećava obujam proizvodnje, a troškovi procesa se smanjuju. 5. Zaključak Utjecaj ES na HCE Broj gradnje 3,50 Ostvareni ES HCE Ekonomija bazirana na znanju je činjenica koja hrvatskom društvu predstoji kao podloga stvaranja konkurentnosti našeg gospodarstva u odnosu na članice Europske unije. Ljudsko znanje ključni je resurs u koji treba ulagati kako bi kao rezultat te investicije podigli sposobnost stvaranja nove vrijednosti poslovnog subjekta, a u konačnici gospodarstva naše zemlje. VAIC TM metoda dr. Pulića je alat koji se koristi za mjerenje sposobnosti poslovnog subjekta u stvaranju nove vrijednosti u obliku indeksa, koja korištena u ovom radu pokazuje interesantne rezultate na primjeru brodogradilišta Uljanik : Od do godine proizvedeno je tri serije brodova za prijevoz automobila u brodogradilištu Uljanik. Prva serija brodova je nosivosti t i kapaciteta automobila. Druga serija brodova je nosivosti t i kapaciteta automobila. Treća serija brodova je nosivosti t i kapaciteta automobila. Efikasnost humanog kapitala (HCE) godine imala je vrijednost 1,53, 3,00 2,50 2,00 1,50 1,00 0,50 0,00 Faktor HCE

31 što znači da je svaka kuna uložena u humani kapital stvorila 1,53 kuna nove vrijednosti. Na gradnji 425 HCE ima najveću vrijednost kroz posljednjih pet godina i iznosi 3,30. Nakon toga se HCE smanjuje, uz variranje vrijednosti u razdoblju od do godine, pada na 1,71 na posljednjoj gradnji. Često je variranje vrijednosti USD, kao vanjskog čimbenika, utjecalo na razaranje efikasnosti humanog kapitala. Zbog toga nije indikativno gledati da se efikasnost humanog kapitala kroz pet godina povećala sa 1,53 (na gradnji 419) na 1,71 (na gradnji 452). Ako uzmemo prosjek HCE za ostale gradnje vidi se da HCE iznosi 2,73 jer je HCE bio dosta visok u odnosu na gradnje 419 i 452. Brodogradilište Uljanik je kroz pet godina radilo na smanjivanju efektivnih sati potrebnih za izradu broda. Kao rezultat toga ES su skraćeni za 28%. Ako izostavimo da je efikasnost humanog kapitala bila razarana povećanjem plaća i/ili smanjenjem vrijednosti USD, dolazimo do zaključka da se smanjenjem ES povećava HCE. Smanjivanjem efektivnih sati povećao se obujam proizvodnje, smanjili su se troškovi procesa, a produktivnost se povećala za 28%. Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da je mnogo čimbenika koji utječu na stvaranje i razaranje vrijednosti na brodovima pa je stoga potrebno detaljnije analiziranje uzroka poremećaja u stvaranju nove vrijednosti. Daljnji porast efikasnosti humanog kapitala moguć je investiranjem u humani kapital i razvijanjem individualnih sposobnosti zaposlenika. Takvim sustavnim podizanjem razine znanja i poticanjem kreativne napetosti poslovni subjekt se razvija i postaje konkurentan. Postoji izrazita povezanost ljudskog kapitala i poslovne produktivnosti i direktni je izvor inovativnosti i dugoročne konkurentnosti. Cjeloživotno učenje pokazuje se kao nužnost koja ubrzava tehnološke inovacije one mogu biti efikasne samo ako ih primjenjuje dobro obrazovana, prilagodljiva rada snaga. 14 Literatura [1] Dragičević, A., Dragičević, D.: Leksikon ekonomije i informatike, Informator, Zagreb, [2] North, K.: Wissensorientierte Unternehmensführung Wertschöpfung durch Wissen, Wiesbaden, Gabler, [3] Frappaolo, C.: Knowledge Management, Capstone Publishing, Oxford, UK, [4] NetLingo The Internet Dictionary, [ 5] Knowledge Management, www. sveiby. com/ articles/ KnowledgeManagement.html [6] Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi, UserDocsImages/INF/varga/Umjetna%20inteligencija%20i%20ekspertni%20 sustavi.pdf#search=%22%22eespertni%20sustavi%22%22 [7] Ikujiro Nonaka: The Knowledge-Creating Company, Harvard Business Review, November-December [8] HGK: Priručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkama, Zagreb, HGK, [9] Oslić, I., Upravljanje znanjem prezentacija, Ericsson Nikola Tesla d.d, [10] Dokumentacija brodogradilišta Uljanik d.d. [11] Tempus projekt Vesna Štefica, FurtherBologna/zadar/Vesna20%Stefica.pdf 14 Tempus projekt Vesna Štefica, zadar/vesna20%stefica.pdf, ( ) Knowledge Management with Special Reference on the Human Capital Efficiency Pred. Barbara Marušnik, univ. spec. oec. Summary Following the trends of modern business it is increasing a need for managing, especially in the context of Human Resource Management regarding human knowledge, and secondly, data management and information through the use of expert systems. The aim of this paper is better understanding the concept of Knowledge Management, to show ways of its implementation in the company and raise awareness of the need for managing the knowledge to those who still do not manage it. It is important to recognize the need for measuring and monitoring the return on investment in Human Capital and the results which influence the productivity, increase capacity production and reduce its costs. Knowledge is the power of the 21st century. The key to success in the modern business trends lies down in revealing and evaluating the human knowledge. KEYWORDS: Knowledge Management, ICT Management, Competences, Human Capital Management, Human Capital Efficiency І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 31 І

32 Nanotehnologija i etika XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX prof. emer. dr. sc. Zijad Haznadar Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb dr. sc. Luciano Delbianco, prof. visoke škole Politehnika Pula Sažetak Nanotehnologija je jedno od najbrže rastućih područja znanosti i predmet je velikog broja istraživanja u današnjici. Upotreba nanotehnologije u medicini, proizvodnji materijala s posebnim svojstvima, poljoprivredi, u vojne svrhe i u drugim područjima ima ogroman razvojni potencijal. Međutim, istovremeno, javljaju se i dvojbe oko korištenja nanotehnologije, jer je utjecaj kvantne mehanike na nanoskali i dalje predmet istraživanja. Potencijalna mogućnost toksičnosti nanočestica, upotreba nanotehnologije u proizvodnji oružja i utjecaj primjene na svjetsku ekonomiju, samo su neke od mogućih posljedica intenzivne primjene nanotehnologije. U okviru ovog rada bit će razmotrena značajna etička pitanja u primjeni nanotehnologije. KLJUČNE RIJEČI: nanotehnologija, etika, nanomaterijali, ugljikove nano cijevi, nanomemorije 1. Uvod Andrew Chen nam u članku The Ethic of Nanotechnology [5] predlaže da si pokušamo zamisliti svijet u kojem npr.: automobili mogu biti sastavljeni molekulu po molekulu, otpad razgrađen i pretvoren u hranu, ljudi se mogu liječiti pomoću robota veličine stanice, možemo načiniti čipove (elektroničke logičke sklopove) veličine 10 nanometara (reda veličine do 100 atoma), UDK 539.1:17 Prethodno priopćenje smo sposobni razvijati računala i robote molekularnih dimenzija, itd. Inženjeri, fizičari i biolozi smatraju da je moguća nova tehnološka i industrijska revolucija i ubrzano razvijaju novu tehnologiju koja se naziva nanotehnologija. Multidisciplinarni timovi po svijetu otkrivaju nove tehničke istine, kako bi potkrijepili tvrdnju američkog nobelovca Richarda Feynmana iz godine da principi fizike ne govore protiv mogućnosti manevriranja atomima, tj. atom po atom. Nanotehnologija se temelji na sposobnosti manipuliranja materijalima, uređajima i sustavima u nanometarskim razmjerama.

33 2. Nanotehnologija A. Višnjevac u [8] navodi, da se za nanotehnologiju može reći da je novi revolucionarni pristup u dizajniranju i konstruiranju struktura, koje se grade od atomske (dakle nanometarske) razine, ciljanim trodimenzionalnim pozicioniranjem atoma unutar molekularne strukture, te molekula unutar dirigirano građenih agregata. Nešto jednostavniju definiciju daje A. Chen u [5], navodeći da je: Nanotehnologija također nazvana i molekularna proizvodnja, grana tehnike koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom ekstremno malih elemenata i uređaja građenih na nivou molekula. K. E. Drexler s MIT-a u SAD-u, kao i mnogi drugi predviđa da će nanotehnologija dovesti do nanoračunala ne većih od bakterije i do nanostrojeva poznatih pod imenom naniti. Danas se u brojnim sveučilištima, kao na University of Washington, te Northwestern University i drugima osnivaju centri i instituti za studij nanotehnologije. Vlada SAD-a je osnovala National Nanotechnology Initiative (NNI), koja će usmjeravati istraživanja. Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) i National Science Foundation (NSF) su trenutno dva najjača izvora financiranja nanotehnoloških istraživanja u SAD-u. Slična je situacija i u drugim razvijenim zemljama u svijetu. Kod nas u Hrvatskoj godine je na Institutu za fiziku u Zagrebu pokrenuta inicijativa za okupljanje i formiranje Koordinacijskog odbora za pomaganje u istraživanju na području nanotehnologije. Procjena je da se u Hrvatskoj oko 80 istraživača uglavnom s Instituta Ruđer Bošković, Instituta za fiziku PMF-a i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu bavi i zanima za nanotehnologiju. 3. Primjena nanotehnologije Nanotehnološki postupci i procesi omogućuju stvaranje organsko-anorganskih materijala u obliku prahova, vlakana, membrana, slojeva, kompozitnih struktura i drugih oblika punog volumena. Za izradu nanostrukturiranih materijala postoji već čitav niz razrađenih tehnoloških postupaka u svijetu. Nanostrukturirani (nanofazni) materijali punog volumena imaju faze veličine do 100 nanometara (1nm = 10-9 m). Takvi materijali su npr.: nanokristalne legure željeza, nanokristalni polimeri i kompozitni materijali, nanostrukturni alatni materijali, nanomaterijali za automobile (od guma, kočnica, stakla, lakova, svjećica itd.) žilava keramika, nanomaterijali za dijelove zrakoplovnih konstrukcija itd. U elektrotehnici, naročito u elektronici najavljuju se revolucionarne promjene primjenom nanomaterijala, posebno ugljikovih nanocijevi, i to za: nano FET ( Field Effect Tranzistori) tranzistore, nanomemorije, mikroelektroniku, superkapacitete (do nevjerojatnih F), baterije i akumulatore visoke gustoće energije, solarne stanice, zaslone visoke rezolucije (TV i PC i druge), visoko osjetljive senzore, itd K. E. Drexler s MIT-a godine navijestio je dolazak molekularnih strojeva u knjizi Engines of Creation. Danas se najavljuju, prema [2] i [5], Mikro elektromehanički sustavi, MEMS u vidu sićušnih mehaničkih naprava kao što su: senzori, ventili, zupčanici, zrcala, aktuatori ugrađeni u poluvodičke čipove, itd. Prema [7] postoji nekoliko ključnih nanopodručja koja se mogu sažeti u pet principijelnih nanotehnoloških platformi: ugljikove nanocijevi, kvantni doti, fulereni, nanožice i dendrimeri. Zanimljiv je pregled patentnih prijava u SAD-u od do godine u poljima energetike, elektronike i medicine, prema tablici 1. Nanotehnologija Ugljikove nanocijevi Kvantni doti Opis Mreža nanocijevi od ugljika koje se mogu ponašati kao poluvodiči ili kao metali Kristali poluvodiča nanometarske veličine, kao npr. kadmij-selenid USA patent 293/ /109 Fulereni Sferni kavezi od ugljika 215/34 Nanožice Dendrimeri Žice i štapovi napravljeni od jednog ili više poluvodiča, kao npr. galijarsenid ili indij-fosfid Sferni polimeri koji se eksperminetalno koriste za prijenos lijekova i kao emiteri svjetla Tablica 1. Pregled patentnih prijava iz područja nanotehnologije u SAD 51/24 229/6 Iz tablice 1. je vidljivo da se od oko ukupno 1100 patenata, skoro trećina koristi u elektronici. U elektronici se najviše koriste ugljikove nanocijevi, a najmanje dendrimeri. Ugljikove nanocijevi su glavna moguća zamjena za silicij, koji u pogledu minijaturizacije čipova dosiže svoje granice. 4. Ugljikove nanocijevi u elektronici Najavljuje se da će ugljikove nanocijevi biti čudo od materijala 21. stoljeća. One mogu biti mnogo čvršće od čelika, lakše od aluminija i mnogo vodljivije od bakra. Iako je Sumio Iijima u NEC Corp. Tokyo tek g. prvi opazio nanocijevi [9], istraživači su već izradili različite elektroničke i optoelektroničke prototipove uređaja od ugljikovih nanocijevi, kao npr.: tranzistore, diode, emitere svjetla, i detektore. Značajno je da se sve ove različite funkcije postižu samo jednim te istim uređajem. Nanocijevi su strukturno slične grafitu. Možemo ih promatrati kao jednoslojne grafitne ravne strukture savijene u bešavnu cijev. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 33 І

34 34 Slika 1. Ugljikova nanocijev Temeljno svojstvo ugljikovih nanocijevi je da im se električne karakteristike mogu mijenjati samo promjenom fizičkih osobina nanocijevi. Karakteristike im određuju: promjer nanocijevi (do 2 nm, oko 10 atoma). orijentacija saća (u odnosu na os cijevi). Saće može biti u smjeru osi cijevi ili pak u obliku spirale oko osi cijevi. Kombinacija promjera i zakretanja rešetke određuje karakter nanocijevi: vodljivi ili poluvodički. U analizi ovih pojava mora se uzeti u obzir dualna teorija. Elektroni nisu samo sitne nabijene čestice, nego imaju i valna svojstva. Ideja je upotrijebiti ugljikove nanocijevi za izradu field-effect tranzistora (FET). Ti tranzistori će postati sastavni blokovi Complementary Metal-Oxide Semicondictor Integrated Circuits (CMOS IC-a), t. j. čipova. Slika 2. Rani prototip FET-a s nanocijevi Slika 3. Nanocijevni tranzistor druge generacije 5. Etički problemi i propisi Poznata je biološka i ekološka toksičnost nanomaterijala. Studije [6] pokazuju da tehnički nanomaterijali mogu biti toksični za biljke, ljude, životinje i mikrobe. Toksičnost za pojedine organizme je samo jedan dio problema, a konačna ekološka zagađenost tehničkim nanomaterijalima bit će određena intenzitetom kontaminacije, načinom kretanja kroz okoliš, i vremenom izloženosti biljaka i životinja. Budući da su izvori nanomaterijala rasprostranjeni, receptori (mikrobiološki, bilje, životinje, ljudska naselja) ne mogu biti jednostavno premješteni i zaštićeni. Transportni procesi ne mijenjaju strukture i svojstva nanomaterijala. Razni su oblici transporta u fazama: voda zrak, ili voda organski materijal u interakciji s nečistoćama i sedimentima (izvorske i otpadne vode, rijeke, jezera, oceani), itd. S druge strane, transformacija nanomaterijala uključuje fizičku (agregatna stanja), kemijsku (dekompenzacija, kiselost lužnatost), fotokemijsku, kao i biološke reakcije, sa ili bez prisutnosti organizama. Budući da pored tehničkih nanomaterijala postoje i prirodni, problemi zaštite postaju još veći. Prirodni nanomaterijali, takvi kao fulereni postojali su u zemlji prije približno 2 milijarde godina. Bili su uobičajeni sastojci u izgarajućoj razmjeni u to vrijeme. Mogli su biti proizvedeni s velikom raznolikošću sastava, oblika, morfologije, čistoće itd. Danas ima već više od 800 komercijalnih proizvoda koji sadrže nanomaterijale [6]. Klasična koloidalna znanost (o dispergnim sustavima s fazama veličine do 0,1 mikron) i pristup preko kemije okoliša ne mogu odgovoriti na pitanja, kao: Mogu li nanomaterijali poslužiti kao nosioci za organske zagađivače u organizmima i stanicama, slično kao Trojanski konj? Takvi postupci se već koriste na nanočesticama temeljen prijenos lijekova. Veliko je također pitanje može li nanomaterijal ući u lanac hrane i kakav će to učinak imati? 6. Zaključak Može se zaključiti da su etičke implikacije razvoja nanotehnologije još neistražene i da ih treba istražiti što prije. U svijetu se organiziraju savjetovanja i konferencije o etičkim problemima povezanim s razvojem nanotehnologije, [5] i [10]. Činjenica je da mnogi istraživači pripisuju nanomaterijalima ključnu ulogu u 21. stoljeću. Nezaobilazna su etička i ekološka pitanja povezana s razvojem nanotehnologije. Moramo formulirati i donijeti etičke propise prije nego nanotehnologija bude prihvaćena. Ti nas propisi trebaju štititi tako da eliminiraju ili minimiziraju opasne utjecaje nanotehnologije na društvo. Pogotovu, kada smo s nekim primjenama u medicini i genetici na granici intervencije u žive stanice, što otvara mogućnosti za manipulacije

35 Literatura [1] Z. Haznadar, Mogućnosti primjene nanotehnologije u elektrotehnici, FER, Zagreb, [2] T. Filetin, Primjena nanomaterijala u tehnici, Bilten HAZU, [3] H. Goldstein, Race to the Bottom, IEEE Spectrum, March, [4] N. Hey, Nanorevolucija, IEEE Review, April, [5] A. Chen, The Ethic of Nanotechnology, [6] J. D. Posner, Engineered nanomaterials: Where they go, nobody knows, Science Direct, Elsevier, [7] S. K. Moore, The Nanotech Patent Trap, IEEE Spectrum, July, [8] A. Višnjevac, Žongliranje atomima do superčipova, Poslovni dnevnik, V., [9] P. Avouris, Supertubes, IEEE Spectrum, August, [10] K. E. Drexler, Unbounding the Future, NY. Quill, Nanotechnology and ethics Pred. Barbara Marušnik, univ. spec. oec. Summary Nanotechnology is one of the fastet growing fields of science, and the subject of significant number of recent researches. The use of nanotechnology in medicine, manufacture of material with special properties, agriculture, military and other fields ha san enormous developing potential. However, at the same time, there are some doubts related to the use of nanotechnology, because the influence of quantum mechanics on nano-scale is still the subject of research. Potential possibility of toxicity of nano-particles, the use of nanotechnology in weapons manufacture and the influence of its implementation on the world economy are only several of possible consequences of the intense use of nanotechnology. Within the frame of this paper, some of the important ethical questions in use of nanotechnology will be addressed. KEYWORDS: nanotechnology, ethics, nanomaterials, carbon nanotubes, nanomemories І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 35 І

36 Mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala metodom BSC XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Mr. sc. Iva Ćulumović Županović HT d.d. Rijeka Sažetak 1. Uvod Nova ekonomska kategorija intelektualni kapital jedna je od temelja nove ekonomske znanosti gdje vladaju zakoni drugačiji od onih u klasičnoj ekonomiji. Sve veći broj kompanija osjeća jaz između suvremenog i klasičnog pristupa vrednovanja svojih rezultata. Novi kriteriji suvremene ekonomije zahtijevaju nove indikatore za ispravno donošenje poslovnih odluka, a rješenje se može vidjeti u primjeni koncepcije upravljanja intelektualnim kapitalom. Koncept intelektualnog kapitala danas je najsuvremeniji menadžerski i teorijski trend nužan za djelovanje u ekonomiji znanja. Telekomunikacijske kompanije, poput davatelja usluga mobilne komunikacije i poduzeća T- Mobile Hrvatska d.o.o. kao primjera vodeće kompanije u području mobilne komunikacije, su znanjem intenzivne, a ujedno su i jedne od pokretača društvenog razvoja okruženja u kojem UDK Prethodno priopćenje Uspješni gospodarski subjekti fokusiraju se na nematerijalnu imovinu i okreću znanju i sposobnostima svojih djelatnika, a materijalni resursi prelaze u drugi plan. Znanje i nematerijalna imovina odnosno intelektualni kapital diferencira današnja poduzeća. Ovakve promjene koje je donijela nova, znanjem intenzivna ekonomija zahvaćaju sva poduzeća pa tako i davatelje usluga mobilne komunikacije koji igraju važnu ulogu u ovoj novoj eri znanja kao graditelji infrastrukture prijenosa pravovremenih i relevantnih informacija koje su potrebne u stvaranju novog znanja i gospodarskog napretka. Takva suvremena kretanja zahtijevaju istraživanja u smjeru izučavanja koncepcije intelektualnog kapitala u teorijskom smislu i njene implementacije u praksi. Intelektualni kapital odlučujući je strateški čimbenik ne samo za poduzeće T-Mobile Hrvatska d.o.o., za ostale davatelje usluga mobilne komunikacije nego i za sve sudionike u suvremenoj ekonomiji znanja, a njegovo prepoznavanje, razvijanje, mjerenje nekom od priznatih metoda i upravljanje njime ključ je stvaranja i održavanja konkurentske prednosti suvremenog poduzeća ako želi biti uspješno kako na lokalnoj tako i na svjetskoj razini. Stoga je implementacija koncepcije intelektualnog kapitala nužna za održiv rast, razvoj i uspješnost svih gospodarskih subjekata Republike Hrvatske. KLJUČNE RIJEČI: nova ekonomija, znanje, nematerijalni čimbenici, intelektualni kapital, elementi intelektualnog kapitala, identificiranje, mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom, održiva konkurentska prednost, rast i razvoj poduzeća, Uravnotežena karta zgoditka (Balanced Scorecard BSC). djeluju posredstvom napredne tehnologije i sve inovativnijih telekomunikacijskih proizvoda i usluga koje pružaju sve kvalitetnije usluge komuniciranja. Budućnost njihovog suvremenog poslovanja je u stvaranju novih metoda, sposobnosti i procesa stvaranja vrijednosti. Stoga je od velike važnosti da telekomunikacijske kompanije budu svjesne i vrednuju svoju nematerijalnu imovinu, odnosno intelektualni kapital, kao stvaratelja nove vrijednosti, te ga mjere i njime upravljaju u cilju stvaranja veće vrijednosti, rasta i razvoja telekomunikacijskog sustava. O uspješnosti koordinacije i sinergije dijelova intelektualnog kapitala ovisit će uspješnost i razvoj telekomunikacijskih poduzeća trećeg milenija. Koncepcija upravljanja intelektualnim kapitalom nedovoljno se prepoznaje kao dominantni razvojni resurs i ključni čimbenik razvoja telekomunikacijskih poduzeća Hrvatske, iako se naziru smjernice poduzimanja određenih koraka prema navedenoj koncepciji.

37 Pri procesu smanjivanja jaza između globalnih i domaćih procesa poslovanja veliku pozornost treba posvetiti kadrovima koji su nositelji promjena i znanja kao temeljnog resursa uspješnog poslovanja. 2. Intelektualni kapital Pojam intelektualni kapital u današnjem smislu prvi put je god. spomenuo John Kenneth Galbraith u svom pismu ekonomistu Michaelu Kaleckom. Smatrao je da intelektualni kapital znači više nego samo intelekt, da to nije samo statička nematerijalna imovina, već da ima dinamične komponente koje stvaraju vrijednost u poslovnoj praksi. Isto vjeruju i Leif Edvinson 1 i Pat Sullivan koji smatraju da je intelektualni kapital znanje koje je pretvorivo u vrijednost. Dakle, intelektualni kapital znači znanje, kao dinamičan ljudski proces, transformirano u vrijednost za poduzeće. Znanje koje ne stvori vrijednost ostaje neiskorišten ljudski potencijal. Značaj intelektualnog kapitala se očituje u činjenici da fizički kapital pridonosi vrijednosti konačnog proizvoda ili usluge mnogo manje nego nedodirljiva imovina poduzeća. Ista je relacija i s profitom. Dakle, Velimir Srića s opravdanim razlogom intelektualni kapital naziva IQ-om 2 poduzeća. Kako je znanje najvažniji sastojak intelektualnog kapitala, može se reći da se maksimalnim angažiranjem ljudskog znanja stvara bogatstvo 3. Da bi se tvrdnja bolje potkrijepila ističe se da ljudski kapital generira 67% bogatstva 29 razvijenih zemalja čije bogatstvo čini 79,4% ukupnog svjetskog bogatstva. 4 Na primjeru poduzeća: 96% vrijednosti dionice tvrtke Coca Cola generira nematerijalna imovina kao što je reputacija, brand i znanje. 5 Za bolje razumijevanje samog pojma intelektualni kapital potrebno je objasniti njegovu strukturu, prema A. Puliću i D. Sundaću, koji navode tri bitne komponente 6 : Ljudski kapital - sposobnost, znanje, vještine i iskustvo kompanijinih zaposlenika i menedžera plus dinamika djelovanja inteligentne organizacije u promjeni konkurencijske okoline Strukturalni kapital - podrška infrastrukturi ljudskog kapitala koja uključuje sustav informacijske tehnologije, korporacijske imidže, vlasničke baze podataka, organizacijske koncepte, dokumente, patente, licence i copyrights Potrošački kapital - međuodnos kompanije i njenih klijenata. Potrebno je istaknuti da je ljudski kapital pokretač intelektualnog kapitala. Intelektualni kapital se ne sastoji od odijeljenih sektora ljudskog kapitala, strukturnog kapitala i kapitala kupaca nego od njihove međusobne interakcije. (Shema 1.) Ako neka kompanija želi imati koristi od svog intelektualnog kapitala ova tri elementa moraju međusobno djelovati. 7 Zbog navedenog, ističe se da poduzeća moraju identificirati elemente intelektualnog kapitala i njime upravljati. 1 Korporativni je direktor Sektora za upravne intelektualnim kapitalom u švedskoj osiguravajućoj kući Skandia AFS, zaslužan je za kreiranje i implementaciju modela upravljanja intelektualnim kapitalom u toj osiguravajućoj kući koja objavljuje Dodatak financijskim izvješćima koji prikazuje pokazatelje o intelektualnom kapitalu i načinu njegove upotrebe. 2 U ovom kontekstu IQ predstavlja korporativnu inteligenciju. 3 Više od 50% razvojnih faktora odnosi se na tehnološke inovacije i know-how (R. Solow u radu o čimbenicima razvoja koji pokreču američku ekonomiju od do 1982.) cf. Sundać, D., Dujanić, M., Zrilić, N.: Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji uspješnosti poslovanja, IBCC d.o.o., Rijeka, 1997., p Sundać, D., Dujanić, M., Zrilić, N.: op. cit., p Jackson, F.: Financial and non financial reporting, OECD-FerrraIntangiblesConference, ( ) 6 Pulić, A., Sundać, D.: Intelektualni kapital, I.B.C.C., Rijeka, 1998., p Ćulumović, I.: Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008., p. 59. Shema 1.: Međusobno djelovanje sastavnih dijelova intelektualnog kapitala pri stvaranju vrijednosti Ljudski kapital Vrijednost Potrošački kapital Tijek znanja Izvor: izradila autorica prema Pulić, A., Kolaković, M.: Intelektualni kapital poduzeća, Konkurentska sposobnost poduzeća, (Tipurić, D. ur.), Sinergija, Zagreb, 1999., p BSC metoda Strukturalni kapital T. Steward u časopisu Fortune piše da intelektualni kapital postaje konkurencijsko najoštrije oružje i da izazov leži u pronalaženju onoga što posjedujemo i njegovog iskorištavanja. Skrivena imovina koja se ne vidi u bilanci ističe se kao najvažnijom za poduzeće jer je bitno da direktori poduzeća znaju zahvaćati, održavati i balansirati znanjem zaposlenika. 8 U nastavku objašnjena metoda omogućava gore navedeno kao i interno identificiranje, mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom te je znanstveno priznata. Jedna je od niza objavljenih metoda za mjerenje intelektualnog kapitala. Uravnoteženu kartu zgoditka (u daljnjem tekstu BSC 9 ) su razvili Robert Kaplan i David Norton godine istražujući nove metode mjerenja učinka. 10 Velik broj organizacija usvojio je BSC i postigao trenutačne rezultate. Kaplan i Norton su otkrili da one ne koriste BSC samo kako bi nadopunile financijske mjere pokretačima budućeg učinka, već prenose svoju strategiju kroz mjere koje su odabrale za svoj balanced scorecard. Kako je BSC dobivao na važnosti u organizacijama diljem svijeta kao ključan alat u provedbi strategije, Kaplan i Norton saželi su koncept i učenje u svojoj knjizi iz 1996., The Balanced Scorecard. Od tada preko polovice svih organizacija s popisa Fortune usvojilo je BSC, a velika, mala i srednja društva koriste jednostavnost i djelotvornost ovog alata. BSC je široko prihvaćen i djelotvoran te ga je Harvard Business Review nedavno predstavio kao jednu od 75 najutjecajnijih ideja 20. stoljeća. 12 Niven P. R. opisao je BSC kao pažljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategije neke organizacije koje se mogu kvantificirati. BSC menadžerski je alat koji omogućuje definiranje, provedbu i kontrolu ostvarenja zacrtane strategije. Ne jamči uspješno poslovanje, ali kroz razne perspektive promatranja poduzeća osigurava bolje razumijevanje poslovanja. 13 Kroz BSC viziju i strategiju treba podijeliti sa zaposlenima te omogućiti kontinuirano mjerenje učinkovitosti poslovanja kako bi se vidjelo je li u skladu sa strateškim ciljevima. Metoda je adekvatna za izradu detaljne slike poslovanja jer, za razliku od tradicionalnih mjerenja rezultata putem financijskih pokazatelja, 8 Pulić, A., Sundać, D.: op.cit, p engl. Balanced Scorecard 10 Gouillart, F. J., Kelly, J. N.: Transforming the Organization, McGraw-Hill, New York, Uspješne kompanije koje koriste BSC metodu su primjerice Coca-cola, General Motors, SKF, Skandia Insurance, ABB i Nordica. 12 Niven, P., R.: Balanced Scorecard Korak po korak, Masmedia, Zagreb, 2007, p Božić, V.: Rasprave veza uprave i zaposlenika, Poslovni tjednik, Europapess holding d.o.o., Zagreb, 2002, br.24, p. 46. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 37 І

38 38 nudi i druge perspektive kroz koje se ogleda kvaliteta poslovanja. BSC zahtijeva praćenje zadovoljstva kupaca, analizu i razvoj poslovnih procesa te osiguranje rasta poduzeća kroz stalno učenje i inovacije u poslovanju. Dakle, omogućuje obuhvaćanje i nekih nedodirljivih aspekata poslovanja. Pomaže organizacijama da uspješno mjeri učinak, prati i iskorištava vrijednosti nematerijalne imovine i uspješno provodi strategije. Etape provedbe metode 14 : 1. Definicije temeljnog posla poduzeća, opis njegova razvoja i definiranje uloge kompanije na tržištu 2. Definiranje ili potvrđivanje vizije poduzeća Na shemi br. 2. vidi se da je BSC u centru misije, vizije, vrijednosti i strategije i sve ih objedinjuje omogućavajući njihovo ostvarenje. Shema 2.: BSC provodi misiju, vrijednosti, viziju i strategiju Misija Zašto postojimo? Izvor: Izradila autorica prema Niven, P., R.: Balanced Scorecard Korak po korak, Masmedia, Zagreb, 2007, p. 97. BSC je sredstvo usklađivanja vrijednosti u organizaciji i omogućava prevođenje misije u ciljeve koji usklađuju sve zaposlenike. Za osiguranje uspješnog smjera, mjere na BSC-u moraju odražavati težnje navedene u misiji. 3. Definiranje perspektiva na koje se odnosi strategija Na shemi niže je vidljiv odnos perspektiva i strategije. Perspektiva klijenata Kako se predstaviti klijentima? ciljevi, mjere, ciljne vrijednosti, inicijative Vrijednosti Vodeća načela Vizija Slika budućnosti Strategija Aktivnosti koje diferenciraju Financijska perspektiva Kako dodati vrijednost kupcu? ciljevi, mjere, ciljne vrijednosti, inicijative Strategija i vizija Perspektiva učenja i razvoja Kako razvijati ljudski kapital i poticati inovacije? ciljevi, mjere, ciljne vrijednosti, inicijative Izvor: Izradila autorica prema Kaplan, R., Norton, D.: The Balanced Scorecard, Harvard Business School Press, 1996., p. 9. Ciljevi unutar perspektiva se određuju elastično na rok od 3 do 5 godina, a godišnji ciljevi omogućuju da se viši ciljevi ostvare Ćulumović, I.: Intelektualni kapital u poduzeću HT Hrvatske telekomunikacije d.d., Znanje temeljni ekonomski resurs, (ur. Sundać D.), Ekonomski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, , p Niven, P., R.: op. cit., p. 236 B S C Interna perspektiva Kakve procese treba usvršavati? ciljevi, mjere, ciljne vrijednosti, inicijative 4. Detaljiziranje strategije i formuliranje strateških ciljeva 5. Definiranje mjerila rezultata i pokretača izvođenja, otkrivanje uzroka i posljedica te postavljanje ravnoteže - Za svaku definiranu perspektivu valja odrediti pet do deset mjerila. Uzročno-posljedične veze treba definirati i u poslovanju. Primjerice, da bi se ovladalo novom tehnologijom (potrebnom zbog poboljšanja internog procesa), treba educirati ljude (perspektiva učenja i rasta). 6. Postavljanje razumljiva pregleda rezultata 7. Detaljiziranje BSC-a prema organizacijskim jedinicama. Budući da BSC metoda osigurava podjelu vizije među svim zaposlenima, svaki strateški cilj treba prevesti u nekoliko ciljeva koji su mjerljivi i realni. Potrebno je uvesti kaskadni BSC koji provodi i prati realizaciju misije, vrijednosti, vizije i strategije kroz sve dijelove organizacije od najviše razine preko scorecarda poslovnih jedinica, odjela, grupe i timova pa do scorecarda svakog djelatnika Razvoj akcijskog plana obavezno izvještavanje uprave o ostvarivanju strategije. 9. Uvođenje BSC-a informacijske tehnologije. BSC tako da je svaki dan dostupan menadžerima. Raspravama, koje su osnova BSC-a povećava se komunikacija između uprave i zaposlenika, pa uprava dobiva povratne informacije važne za bolje upravljanje, a zaposlenici su zadovoljniji jer imaju osjećaj da mogu pridonijeti boljem poslovanju. Rezultat su metode bolje poslovanje i, što je najvažnije, mjerljivost učinkovitosti. Primjerice Coca-cola, General Motors, SKF, Skandia, ABB i Nordica BSC otkriva koja znanja, vještine i sustave trebaju zaposleni (perspektiva učenja i rasta) da bi inovacijama izgradili strateške mogućnosti i učinkovitost (perspektiva unutarnjih procesa) koja će pružati vrijednost tržištu (perspektiva klijenta), a što će rezultirati stvaranjem veće vrijednosti za dioničare (financijska perspektiva). Potrebno je da menadžeri prevedu svoje strategije u ciljeve, mjere, ciljne vrijednosti i inicijative u četiri uravnotežene perspektive: financije, klijenti, unutarnji procesi, te učenje i rast. Ciljevi se provode iz strategije, a mjere iz ciljeva. 17 Primjenom metode BSC-a poduzeća postiže se kontinuirano praćenje izvršavanja strategije i ciljeva na svakom radnom mjestu, te se razvija svijest doprinosa svakog djelatnika o ostvarenju istih, kao i praćenje promjena dobivanjem podataka koji postaju informacije, a one prerastaju u znanje, čijom se upotrebom razvija intelektualni kapital kompanije. Znanje, dobiveno iz takvih novih ili već obrađenih informacija, stvara vrijednost. Upravljanje znanjem, njegovo pronalaženje, njegovanje i razvijanje, pohranjivanje i prodavanje postaje stoga najvažniji pojedinačni ekonomski zadatak poduzeća BSC metoda na primjeru T-Mobile Hrvatska d.o.o. HT d.d. je god. osnovao trgovačko društvo HT mobilne komunikacije d.o.o. za pružanje usluga pokretne telefonije. Kasnije je preimenovano u T-Mobile Hrvatska d.o.o. te je ponovno pripojen HT-u d.d. Na primjeru poslovanja T-Mobile Hrvatska d.o.o. za godinu primijenjena je BSC metoda. Iste godine tvrtka je imala većinski udio pretplatnika na tržištu mobilne komunikacije koji je iznosio je 47,7% 19. Kako bi se postavili ciljevi i mjere po perspektivama u ovoj metodi važno je krenuti od strategije kompanije. Dio strategije 20 T-Mobil-a je da i ubuduće ostane lider 16 Cf. Ibidem, p U kaskadne BSC-e upisuju se ciljevi, mjere, ciljne vrijednosti i inicijative. Navedeno proizlazi iz misije, vrijednosti, vizije te strategije kompanije. Perspektive nižih nivoa u funkciji su realizacije perspektiva viših nivoa BSC-a. 17 Cf. Ibidem, p. 211.: Mjere za vrednovanje unutar perspektiva moraju sadržavati mjere prošlih rezultata (tržišni udio, prodaja, zadovoljstvo zaposlenika) i vodeće mjere učinka (sati provedeni s klijentima, prijedlozi, odsutnost s posla može pokazati zadovoljstvo zaposlenika) koji imaju predvidivu narav koja omogućava usklađenje na temelju rezultata. Takve mjere prate napredak. 18 ***, Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost, Privredni vjesnik, br. 3067, listopad Izvor: Prospekt ponude redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara (GDRa), UKLA, 2007., p Ibid. I Godišnje izvješće 2006.

39 na hrvatskom tržištu, da među korisnicima uživa ugled drugačiji od drugih zbog naglaska na odnose s korisnicima i pristupa koji je usmjeren na korisnika. Naglasak se daje na rast, inovacije, širenje na tržištu kroz nove korisničke segmente, liderstvo u uvođenju novih telekomunikacijskih tehnologija s naglaskom na kvalitetu usluge i pouzdanost mreže. Strategija razvoja T-Mobile-a fokusirana je na dugoročno zadovoljstvo korisnika s kojim gradi odnos partnerstva i povjerenja uz najbolju ponudu rješenja iz moderne tehnološke produkcije. Na temelju strategije i ciljeva kompanije određuju se ciljevi i mjere unutar perspektiva. Mogući ciljevi po perspektivama prikazani su na prikazu strateške mape (niže navedene) s uzročno posljedičnim vezama među perspektivama. Shema 4.: Strateška mapa za BSC metodu na mogućem primjeru T-Mobile Hrvatska d.o.o. Poveæati prihode i profit, veæa troškovna uèinkovitost Izgraditi i održati lojalnost klijenata kroz izvrsnost u svemu što kompanija radi Uvesti nove i poboljšati postojeæe tarifne pakete i usluge uz jednostavnost za klijenta inovacije Istražiti nove trendove Financijska perspektiva Maksimalno poveæati održivu vrijednost za dionièare Premašiti oèekivanja klijenata Razumjeti klijenta i s njim izgraditi dugotrajne odnose Upravljanje klijentima Zaposliti, razviti, zadržati ljude koji postižu najbolje rezultate Poboljšati iskorištenost imovine, postiæi optimalne razine povrata na uloženi kapital Ponuditi superiorne vrijednosti u uslugama, Pružanje individualnih rješenja visoke vrijednosti Perspektiva klijenta Pružiti jednostavne pouzdane i dosljedne procese uz optimizaciju kontakta s klijentima, uz kontrole kvalitete usluge Poboljšat unutarnju i vanjsku komunikaciju Iskoristiti Najbolje prakse da bi kompanija bila najbolja u grani poslovanje Optimizirati unutarnje procese Perspektiva unutarnjih procesa Iskoristiti tehnologiju za uspjeh Perspektiva uèenja i rasta Komunicirati prema van vrijednosti kompanije koje pokreæu integritet lanca vrijednosti Nadzirati poštivanje zakona i propisa i postojanje djelotvornih unutarnjih kontrola Osigurati zaštitu okoliša, donacije, sponzorstva Društvena odgovornost Poticati kulturu izvrsnosti koja nagraðuje timski rad i promièe zdravo radno okruženje Izvor: Ćulumović, I.: Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008., p Kroz navedene mjere i pokazatelje perspektiva u Tablici 1. vidljivo je da je moguće promatrati pojedine elemente intelektualnog kapitala. Tako se očituje rast strukturalnog kapitala prikazanog kroz pokazatelje interne perspektive i perspektive učenja i rasta. Znatna ulaganja u ljudski kapital prikazana su kroz pokazatelje perspektive učenja i rasta. Troškovi obrazovanja i savjetovanja opadaju, te se kompaniji preporuča odvojeno praćenje troškova obrazovanja od savjetovanja kako bi podaci bili transparentniji. Kapital kupca mjeren je kroz perspektivu klijenta, te je vidljivo da je isti u rastu, a rezultat je napora ljudskog i strukturalnog kapitala. Prikazana uspješnost T-Mobile-a kao vodećeg davatelja mobilnih komunikacija upućuje na to da je ista rezultat sinergije ljudskog, strukturalnog i kapitala kupca kompanije, te unatoč konkurenciji i cjenovnom pritisku (zbog kojih je nastao pad profita kao pokazatelja financijske perspektive) na tržištu T-Mobile ostvaruje zavidne rezultate. Nakon potrebnog identificiranja, mapiranja i mjerenja imovine znanja, menadžeri poduzeća koja primjene BSC metodu (što vrijedi i za T-Mobile Hrvatska d.o.o.) moraju održavati i razvijati postojeći intelektualni kapital primjenom procesa upravljanja intelektualnim kapitalom i znanjem dobivenim mjerenjem intelektualnog kapitala, te se orijentirati na mjerenje učinkovitosti stvaranja vrijednosti, a manje na troškovne uštede. Cilj menadžmenta mora biti konstantno praćenje stvaranja vrijednosti prema aktivnostima u tvrtki, a što im BSC metoda i omogućuje. Jedino takav pristup omogućiti će održivi rast i razvoj, te uspješnost poslovanja poduzeća. Tablica 1.: Neke od mogućih mjera perspektiva BSC-a za T-Mobile Hrvatska d.o.o. Pokazatelji perspektiva godina godina Indeks (2006./ 2005.) Pokazatelji financijske perspektive Ukupna imovina , , Profit nakon odbitka poreza (neto dobit) , ,00 95 Prihod , , Ukupni rashodi Ekonomičnost poslovanja =UP/ UR 1,41 1,49 95 Pokazatelji perspektive klijenta Broj pre-paid pretplatnika u ,3 1486,1 108 Broj post-paid pretplatnika u ,7 416,4 133 Ukupno T-Mobile pretplatnika postotak post-paid pretplatnika 26% 22% 118 Tržišni udio pretplatnika % 49,1 52,1 94 Tržišni udio po prihodima % 49,4 51,3 96 Stopa odljeva korisnika % 1,08 1, Ukupan broj prodanih mobilnih uređaja Korištenje glasovnih usluga 41,9% 24,1% 173,86 Korištenje SMS usluga 4% 11% 36,36 Korištenje MMS usluga 60% 176% 34,09 Korištenje GPRS usluge 373% 209% 178,47 Korištenja podat. usluga ukupno (SMS, MMS, GPRS) 437% 396% 110,35 Pokazatelji interne perspektive Dostupnost korisnicima putem Službe za korisnike 24 h/dan 7 dana u tjednu 24 h/dan 7 dana u tjednu 100 Broj unaprjeđenja u odnosima s korisnicima Pokazatelji perspektive učenja i rasta Troškovi obrazovanja i savjetovanja , ,00 71 Udio troškova obrazovanja i savjetovanja u ukupnim troškovima 1,2% 1,9% 63 Trošak obrazovanja i savjetovanja po zaposleniku , ,19 68 Trošak obrazovanja i savjetovanja po korisniku usluga 15,76 25,23 62 Broj zaposlenih Ukupni prihod po zaposlenom (u kn) , , Izvor: Ćulumović, I.: Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2008., p. 120., 121., 122., 131.,141. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 39 І

40 40 Upravljanje intelektualnim kapitalom i upravljanje znanjem su međusobno nadopunjujući procesi. BSC je jedan od alata sustava poslovne inteligencije (engl. Businesss Intelligence - u daljnjem tekstu BI 21 ) koje davatelji usluga mobilne komunikacije u današnje vrijeme moraju implementirati. BI je sustav koji informacije pretvara u znanje, alat je strateškog upravljanja intelektualnim kapitalom i upravljanja znanjem što naglašava nužnu primjenu BSC metode u Hrvatskom gospodarstvu. 5. Zaključak Kontinuirano praćenje i upravljanje intelektualnim kapitalom, te ulaganje u znanje kao u stvaratelja nove vrijednosti, ključni su preduvjet za stvaranje i održanje konkurentne prednosti te za kontinuirani rast, razvoj i uspješnost poduzeća. Navedeno vrijedi za poduzeće T-Mobile Hrvatska d.o.o., ali i za ostale gospodarske subjekte Republike Hrvatske. Pomoću BSC metode se može ciljano djelovati na unaprjeđenje pojedinih segmenata intelektualnog kapitala kompanije, poboljšat učinkovitost u poslovanju i povećati vrijednost i uspješnost kompanije. Stoga bi primjena BSC metode trebala predstavljati upravljačku bazu svakog poduzeća pa tako i poduzeća T-Mobile Hrvatska d.o.o. Prihvaćanjem ove odrednice menadžment dobiva potpuniji uvid u poslovanje, kako poduzeća u cjelini, tako i njegovih sastavnih dijelova. Ostvarila bi se mogućnost aktivnog upravljanja budućim poslovnim rezultatima, jer vrlo je važno znati anticipirati buduće trendove, težiti novim perspektivama i misliti unaprijed. Kontinuirano praćenje intelektualnog kapitala potaknulo bi čelne ljude poduzeća da potiču svoje zaposlene, nagrađuju njihove ideje i tako optimalno upravljaju poduzećem, jer su pojedinci, zaposlenici ti koji stvaraju svojim intelektualnim sposobnostima konkurentnu prednost za poduzeće. Hrvatskoj državi koja je u teškoj gospodarskoj situaciji, upotrebom BSC metode za mjerenje intelektualnog kapitala u poduzećima i upravljanje istim na temeljnim 21 engl. Businesss Intelligence Više o BI cf. Bajakić, I.: Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva, Znanje i konkurentnost, (ur. Bušelić, M.i suradnici), Sveučilište J.Dobrile u Puli, Pula, 2007, p Summary načelima nove ekonomije, pruža se šansa da vidi svoje zaposlene ljude kao potencijal i nadu za svjetliju budućnost jer bi se globalno gledajući ojačala konkurentnost nacionalne ekonomije. Literatura [1] Sundać, D., Dujanić, M., Zrilić, N.: Fleksibilnost i adaptabilnost novi pokazatelji uspješnosti poslovanja, IBCC d.o.o., Rijeka, [2] Jackson, F.: Financial and non financial reporting, ferraraonintangibles.net/oecd-ferrraintangiblesconference, ( ) [3] Pulić, A., Sundać, D.: Intelektualni kapital, I.B.C.C., Rijeka, [4] Pulić, A., Kolaković, M.: Intelektualni kapital poduzeća, Konkurentska sposobnost poduzeća, (Tipurić, D. ur.), Sinergija, Zagreb, [5] Ćulumović, I.: Upravljanje intelektualnim kapitalom u funkciji uspješnosti poslovanja davatelja usluga mobilne komunikacije, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, [6] Gouillart, F. J., Kelly, J. N.: Transforming the Organization, McGraw-Hill, New York, [7] Niven, P., R.: Balanced Scorecard Korak po korak, Masmedia, Zagreb, [8] Božić, V.: Rasprave veza uprave i zaposlenika, Poslovni tjednik, Europapess holding d.o.o., Zagreb, 2002, br.24. [9] Ćulumović, I.: Intelektualni kapital u poduzeću HT Hrvatske telekomunikacije d.d., Znanje temeljni ekonomski resurs, (ur. Sundać D.), Ekonomski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, [10] Kaplan, R., Norton, D.: The Balanced Scorecard, Harvard Business School Press, [11] Prospekt ponude redovnih dionica i Globalnih potvrda depozitara (GDR-a), UKLA, [12] ***, Znanje koje može biti pretvoreno u vrijednost, Privredni vjesnik, br. 3067, listopad [13] Bajakić, I.: Business intelligence u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva, Znanje i konkurentnost, (ur. Bušelić, M.i suradnici), Sveučilište J.Dobrile u Puli, Pula, Measuring the performance of intellectual capital using BSC Mr.sc. Iva Ćulumović Županović Successful companies are focusing on intangible assets, knowledge and skills of its employees, and material resources are moving to another plan. Knowledge and intangible assets or intellectual capital differentiates today s businesses. These changes brought by new, knowledge-intensive economy affect all companies including mobile communications service providers who play an important role in this new era of knowledge as a builders of transfer infrastructure for just in time and relevant information needed to create new knowledge and economic progress. Such modern trends require researching and studying the concept of intellectual capital in theoretical terms and its implementation in practice. Intellectual capital is a decisive strategic factor not only for the company T-Mobile Croatia, for other providers of mobile communications but also for all participants in the knowledge economy, and its identification, development, measurement with one of the recognized methods and management is key for creating and maintaining competitive advantages of the modern enterprise if it wants to be successful both on local and global level. Therefore, the implementation of the concept of intellectual capital is necessary for sustainable growth, development and success of Croatian companies. Keywords: The new economy, knowledge, intangible factors, intellectual capital, intellectual capital elements, identifying, measuring and managing intellectual capital, sustainable competitive advantage, business development and growth, Balanced Scorecard - BSC

41 Mogućnost primjene grafenske nanotehnologije u izradi tranzistora (2011) XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Sanja Grbac Babić, mag. računarstva Politehnika Pula Visoka tehničko poslovna škola Riva 6, Pula Sažetak Nanotehnologija je nauka o upravljanju čestica na gotovo atomskoj razini. U današnje vrijeme primjenjuje se u proizvodnji mnogih proizvoda koje svakodnevno koristimo. Grafen je čudotvoran materijal koji nastaje iz ugljika. Zasad predstavlja najtanju, ali ujedno i najčvršću strukturu. Pri sobnoj temperatura ima jako veliki broj nosilaca naboja, pa odlično provodi električnu energiju. Ovaj članak prikazuje rezultate istraživanja usmjerenih ka korištenju grafena u nanoelektronici kao moguću zamjenu za silicij. Svojstva grafena jednako su interesantna i fizičarima čvrstog stanja i inženjerima elektrotehnike iz cijelog niza razloga, od kojih je vjerojatno najvažnija mogućnost izrade sklopova koji će biti manji i brži od onih zasnovanih na siliciju. Postoje dokazi nepreglednog broja mogućnosti primjene grafena, a najvažnija bi područja inovacija bila elektronička industrija, računalna tehnologija, energetika, komunikacijske tehnologije i medicina. KLJUČNE RIJEČI: nanotehnologija, grafen, atom, silicij, zabranjeni pojas, nanoelektronika, tranzistor, FET. 1. Uvod Riječ nanotehnologija upotrebljava se sve češće u raznim značenjima, a odnosi se na znanost i tehnologiju. Kao znanost, nanotehnologija proučava fizička, kemijska i biološka svojstva molekula i atomskih čestica, a odnosi se na veličine do 100nm. Kao tehnologija odnosi se na stvaranje ili rad sa uređajima tako malima da ih je moguće promatrati samo pomoću najboljih mikroskopa. Taj drugi smisao često se označava kao molekularna nanotehnologija, a ima za osnovu pozicioniranje molekula onako kako to mi želimo. Naime kada se kristali nekog materijala znatno smanje, on tada potpuno mijenja svoja kemijsko-fizička svojstva i može poslužiti za mnoge namjene za koje inače ne bi bio primjeren. Kao primjer, otrovne tvari mogu postati potpuno bezopasne, ali i obrnuto. Istraživanje i razvoj nano tehnologije uključuje kontroliranu manipulaciju nanoskopskim strukturama i njihovu integraciju u veće komponente materijala, sisteme i arhitekture. Cilj je stvaranje bilo koje željene strukture u skladu s zakonima fizike UDK 539.1: Pregledni članak i kemije, postavljanjem svakog pojedinačnog atoma na odgovarajuće mjesto a da pri tom sve bude i ekonomično. Nanotehnologija se već dulje vrijeme bavi ispitivanjem grafena jer ima posebna svojstva vodljivosti i čvrstoće. Proučavajući molekularna svojstva ugljika, dvojica znanstvenika ruskog porijekla, profesori Andre Geim i Konstantin Novoselov sa Sveučilišta u Manchesteru 2004 godine došli su do revolucionarnog otkrića. Našli su izvanredna svojstva alotropske modifikacije ugljika grafena. Ta izrazito tanka dvodimenzionalna mreža atoma ugljika poslagana u strukture nalik pčelinjem saću odlično provodi električnu i toplinsku energiju. Ta bi se svojstva mogla primijeniti u razvoju današnje tehnologije, a posebno u području nanoelektronike. Za to otkriće, temeljeno na nanotehnologiji nagrađeni su Nobelovom nagradom za fiziku 2010 godine. Nagradu su osvojili zahvaljujući jedinstvenom istraživanju grafena, lista ugljika debljine jednog atoma čija su svojstva (čvrstoća, fleksibilnost i jedinstvena električna vodljivost) otvorila posve nove horizonte za istraživanja kako na području čiste fizike tako i na području visoke tehnike. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 41 І

42 42 Slika1: Molekularna struktura grafena 2. Struktura i karakteristike grafena Grafen je prvi puta proizveden, točnije, izdvojen iz grafita godine i trenutno je najčvršći i najtanji poznati materijal, a osim toga vrlo dobro provodi struju. Grafen (monosloj grafita) je dvodimenzionalna šesterokutna mreža ugljikovih atoma (slika 1). Možemo ga zamisliti kao jedan veliki kristal, debljine svega jednog atoma. Dobiven je opetovanim guljenjem slojeva grafita pomoću ljepljive trake i na taj način je moguće izolirati minijaturne fragmente tog materijala. Tako na primjer, grafit debljine jednog milimetra sadrži tri milijuna slojeva grafena naslaganih jedan na drugi koji su međusobno labavo povezani. Grafen je gotovo potpuno proziran, ali je istodobno i toliko gust da ni najmanji atomi plina ne mogu proći kroz njega. Ova fantastično snažna membrana grafena ne propušta vodu između dva spremnika, ali ujedno precizno mjeri protok iona, ako se izbuši rupica široka samo nekoliko nanometara. Ponaša se kao metal i jednako je dobar provodnik struje kao i bakar, čvršći je i krući od dijamanta, sto puta jači od čelika, a može se rastegnuti za četvrtinu duljine, poput gume (slika 4). Površina plohe grafena najveća je od svih poznatih materijala za određenu masu, zbog toga se njegova struktura prostire poput beskonačne ravnine (slika 2). Grafen apsorbira vrlo malo svjetlosti, odnosno samo oko 3%, dok ostatak prolazi kroz materijal ne sudjelujući u generiranju električne energije. Slika 2: Grafen beskonačna ravnina Slika 3: Valovitost grafena Mikroskopski gledano grafen je valne prirode, što znači da se njegove čestice ponašaju kao valovi (slika 3), a upravo to vrijedi za elektrone u metalima i omogućuje da elektroni djelomično savladavaju potencijalne prepreke. Uzimajući u obzir da su to čestice koje se gibaju jako brzo, usporedivo sa brzinom svjetlosti dolazimo do zaključka da te čestice mogu proći u potpunosti kroz potencijalne prepreke, iako nemaju dovoljno energije da ih preskoče. Upravo se tako ponašaju elektroni u grafenu. Osim toga, kroz grafen može migrirati istovremeno veliki broj elektrona, što se označava kao velika mobilnost nosioca naboja. Mobilnost elektrona u grafenu veća je nego u bilo kojem drugom poznatom materijalu. Veoma je značajno naglasiti da sva istaknuta svojstva dolaze do izražaja na sobnoj temperaturi. Slika4: Shematski prikaz eksperimenta kojim je mjerena čvrstoća grafena 3. Zabranjeni pojas U svom prirodnom stanju, grafen posjeduje neobičnu strukturu, ali ne i zabranjeni pojas. To je energetski pojas između valentnog i vodljivog pojasa (slika 5). Simetrija kristalne rešetke grafena razlog je nedostatka zabranjenog pojasa kod grafena. Slika 5: Stvaranje zabranjenog pojasa primjenom električnog polja Ponaša se kao metal i dobar je vodič, naravno u usporedbi s gumom ili većinom plastika, koji su izolatori i ne provode električnu struju. Izolatore karakterizira širok zabranjeni pojas koji onemogućuje vođenje struje tj. prijelaz elektrona iz valentnog u vodljivi pojas. Između izolatora i vodiča smjestila se skupina poluvodiča, koji

43 se mogu ponašati i kao vodiči i kao izolatori. Poluvodiči posjeduju iznimno uzak zabranjeni pojas što znači da pod utjecajem električnog polja elektroni lako preskaču u vodljivi pojas. Sposobnost brzog prelaska iz jednog stanja u drugo čini poluvodiče osnovnim materijalom mikroelektronike. Nikhil Koratkar, profesor i znanstvenik na Rensselaer institutu, i njegovi kolege uspjeli su stvoriti zabranjeni pojas u grafenu izlaganjem tankog filma grafena utjecaju vlage. Ta skupina znanstvenika otkrila je kako otvoriti zabranjeni pojas u grafenu preko količine vode apsorbirane s jedne strane materijala te kako precizno prilagođavati zabranjeni pojas na bilo koju vrijednost, od 0 do 0,2 elektron volta. Efekt je u potpunosti reverzibilan i zabranjeni pojas se vraća na 0 u vakuumu. Metoda ne uključuje nikakve komplicirane tehničke zahvate ili modifikacije na grafenu, ali s druge strane zahtijeva kućište u kojem se može precizno kontrolirati razina vlage, što je vrlo bitno zbog kontroliranja zabranjenog pojasa. Znanstvenik Koratkar je istražio ideju razlamanja simetrije grafena vezanjem molekula na samo jednu stranu grafena. Ne bi li to postigao, izradio je grafen na površini silicija i silicijevog dioksida te potom izložio grafen kontroliranom utjecaju vlage u posebno izrađenoj komori. Unutar komore, molekule vode apsorbirale su se samo na izloženoj strani grafena, ali ne i na onoj strani koja bila okrenuta prema silicijevom dioksidu. Kao rezultat narušavanja simetrije ubrzo se stvorio zabranjeni pojas. Tome je doprinijela i interakcija vlage s defektima u supstratu silicijeva dioksida Stvaranje zabranjenog pojasa je ključan uvjet za proizvodnju grafenskih tranzistora koji će raditi po principima nanoelektronike, koja je u današnje sve popularnija i sve traženija. Prednosti grafena su višestruke u odnosu na silicij, no dvije najviše dolaze do izražaja. Prolazeći kroz grafen, elektroni nailaze na mnogo manji otpor no što je to slučaj sa silicijem, koji je sada na samoj granici svojih fizikalnih mogućnosti. Druga bitna prednost grafena jest njegova debljina, tj. debljina njegovog vodljivog sloja, koja iznosi svega jedan atom (manje od 0,35nm). Stoga bi prelazak na grafen omogućio mnogo manju potrošnju energije, smanjeno zagrijavanje komponenti, produžujući vijek trajanja uređaja, čije bi se pak dimenzije mogle još znatno smanjiti. 4. Nanoelektronika Nanotehnologija ima značajan utjecaj na područje elektronike gdje se minijaturizacija nezaustavljivo nastavlja. Nanoelektronika se odnosi na korištenje nanotehnologije kod izrade elektroničkih komponenti, posebno tranzistora. Veličina tranzistora smanjuje se eksponencijalno (Mooreov zakon) već nekoliko desetljeća rezultirajući integriranim krugovima koji sadrže nekoliko desetina milijuna tranzistora. Kako se veličina tranzistora smanjuje približavamo se fizikalnoj granici. Kada se dosegne ta granica eksponencijalni porast računalne snage doći će kraju. To se očekuje u narednih desetak godina, što predstavlja kraj za čisto silicijsku tehnologiju. Tada će biti potrebne potpuno nove tehnologije. Grafen kao materijal ima izuzetno specifična svojstva, pa je iz tog razloga postao najizgledniji nasljednik silicija, koji se danas koristi pri izradi poluvodičkih komponenti. Ključna prednost grafena leži u brzini prolaska elektrona što omogućava postizanje visokih frekvencija bez znatnijeg mijenjanja dimenzija. 5. Grafenski tranzistor Najviše obećava primjena grafena u elektronici (za izradu tranzistora), pri izradi detektora (kao senzornih elemenata) i upravljanju toplinom.. Tranzistori su elektronički uređaji koji čine okosnicu moderne elektronike. Mogu se isključiti ili uključiti te na taj način preusmjeravaju električni signal. Računalni mikroprocesori sačinjeni su od milijuna tranzistora napravljenih od poluvodičkog materijala silicija. Industrija se trenutačno nalazi u fazi potrage za odgovarajućim nasljednikom silicija. Tijekom posljednja dva desetljeća brzina kompjutora znatno se povećala. Ipak, zbog fizikalnih ograničenja silicija računalna tehnika zasnovana na tom elementu teško će u budućnosti moći povećati svoje performanse i memorijska kapacitete. Stoga znanstvenici smatraju da se trebamo okrenuti grafenu. Predviđeno je da bi se grafen, kao materijal, mogao koristiti u tranzistorima koji bi bili više od stotinu puta brži od današnjih silicijskih tranzistora. Slika 6: 3D modeli grafenskog tranzistora Grafen je privukao veliki interes u svijetu zbog svojih karakteristika koje omogućavaju realizaciju tranzistora puno bržih od onih u silicijskoj tehnologiji. Brzina tranzistora je određena njegovom veličinom i brzinom prolaska elektrona. Upravo zbog toga se teži minijaturizaciji uređaja, iako znamo da će se naići na fizikalnu granicu. Grafenski FET je teoretski bio zamišljen još 2004 godine, ali je tada imao dosta slaba svojstva. Tek je 2006 godine predstavljen prvi planarni FET u potpunosti od grafena. Ubrzo 2008 godine tim u Manchesteru je napravio nanometarski grafenski tranzistor, debljine 1 i 10 atoma širok. Tom je prigodom Novoselov izjavio da je to apsolutna granica Mooreovog zakona, koji propisuje odnos između smanjenja računalnih procesora i povećanja njihove brzine. S obzirom da su tranzistori u siliciju osjetno veći, zaključuje da manje od toga ne može ići. Znanstvenici u IBM-u su krajem 2008 godine napravili grafenski tranzistor koji funkcioniraju dobro na 26GHz pri duljini kanala od 150nm (slika 7). Slika 7: Grafenski tranzistor pri 26GHz U veljači su u IBM-u brzine grafenskih tranzistora digli na 100 GHz, što je višestruko nadvisilo dotadašnje brzine s grafenskim tranzistorima, ali i silicijskih tranzistora s zasunom iste veličine. Ovo je također najmanji IBM-ov tranzistor І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 43 І

44 44 Slika 8: IBM-ov najmanji tranzistor zasuna od 40nm Slika 9: IBM-ov grafenski FET Slika 10: Integralni krug s grafenom (slika 8) koji su napravili s veličinom zasuna od 40 nm, dok je grafenski tranzistor koji je postigao brzinu od 100 GHz imao zasun veličine 240 nanometara. Te su pokazali da se grafen opravdano može smatrati nasljednikom silicija. Nedavno je IBM je objavio da je oborio svoj vlastiti brzinski rekord za grafenske tranzistore sa 100 na 155GHz. Prvi Intel-ov tranzistor napravljen od grafena je dostigao brzine od 100GHz, a proračuni kažu da bi prvi procesor dobiven kombiniranjem grafena i silicija sa multiplajerima mogao postići i brojku od 1000GHz (1THz). Grafenski tranzistor dijelom financira američka agencija DARPA koja radi na razvoju radiofrekvencijskih tranzistora za buduće ratne telekomunikacijske primjene. Osim pojedinog tranzistora raznim istraživanjima uspjeli su skrojiti nizove od stotinu grafenskih tranzistora u jednom čipu. Pritom su koristili tehnike koje se danas rabe u proizvodnji silicijskih čipova. Grafenski tranzistori su još uvijek pod budnim okom istraživača, koji su neočekivano otkrili još jednu prednost ove vrste tranzistora. U eksperimentima s ovim tranzistorima primijećen je efekt u kojem grafenski tranzistor u nekim područjima pri dodiru s metalnim kontaktima ima veće termoelektrično hlađenje od standardne proizvodnje topline izazvane prolaskom struje kroz otpornike. Pojava je nazvana samohlađenje (slika 11) za posljedicu ima da će eventualni budući čipovi zasnovani na ovoj tehnologiji zahtijevati manja hlađenja ili će moći raditi bez hlađenja uopće. Trenutna tehnologija tranzistora bazirana na silicijskom materijalu veliki problem nalazi upravo u zagrijavanju tranzistora. Slika 11: samohlađenje tranzistora Po pitanju stvarne upotrebe grafenski tranzistori su još uvijek realno daleko od masovne proizvodnje, kako zbog tehničkih problema tako i zbog ekonomske isplativosti Si baziranih tranzistora. 6. Primjene grafena Jedan od najmlađih postojećih materijala, grafen, već ima mnogobrojne primjene. Iako su grafenski tranzistori još daleko od konačne primjene, uvjerljiv su dokaz da bi se grafen uvelike mogao koristiti u elektroničkoj industriji. Osim što bi se mogao koristiti u proizvodnji novih, bržih računala, grafen bi se mogao primijeniti i kod komunikacijskih čipova te različitih tehnologija koje iziskuju ultrabrze tranzistore. U svijetu računala traže se radikalne promjene i sasvim novi princip rada računala. Silicij, primarni materijal u izradi današnjih računala, zamijenit će ugljik. Znanstvenici diljem svijeta već koriste grafen. Tim sa sveučilišta Rice konstruirao je novi uređaj zasnovan na grafenu, tip flash memorije s mnogo većim kapacitetom i bržim radnim odlikama u odnosu na postojeću tehnologiju pohrane podataka. Britanski su znanstvenici razvili ideju o mogućnosti provodnje svjetlosti te našli način za korištenje grafena za hvatanje i pretvorbu svjetlosti u uređajima za

45 optičku komunikaciju. Zbog toga što je praktično proziran, a istovremeno dobar vodič grafen se pokazao kao dobar kandidat za proizvodnju ekrana osjetljivih na dodir (touchscreen), te svjetlećih panoa. Na taj bi način čvrsti, fleksibilni i svjetlosno-osjetljiv grafen mogao popraviti efikasnost solarnih čelija i LEDica, kao i zamijeniti rijetke i skupe metale poput platine i iridija u laserima i svjetlosnim detektorima, obavljajući isti posao, ali uz osjetno manji trošak. Grafen se može koristiti i u energetici. Graphene Energy iz Teksasa je napravio ultrakondenzatore od grafena, za pohranu i transmisiju električne energije. Osim za pohranu, grafen je našao svoje mjesto i u proizvodnji električne energije, kao zamjena za silicij u solarnim kolektorima. A kompanije koje trenutno koriste karbonske nano cijevi za proizvodnju nosive elektronike polagano počinju prelazak na grafen, koji je tanji, ali i jeftiniji za proizvodnju. Mnogo istraživanja se provode kako bi se proizvodnja dodatno pojeftinila. Na području čiste znanosti, prema Geimu, grafen omogućuje vršenje eksperimenata koji uključuju kvantne čestice velikih brzina, o kojima znanstvenici u CERN-u mogu samo sanjati. Budući da je grafen gotovo dvodimenzionalan, elektroni se mogu kretati kroz njegovu mrežastu strukturu gotovo bez ikakvog otpora. U stvari, ponašaju se poput Heisenbergovih relativnih čestica, čija je masa mirovanja nula. Stvar je ipak nešto kompliciranija, ali ima brzo i prljavo objašnjenje. Želimo li masu u tradicionalnom smislu, predmeti moraju zauzimati neki volumen. Elektroni potisnuti kroz dvodimenzionalni grafen, nemaju ni jedno ni drugo. Drugim riječima, ista svojstva koja grafen čine toliko učinkovitim medijem za pohranu i prijenos energije govore i o osnovama prirode subatomskog svijeta. Tim s Harvarda na čelu s hrvatskim znanstvenikom dr. Slavenom Garajem nedavno je otkrio način na koji jedan atom tanak sloj ugljika brzo i jeftino čita kod ljudskog DNA, te uvidio jednu od mogućih primjena grafena u analizi velikih molekula. 7. Zaključak Razvoj nanotehnologije omogućava poboljšanje kvalitete života. Može se zaključiti da ultra brzi napredak tehnologije koji iziskuje sve veću minijaturizaciju tranzistora pomalo dolazi do svoje granice ukoliko se ne prijeđe na neku drugu tehnologiju pored čistog silicija. Grafen bi mogao biti jedan od najsvestranijih materijala koji uistinu mnogo obećava. Proučavajući njegova svojstva proizlazi da bi mogao biti jeftin materijal za prozirnu i fleksibilnu elektroniku zasnovanu na ugljiku kojeg se iz tog razloga i intenzivno proučava. Nadalje, u njemu bi mogao ležati ključ konstrukcije sićušnih računala, ali i baterija nevjerojatnog životnog vijeka. Ovo je dakle još jedno u nizu otkrića temeljenih na nanotehnologiji koje će vrlo skoro svoju primjenu naći i u složenijim elektroničkim sustavima, ali i običnoj elektronici te malo kasnije omogućiti neslućene prednosti srodnim znanostima i medicini. 8. Literatura [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] The possibility of using graphene nanotechnology in the production of transistors (2011) Sanja Grbac Babić, mag. računarstva Polytechnic Pula High Technical-Business School with public rights Riva 6, Pula, Croatia Summary Nanotechnology is the science of managing particles almost on atomic level. Nowadays it is applied in the manufacture of many products of everyday use. Graphene is a miraculous material which is produced from carbon. At the moment it represents the finest, but at the same time also the strongest structure. At room temperature it has a high number of electric charges, so it conducts electric energy very well. This article shows the results of researches focused on the use of graphene in nanoelectronics as a possible substitute for silicon. The properties of graphene are equally interesting for physicists studying the solid state as they are for engineers of electrotechnics for a whole array of reasons, of which the most important is probably the possibility of making circuits that would be smaller and work faster than those made of silicon. There are evidences of a huge number of possibilities to apply graphene, and the most important field of innovation would concern the electronic industry, computer technology, energetics, communication technologies and medicine. KEYWORDS: nanotechnology, graphene, atom, silicon, band gap, nanoelectronics, transistor, FET. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 45 І

46 Innalzamento della tensione per via elettrostatica Un esperimento con un condensatore piano Effetto Bosaz Prof. Roberto Bosaz Pistoia Riasunto Questo documento tratta un nuovo modo di aumentare la tensione tra cariche elettriche che si trovano su le pistre del condensatore. Le cariche elettrostatiche sono attratti in base alla legge di Coulomb. Con la generazione di un movimento delle piastre del condensatore vine svolto un lavoro. Questo provoca un aumento dell energia sotto forma di tensione. Il lavoro svolto può essere calcolato conoscendo la forza tra gli stessi usando il calcolo di Lord Kelvin della forza elettrometra. where: F = eo V 2 S2d 2 E = å Fdx since E = Q V, V = 2 E 2 Q F = Force εo = Vacuum dielectric constant V= Potential difference S = Capacitor plate area d = Capacitor plates distance E = Energy Parole chiave: Differenza di potenziale, condensatori, le cariche elettrostatiche. legge di Coulomb, Lord Kelvin, elettrometro UDK : Stručni članak

47 Descrizione del condensatore L esperimento è stato fatto utilizzando un condensatore in aria appositamente costruito. Esso presenta armature metalliche (alluminio) circolari aventi un diametro di 280 mm, con un foro centrale di 6 mm, e poste inizialmente ad una distanza di 0,5 mm. Il sostegno delle armature è stato realizzato utilizzando polizene, materiale che presenta un alta resistività (resistività di massa > ohm cm, resistività di superficie > ohm). Delle due armature, una è fissata al sostegno; l altra può traslare lungo l asse comune dei due dischi, mantenendosi parallela alla prima, per mezzo di un meccanismo a vite. L azionamento avviene quindi ruotando una manovella collegata alla vite stessa in modo da determinare l allontanamento fra le due armature. Descrizione della misura La misura viene eseguita allontanando rapidamente, al fine di limitare la scarica del condensatore, un armatura dall altra, subito dopo aver scollegato la tensione di alimentazione. Ne risulta, dopo l allontanamento, che la tensione si innalza. Il piccolo valore della capacità del condensatore impiegato crea non poche difficoltà per ciò che riguarda la misura della tensione: infatti, la misura della tensione induce una rapida scarica del condensatore sulla resistenza di ingresso delle apparecchiature di misura stesse, rendendo di difficile valutazione l aumento della tensione. Proprio per questa ragione, sono state inserite in serie alla sonda dell oscilloscopio utilizzato per la misura delle resistenze di elevato valore, al fine di incrementare la costante di tempo.. La tensione di alimentazione del circuito è di 50 V, mentre la tensione rilevata dal sistema di misura attraverso il partitore resistivo di ingresso di cui sopra e visualizzata sull oscilloscopio è di circa 6V. Il valore della capacità di un condensatore piano è dato dalla seguente formula: Capacità = εo * εr * Area / distanza che applicata al condensatore in esame fornisce: Area = r * r * π = 140 x 140 x π 3 x 3 x π = ( ,26) mm 2 = x 10-6 m 2 εo = 8,85 x Єr(aria) = 1, d=0,5 mm, C=1,1 nf La capacità del condensatore quando la distanza fra le armature è di 0,5 mm è circa 1,1 nf Il valore della resistenza di scarica è stimato intorno a 280 MΩ, comprensivo delle resistenze in serie alla sonda e della resistenza di ingresso del sistema sonda-oscilloscopio. Conseguentemente, la costante di tempo di scarica, uguale al prodotto fra la resistenza e la capacità, vale circa 300 ms. La costante di tempo di scarica ( τ = tau) consente di calcolare la durata del transitorio, che, comunemente, viene considerato esaurito trascorso un tempo di tre-cinque volte la costante di tempo Dal primo grafico (asse verticale: 1V/div; asse orizzontale: 100 ms/div), che mostra la scarica del condensatore senza allontanamento delle armature, si evidenzia che la costante di tempo pratica (che corrisponde al tempo necessario alla tensione per passare dal valore massimo circa 6 V - al suo 37% - circa 2,2 V ) è paragonabile con quella teorica calcolata (circa 3 divisioni, corrispondenti a 300 ms). Questo fatto ci porta ritenere che le perdite di carica dovute al non perfetto isolamento del dielettrico posto fra le armature (aria) sono trascurabili. Dal secondo grafico (asse verticale: 1V/div; asse orizzontale: 100 ms/div), si rileva come l allontanamento delle armature provoca un aumento significativo della tensione presente ai capi delle stesse, in corrispondenza della diminuzione del valore della capacità del condensatore. Nel secondo tratto della curva di scarica І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 47 І

48 48 si evidenzia, dalla maggior pendenza della curva stessa, una significativa riduzione della costante di tempo. Il picco negativo presente nella zona ove la tensione si innalza è dovuto alla vibrazione delle armature indotta dal rapido allontanamento delle stesse.. Allo scopo di aumentare la capacità sarebbe auspicabile incrementare le dimensioni geometriche del condensatore ed impiegare un dielettrico diverso dall aria. Le misure sono state effettuate nel laboratorio di elettronica dell Istituto Professionale A. Pacinotti di Pistoia, impiegando strumentazione di tipo didattico. I risultati sono stati riprodotti e discussi presso il Dipartimento di Fisica dell Università di Pisa; un particolare ringraziamento al Prof. Leone Fronzoni, Direttore del Centro per gli Studi Interdisciplinari dei Sistemi Complessi. Conclusioni La realizzazione del prototipo del condensatore variabile, così come descritto precedentemente, ha consentito di verificare, tramite un esperimento ed un procedimento di misura, quanto ci si può attendere dalla teoria e cioè che ogni qualvolta delle cariche di segno opposto vengono allontanate, il lavoro compiuto nell allontanamento si ripartisce fra le cariche determinando un aumento della tensione elettrica. In alternativa il fenomeno può essere spiegato anche considerando che il condensatore è isolato e quindi, a carica costante, una diminuzione della capacità comporterà un aumento della tensione in maniera inversamente proporzionale: V=Q/C. Sažetak Inoltre, rimanendo costante anche il campo elettrico E, potremo calcolare rapidamente la tensione ai capi del condensatore dopo l allontanamento delle armature. E = V i /d i da cui: V f = E d f dove E = campo elettrico, V i = tensione iniziale, V f = tensione finale, d i = distanza iniziale, d f = distanza finale Queste relazioni ci consentono di programmare la tensione presente fra le due armature modificando la distanza fra le stesse. L intento del lavoro proposto sta, oltre che nella realizzazione del prototipo, nell aver sperimentato un metodo di misura efficace per provare e documentare la trasformazione in oggetto (effetto Bosaz). Applicazioni Questo effetto presenta interessantissimi possibili campi di applicazione, dei quali si rappresentano soltanto alcuni aspetti. Innanzi tutto, pur essendo la corrente erogabile limitata dalla quantità di carica iniziale, grazie a questa trasformazione è possibile raggiungere anche notevoli valori di tensione, pur partendo da valori bassi della stessa e questo innalzamento di tensione avviene per via elettrostatica. Un dispositivo così realizzato potrebbe essere impiegato, per esempio, nel settore biomedico, laddove si richieda di regolare la tensione elettrica con continuità programmando la scarica in maniera precisa e tutto questo mantenendo il sistema isolato dalla rete di alimentazione (con la massima sicurezza), come nell eletrtrostimolazione. Infatti, un dispositivo fisico realizzato secondo il principio illustrato in questa esperienza, consentirebbe di stabilire in maniera sicura il valore della tensione elettrica raggiunto e quello della quantità di carica erogata nel tempo, senza richiedere l impiego di sofisticati sistemi di controllo elettronici. Un ulteriore applicazione del dispositivo in questione è come trasduttore di posizione lineare con elevata sensibilità per piccoli spostamenti, in quanto la conversione fra distanza e tensione può essere rilevata con circuiti ad elevata impedenza d ingresso mentre la separazione dalla tensione di alimentazione verrebbe ottenuta tramite interruttori di tipo elettronico Povećavanje napona elektrostatskim putem Eksperiment s pločastim kondenzatorom prof. Roberto Bosaz Ovaj rad opisuje način povećavanja napona električnih naboja koji se nalaze na kondenzatorskim pločama. Elektrostatičko punjenje događa se po Coulomb-ovom zakonu. Gibanjem kondenzatorskih ploča obavlja se rad koji uzrokuje povećanje naknadne energije koja se manifestira u obliku povećanja napona. Koristeći Kelvinov elektrometar može se izvesti izračun. KLJUČNE RIJEČI: Razlika potencijala, kondenzator, elektrostatsko punjenje, Colulomb-ov zakon, Kelvinov elektrometar

49 Un sguardo verso il cielo XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Luciano Kuhar, prof. viši predavač Politehnika Pula Pula, Riva 6 Vedo l Universo tale com è, perche, se sarebbe diverso io non sarei qui a guardarlo (Stephan Howking) Che cos è l astronomia, domandò qualcuno al grande fisico Stephan Howking (l Einstein vivente)? Per gli specialist, oggi è lo studio fisico dei corpi celesti, mentre all inizio del secolo XX era soprattutto lo studio dei loro movimenti, ma per i non specialisti l astronomia può essere qualcosa di totalmente diverso. Per un religioso può essere la ricerca di Dio; per un ateo la ricerca di leggi fisiche, chimiche, biologiche che spieghino l esistenza di quanto si osserva sulla Terra e nell universo; per un letterato può essere un insieme di parole o una raccolta di peotiche impressioni; per un agricoltore o un pescatore può ridursi all osservazione delle fasi lunari; per lo storico o il filosofo si può identificare con lo studio dell evoluzione del pensiero umano; per il tecnologo moderno può limitarsi allo studio del Sole con l intento di sfruttarne l energia. Insomma, ogni uomo cerca nell astronomia una risposta alle sue esigenze spirituali o materiali, alcune le trova noiose, altre eccitanti altre ancora troppo difficili. Rispondere a tutte le esigenze sarebbe illusorio - rispose Stephan Howking. Sommario Tutte le ricerche e osservazioni sull universo sono tuttora geocentriche cioè hanno per oggetto i diversi punti di quella cupola, che simile a una semisfera e limitata al cerchio dell orizzonte, prende il nome di cielo. Forse un giorno l uomo potrà viaggiare per l universo, ma per il momento resta legato alla Terra. I viaggi sulla Luna hanno coperto distanze insignificanti del punto di vista astronomico (appena circa km, quindi un pò di più di 1,28 secondo-luce). Fino al 1609 l unico mezzo di osservazione per l uomo è stato l occhio. Poi sono stati costruiti il cannocchiale e i telescopi via via migliori nella lavorazione, più grandi di diametro e percio capaci di vedere meglio e più lontano nell universo. Nel secolo scorso spettroscopi, lastre fotografiche e altri strumenti ausiliari, hanno reso più efficaci i cannocchiali e i telescopi per lscrutare il cielo. Dalla metà del secolo XX il radiotelescopio ha dato il suo contributo all analisi degli astri. Satelliti artificiali e sonde lanciati dall uomo hanno cominciato a vagare nello spazio. Tuttavia, nessuno strumento è capace di fornire immediatamente all uomo l informazione captata. Con i mezzi attuali le possibilita di contatto diretto finiscono per essere inesistenti. Un segnale radio impiega circa 1,28 secondi UDK 523: Stručni članak Esistono almeno 10 miliardi di galassie, ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle. I due numeri suddetti sono evidentemente approsimativi, ma se li moltiplichiamo fra loro troviamo che le stelle dell universo conosciuto o conoscibile sono circa 1000 miliardi di miliardi, un numero che si puo scrivere facendo seguire 21 zeri alla cifra iniziale 1. Siccome non possiamo cercare forme viventi sulle stelle, perché la temperatura è sempre troppo elevata, né dentro alle nebulose diffuse, perché hanno densità irrisoria. Soltanto i pianeti (o satelliti) possono ospitare qualche forma di vita. Ma quanti saranno questi ogetti nell universo? Dove e come cercarli? Parole chiavi: astronomia, spazio, sistema Solare, l esplorazione spaziale, intelligenza axtraterrestre, biomeccanica, SETI, ezobiologia, satelliti artificiali, sonde spaziali per andare dalla Terra alla Luna, ma le sonde o gli astronauti impiegano circa tre giorni per compiere lo stesso viaggio. Il rapporto tra la velocità delle sonde attuali (circa km/h) e quella delle onde radio e della luce ( km/ sec) il rapporto è quindi di circa 1 a Se applichiamo lo stesso rapporto di velocità per un viaggio verso la stella più vicina che si trova a una distanza di 4,3 anni-luce (l Alpha Centauri), costatiamo che per compiere il solo viaggio di andata, un astronave impiegherebbe circa anni. Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dell America) nel deserto do Mojave in California un centinaio di radiotelescopi, mobili su rotaie, si dedicano alla ricerca di extraterrestri in base al progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) studiando un migliaio di stelle poco diverse dal nostro Sole, in un raggio di 100 anni-luce. Aspettiamo i risultati. Il 12 dicembre 1974 è stato inviato un messaggio radio in codice binario (un linguaggio matematico) sui pianeti che potrebbero esistere sottoforma di un ammasso globulare. Si prevede che la eventuale risposta arrivera fra anni! І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 49 І

50 50 Immagine relativa a Via Lattea Vita nell universo? L astronomia moderna afferma la presenza di almeno 10 miliardi di galassie (10 10 ), ciascuna delle quali comprende in media 100 miliardi di stelle (10 11 ). I due numeri suddetti sono evidentemente approssimativi, ma se li moltiplichiamo troviamo che le stelle dell universo sono circa che nonostante un errore di molti percento, restano molte. Se consideriamo che il nostro Sole ha nove pianeti e ammettendo che ogni stella sia il centro di un sistema planetario simile al nostro, dobbiamo moltiplicare per nove o dieci il numero trovato in precedenza. Le stelle si riuniscono spesso in gruppi come, per esempio, le stelle doppie o ammassi aperti ed è quindi possibile che non tutte abbiano una famiglia di pianeti L unica cosa certa è che, per quanto si riduca il numero iniziale, le stelle dotate di pianeti restano sempre moltissime. L idea che soltanto il nostro Sole abbia generato una forma di vita e solo su uno dei suoi pianeti, appare assolutamente ridicola anche in base al calcolo della probabilita. Nonostante implicazioni di carattere religioso, oggi tutti accettano questa posibilità. Vicino a molte stelle come il Sole probabilmente esistono pianeti e qualche satellite capaci di presentare qualche forma di vita. Le sonde spaziali, che da qualche anno hanno iniziato lo studio del sistema solare, permettono di affermarlo. Forse cercar segni di vita soltanto sui pianeti e non sui satelliti potrebbe essere un errore sistematico derivato dalla nostra esperienza di esseri che vivono sul pianeta Terra e che hanno sostenuto fermamante l inesistenza di vita sul satellite Luna. Le fotografie dei satelliti di Giove inviateci da Voyager 2 sono estremamente significative. Le configurazioni che si osservano su Europa, Ganimede, Callisto e Io fanno pansare a lunghi periodi durante i quali si sono manifesate varie forme di attività glaciali e tettoniche dovute alla caduta di enormi meteoriti o comete. Il 30 giugno 1908 una gigantesca massa incandescente investi taiga di Tunguski nella Siberia centrale. L impatto fu così forte che generò un onda elastica atmosferica che orbitò intorno al globo per tre volte consecutive. Per due giorni l atmosfera fu piena di particelle di polvere diffusasi fino a Londra, a diecimilla chilometri di distanza. Il satellite che più di ogni altro scatena la fantasia è Io per i suoi vulcani in attività, e per la sua minima distanza da Giove che gli consente di integrare la poca energia ricevuta dal Sole con quella emessa dal grande pianeta. Quanti satelliti nelle condizioni di Io esistono nell universo? La possibilità che le stelle vecchie conservino ancora un sistema planetario viene generalmente esclusa. Però, restano tantissime altre stelle non troppo calde nè troppo frede, non troppo grandi nè troppo piccole (sia per quanto riguarda le dimensioni, sia per quanto riguarda la massa). Nel 1959 un gruppo di astronomi e radioastronomi americani del progetto OZMA, hanno cercato di captare dallo spazio eventuali segnali radio emessi da qualche civiltà extraterrestre. La ricerca non ha dato alcun esito, ma l idea non è stata abbandonata. Dal 12 ottobre 1992 (cinquecentesimo anniversario della scoperta dell America), nel deserto di Mojave in California, si continua con il progetto ora denominato SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence). Le uniche scoperte rese pubbliche (gli scienziati americani ci nascondono qualcosa?) si riferiscono ai pulsar, cioè alle stelle morte esplodendo e rodotte a un piccolo globo compatto formato in prevalenza di neutroni. La vita puo presentarsi in tante forme diverse, alcune molto semplici, alcune estremamente complesse. Alcuni microorganismi conosciuti sulla Terra potrebbero trovarsi anche su Marte (sonda Sorveyor). Forse sui pianeti lontani, che ruotano intorno ad altre stelle o addiritura sui satelliti di Giove (Io per primo), esiste una vita vegetale molto complessa o una vita animale analoga a quella terrestre di 70 milioni di anni fa. E la vita intelligente è possibile escluderla? La cosa meno probabile, tanto da apparire inverosimile, è che in tutto l universo soltanto l uomo, qui sulla Terra, sia capace di pensare, di riflettere, di ricordare, di scrivere, di creare opere artistiche o di formulare teorie scientifiche. È molto probabile che anche altrove esistano esseri pensanti più o meno progrediti dell uomo - dire più o meno intelligenti non mi sembra corretto, perchè bisognerebbe prima concordarci sulla definizione di intelligenza. Credo che esistono addirittura dodici definizioni differenti. La domanda essenziale è la seguente: perchè non siamo riusciti (ma neanche loro) ad attuare nessuna comunicazione? La risposta è difficile, ossia sono tre le risposte possibili. Prima risposta probabile: qualche possibilita potrebbe esistere se esistono esseri allo stesso nostro livello tecnologico sui pianeti (o satelliti) di stelle relativamente vicine al Sole. In questo caso si potrebbero scambiare messaggi via radio, tenendo conto che devono passare numerosi anni fra l invio di una domanda e la ricezione della risposta. Seconda risposta probabile: se esistono esseri molto meno avanzati di noi dal punto di vista tecnologico, incontrano molte difficolta nel ricevere e decifrare i nostri radio segnali. Sarebbe come comunicare via Internet con Archimede. Terza risposta probabile (personalmente la mia preferita): se esistono esseri molto più avanzati di noi dal punto di vista tecnologico, incontriamo noi molte difficoltà nella comunicazione. Chi può escludere, inffati, che sulla Terra stiano arrivando da molti anni segnali che noi non siamo in grado di ricevere con i mezzi di cui disponiamo e che neppure il progetto SETI riesce a decifrare. La domanda che posso farmi a questo punto è dunque: vedrò un giorno gli extraterrestri che vivono su un pianeta (o satellite) lontano dal nostro sistema solare? Con i mezzi di cui disponiamo attualmente appare chiaro che non li vedro mai.

51 Naturalmente si può pensare che siano loro a compiere il grande viaggio. Molti esseri intelligenti che vivono sulla Terra affermano di averli visti o addirittura che stiano in contatto permanente con gli extraterrestri. Esistono associazioni di ricercatori e osservatori di UFO (oggetti volanti non identificati) e si è arrivati a creare una nuova scienza, l ufologia. Le indagini, pero, compiute da gente scientificamente seria e competente hanno dimostrato che molti UFO si potevano spiegare con fenomeni naturali (riflessioni o rifrazioni luminose, fulmini glubulari ecc.), o con l effettiva presenza di oggetti lanciati dall uomo (satelliti artificiali, razzi, aerei non di linea ecc.), ma gli ufologi non credono a queste spiegazioni ufficiali e talvolta descrivono gli oggetti osservati in modo così inverosimile che, effettivamente, nessuna scienza sarebbe in grado di giustificarli. Evidentemente, la storia insegna poco agli uomini. Quando non si trova una soluzione, è molto comodo inventare angeli o demoni, divinita o altro. In genere, una persona scientificamente preparata che si trovi a osservare un fenomeno in apparenza strano, cerca (e normalmente trova) la spiegazione giusta. Personalmente resto dell idea che sarà molto difficile mettersi in contatto con gli esseri intelligenti che vivono al di fuori del nostro pianeta. Noi non conosciamo certo tutte le leggi della fisica, (dalla nascita di Galilei alla morte di Einstein sono passati appena 391 anni) e si può supporre che gli extraterrestri siano molto ma molto più avanzati di noi. Le leggi che conosciamo sembrano escludere la possibilità di viaggi lunghissimi per esseri di costituzione biologica simile all uomo, la limitazione vale non soltanto per noi, ma probabilmente anche per loro. Non li vedremo mai, ma tuttavia nell Universo non siamo soli. La questione dell esistenza di altri mondi come luoghi abitabili si è dibattuta prevalentemente solo dopo l invenzione del telescopio e la sua diffusione a partire dal XVII secolo (l idea generale in precedenza infatti era che le stelle e i pianeti - che apparivano come semplici punti luminosi fissati nel firmamento - non fossero veri e propri corpi fisici) Lo studio scientifico sulla possibile base biomeccanica della vita extraterrestre è noto con il nome di esobiologia o xenobiologia. L astronomo, astrofisico, cosmologo, astrobiologo e pioniere dell esobiologia consulente della NASA per le più importanti missioni spaziali planetarie americane e ideatore del progetto SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) era precedentemente l americano Carl Sagan (New York Seattle 1996.). Per alcuni la vita nell universo è nata e si è evoluta autonomamente in punti diversi, differenziandosi. Mentre per altri, sostenitori della teoria Io - satellite di Giove detta panspermia, la vita è stata generata da un unico tipo di spore che hanno provveduto a una base comune per ogni specie su ogni pianeta. Oggi, il cosmologo con una grande credibilitá e scientificamente serio, è Stephan Howking, docente di matematica all Universoità di Cambridge (la stessa che fu di Isaac Newton). Certamente i vari ufologi e varie ufologie non vale la penna neanche citare. La stessa cosa vale anche per le teorie creazionistiche. Literatura [1] Cavedon,M., Astronomia, Arnoldo Mondadori Editore, Milano, [2] Howking, S., Kratka povijest vremena, O. Keršovani, Opatija, [3] Einstein,A., Moja teorija, Izvori, Zagreb, [4] Sagan,C. Cosmos, Random House Edition, Jedan pogled prema nebu Luciano Kuhar Vidim Svemir onakvog kakav je, jer da nije takav ni ja ne bih bio tu da ga gledam (Stephan Howking) Sažetak Teza o vazemaljskom postojanju neke vrste života počela se razvijati tijekom XVII stoljeća sa konstrukcijom prvog teleskopa (Galileo, 1609.), unatoč tomu što se, zbog snažnog utjecaja katoličke crkve, to pitanje smatralo heretičkim. Znansvena spoznaja o mogućoj biomehaničkoj osnovi vanzemaljskog života danas je poznata pod nazivom ezobiologija ili ksenobiologija. Osnivač te znanstvene discipline je američki astronom, astrofizičar, kozmolog, astrobiolog, pionir i idejni začetnik prejekta SETI (Search of Extra-Terrestrial Intelligence) Carl Sagan (New York Seattle 1996.). Danas se ezobiolozi dijele na one koji smatraju da je život (ili neka vrsta biomehanike) nastao na različitim svemirskim kumulacijama ili planetima, te evoluirao i diferencirao, i one druge koji smatraju da se život generirao od jedne jedinstvene spore koja se prilagodila uvjetima na različitim kumulacijama ili planetima. Danas, kozmolog s najvećim znanstvenim kredibilitetom je Stephan Howking, voditelj katedre za matematiku na Sveučilištu Cambridge (katedru koju je prije oko 290 godina vodio veliki fizičar i matematičar Isaac Newton). Naravno razni ufolozi i ufologije ne zaslužuju spomena. Isto vrijedi i za razne kreacionističke teorije. KLJUČNE RIJEČI: Astronomija, svemir, Sunčev sustav, svemirska istraživanja, izvanzemaljska inteligencija, biomehanika, SETI, ezobiologija, Howking, Sagan, umjetni sateliti, svemirske sonde І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 51 І

52 Analiza elektroenergetskog napajanja kamenoloma Korenići XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Diego Dobrila, bacc. ing. politeh. Separat završnog rada na Politehnici Pula Visokoj tehničko poslovnoj školi mentor dr. sc. Luciano Delbianco Sažetak 1. Postojeće stanje Na lokaciji kamenoloma Korenići nisu izgrađeni objekti elektroenergetskog sustava, te samim time nije moguće osigurati kvalitetnu opskrbu električnom energijom za potrebe eksploatacije bez izgradnje novih transformatorskih stanica sa srednjenaponskim priključkom, kao i niskonaponskih razvoda do glavnih samostojećih razvodnih ormara, koje će osigurati dovoljne količine snage i energije za pogon strojeva, te proizvodnju i obradu kamena, pogotovo s obzirom na padove napona u niskonaponskom sustavu. Trenutno se dio potreba za električnom energijom pri eksploataciji arhitektonsko građevinskog kamena na lokaciji kamenoloma Korenići pokriva iz tri prijevozna diesel električna agregata snage 115kVA, 125kVA i 136kVA. Ovakav način proizvodnje električne energije je neekonomičan, jer uvijek postoji velika mogućnost ispada sustava, ali i mogućnost nastanka nepovoljnog događaja kojim može doći do onečišćenja okoliša. Zbog navedenih činjenica, ovakav način opskrbe električnom energijom ne predstavlja povoljan način napajanja za potrebe radova na lokciji kamenoloma Korenići za koje je, već u ovoj fazi radova, potrebna priključna snaga od po najmanje 200kW i to na dvije lokacije tj. ukupno najmanje 400kW. UDK :622.35](497.5 Korenići) Prethodno priopćenje Eksploatacija arhitektonsko građevinskog kamena stvara potrebu za znatnim količinama električne snage i energije za pogon strojeva za obradu kamena. Zbog toga je na lokaciji kamenoloma Korenići potrebno izgraditi objekte elektroenergetskog sustava tj. dvije transformatorske stanice, čija je gradnja zapravo i tema ovog rada. Uz to, provesti će se i procjena buduće potrošnje električne energije uz analizu isplativosti predaje elektroenergetskog sustava tog postrojenja na upravljanje i održavanje HEP-u. KLJUČNE RIJEČI: električna energija, elektroenergetski sustav, transformatorske stanice, transformatori, srednji napon, niski napon uzemljenje Kako bi se osiguralo kvalitetno i ekonomično napajanje električnom energijom, kao i smanjila mogućnost onečišćenja okoliša, planira se izgraditi dvije nove transformatorske stanice 10(20)/0,4kV, i to: 1. Tipsku transformatorsku stanicu Korenići 1 tipa 630(1000) kva sa betonskim kućištem dimenzija 4,2x3,2x2,8 m, i 2. Tipsku transformatorsku stanicu Korenići 2 tipa 250kVA na betonskom stupu. 2. Opis izrade transformatorskih stanica Korenići 1 i Korenići 2 U nastavku će biti navedeni važniji podaci karakteristike za obje transformatorske stanice, kao i način na koji će se izvesti uzemljenje istih Transformatorska stanica Korenići 1 Tip trafostanice: MTS-KK 1x630(1000) kva Sukladno potrebama tvrtke Kamen d.d. iz Pazina na željenoj lokaciji pokraj

53 kamenoloma izgraditi će se tipska transformatorska stanica sa betonskim kućištem sljedećih dimenzija: - dužina: 4,2m - širina: 3,2m - visina: 2,8m Oprema transformatorske stanice 10(20)/0,4 kv je ugrađena u montažno betonsko kućište, a ugraditi će se sljedeće: - jedan preklopivi energetski transformator nazivnog prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kv i snage do 1000 kva. U ovom slučaju ugraditi će se transformator navedenog prijenosnog omjera i snage 400 kva. - srednjenaponski distribucijski sklopni blok sa 4 polja (vodno, mjerno, vodno i transformatorsko polje). - sklopni blok niskonaponskog razvoda sa jednim dovodnim poljem i 10 odvoda. Transformatorska će stanica biti priključena na elektroenergetsku mrežu 10(20) kv kabelima položenima u zemljani rov do uvoda u transformatorsku stanicu. Uvod visokonaponskih i niskonaponskih kabela u transformatorsku stanicu izvesti će se kroz kabelske uvodnice ugrađene u betonski temelj. Kućište transformatorske stanice se sastoji od prostora transformacijske komore, ispod kojeg se nalazi uljna jama i od sklopnog prostora u kojem su smješteni srednjenaponski i niskonaponski sklopni blok. Kao što je navedeno, ispod transformatora nalazi se uljnonepropusna i vodonepropusna kada dovoljnog kapaciteta za prihvat cjelokupne količine ulja eventualno iscurjelog iz energetskog transformatora. Time je izbjegnuta mogućnost eventualnog razlijevanja transformatorskog ulja, odnosno širenja požara u okolni prostor Energetski transformator Transformator je smješten u transformatorsku komoru dovoljnih dimezija za smještaj transformatora do 1000 kva. U transformatorsku stanicu Korenići 1 u ovoj fazi izgradnje ugrađuje se transformator snage 400 kva koji zadovoljava trenutne potrebe kamenoloma. Transformator je opremljen kotačima i postavlja se na nosače pripremljene posebno za tu svrhu. Nosači međusobno nisu fiksno pričvršćeni, čime je omogućeno jednostavno prilagođavanje razmaka nosača ovisno o snazi ugrađenog energetskog transformatora. Hlađenje transformatora (u koji je ugrađeno ulje za hlađenje) predviđeno je prirodno, tj. putem cirkulacije zraka kroz predviđene otvore na vratima i na zidu transformatorske komore. Pristup transformatoru je sa strane ulaznih vrata u transformatorsku komoru, tako da je omogućen nesmetan prilaz djelovima transformatora koji se kontroliraju tijekom pogona (uljokaz, termoprotektor, preklopka), a sve u skladu sa tehničkim i zakonskim propisima. U transformacijsku stanicu se ugrađuje jedan energetski transformator, i to: - nazivne snage 400 kva, - naponskog omjera 10k(20k)/420 V, - preklopiv na kv, - sa regulacijskom preklopkom ± 2,5% i ± 5% za ručnu regulaciju na strani višeg napona u beznaponskom stanju, Naravno, u transformatorsku stanicu je moguće po potrebi ugraditi i druge transformatore, a sve prema zahtjevima i obimu posla navedenog kamenoloma. Neovisno o njihovoj snazi, transformatori se ugrađuju u isto betonsko kućište, a isporučuju se bez konzervatora, a obzirom na raspoloživ prostor kućišta, transformatori nazivne snage 250 kva, 400 kva, 630 kva i 1000 kva na poseban zahtjev mogu se naručiti te biti isporučeni sa konzervatorom i zaštitnim relejem. Svi transformatori su standardno opremljeni termoprotektorom za zaštitu od preopterećenja. Na svakom transformatoru je vidljivo istaknuta pločica sa tehničkim podacima transformatora, a na njegovom kućištu su izvedeni posebni priključci za uzemljenje sa vijkom M Srednjenaponski sklopni blok Srednjenaponski sklopni blok tip ABB Safe plus, 24kV, 630A, čini plinom izolirano, potpuno oklopljeno i od dodira opasnog napona zaštićeno sklopno postrojenje Ring Main Unit (RMU). Slika 1: izgled ABB Safe plus SN sklopnog bloka Važno je napomenuti da je sklopni blok ABB Safe plus proizveden po najstrožim kriterijima, te posjeduje certifikate ISO 9001 za kvalitetu u proizvodnji, te ISO koji se odnosi na očuvanje okoliša, a 90 95% dijelova skolpnog bloka moguće je reciklirati. Po konstrukciji, sklopno postrojenje je ustvari samostojeći ormar s lako pristupačnim priključcima i elementima upravljanja. Prednja strana je opremljena shemom sa signalizacijom stanja pojedinih sklopnih uređaja, a samo postrojenje sastoji se od sljedećih modula: - Vodno polje, - Mjerno polje, - Vodno polje i - Transformatorsko polje Niskonaponski sklopni blok Niskonaponski sklopni blok tipa MP NNB-1600/10 izveden je kao radionički zgotovljen i ispitan samostojeći ormar. Sastavljen je od dva dijela, a predviđen je za učvršćivanje na pod transformatorske stanice, iznad kabelskog kanala za smještaj kabela niskonaponskog odvoda. Sastavljeni ormar čine dva polja, odvodno polje i dovodno odvodno polje, ukupnih dimenzija: - Širina: 1,2 m, - Visina: 1,95 m i - Dubina: 0,325 m U samostojeći ormar ugrađuje se oprema slijedećih tehničkih karakteristika: - nazivni napon...0,4 kv - nazivna struja sabirnica A - nazivna struja odvoda A - nazivna kratkotrajna podnosiva struja kod 0,4 kv...25 ka/1s U dovodno odvodnom polju, u gornjem dijelu ormara, ugrađena je oprema za prihvat spojnog voda sa niskonaponske strane energetskog transformatora. U donjem dijelu ormara se ugrađuju niskonaponski odvodi sa rastavnim osigurač sklopkama, nazivna struje 400 A (odnosno prema potrebi trošila), sabirnice neutralnog vodiča (N), sabirnice zaštitnog vodiča (PE) i konzole za pričvršćivanje niskonaponskih kabela. U niskonaponskom dovodu s energetskog transformatora snage 400 kva, u gornjem dijelu ormara, ugrađen je kompaktni prekidač 400/230 V, 50 Hz, fiksne izvedbe s priključcima sa prednje strane, opremljen elektronskom zaštitom, okidačem za daljinski isklop i pomoćnim kontaktima. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 53 І

54 54 Slika 2: niskonaponski sklopni blok Preporučuje se ugradnja prekidača za 1250 A jer omogućuje kasniju zamjenu transformatora jačim snage 630 kva, bez rekonstrukcije razvodnog ormara. To je važno ukoliko investitor želi povećati instaliranu i vršnu snagu trošila prema planovima razvoja kamenoloma. U gornjem dijelu odvodnog polja ugrađuje se mjerni terminal tipa MT 10S namjenjen za lokalno i daljinsko mjerenje napona, struje, snage, energije, frekvencije i faktora snage. Tu se još ugrađuju odvodnici prenapona i automatski instalacijski prekidači za zaštitu pomoćnih strujnih krugova, a predviđen je i odgovarajući prostor za smještaj niskonaponske kondenzatorske baterije za kompenzaciju jalove snage energetskog transformatora u praznom hodu. Za napajanje kondenzatorskih baterija za kompenzaciju struje praznog hoda energetskog transformatora predviđena je u istom polju ugradnja osigurač sklopke nazivne struje 160 A, sa topivim uloškom osigurača od 125 A (odnosi se na kondenzatorsku bateriju od 50 kvar) Uzemljenje transformatorske stanice Korenići 1 Uzemljenje transformatorske stanice Korenići 1 izvodi se kao združeno zaštitno i radno uzemljenje, uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe, što znači da će uzemljenje biti izvedeno razdvojeno tj. posebno zaštitno i posebno radno. U ovoj prvoj fazi rada na samoj stanici uzemljenje će biti međusobno povezano. Unutar transformatorske stanice izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačenjem potencijala, tj. spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji u normalnom pogonu nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenje. Zaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača: sabirnog voda uzemljenja unutar kućišta transformatorske stanice i tri vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonske kućice, izvedenih FeZn trakom dimenzija 30x4mm. Pogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno, na 20 metara od transformatorske stanice, energetskim kabelom PP00 1x95mm 2 uvučenim u zaštitnu cijev PEHD 50, i tri kraka izvedena FeZn trakom 30x4 mm dužine 50 metara. Na sabirni vod unutarnjeg uzemljenja se na više mjesta spaja i galvanski povezana armatura armirano betonskih konstruktivnih elemenata kućišta transformatorske stanice. Sa sabirnog voda unutarnjeg uzemljenja se izvode i odcjepi za uzemljenje svih metalnih konstrukcija, kotla energetskog transformatora i sklopnih blokova s ugrađenom elektroopremom. Sva metalna kućišta elektroopreme povezuju se preko predviđenih vijaka na zaštitno uzemljenje. Povezanost metalnih masa potrebno je provjeriti mjerenjem i potvrditi odgovarajućim atestom. Nakon kontrolnih mjerenja može se po potrebi izvršiti odgovarajuća korekcija uzemljivača. 2.2 Transformatorska stanica Korenići 2 U ovom slučaju radi se o tipskoj transformatorskoj stanici proizvođača Končar snage 250 kva ugrađenoj na betonskom stupu. Sukladno potrebama investitora pri eksploataciji i obradi kamena u navedenom kamenolomu, na istoj lokaciji izgraditi će se tipska transformatorska stanica na betonskom stupu visine 10 metara, koja će biti udaljena približno 200 metara od transformatorske stanice Korenići 1. Stanica na betonskom stupu proizvod je tvrtke Končar, te je ovjerena kao tipska transformatorska stanica na betonskom stupu HEP-a, i za istu su izrađeni tipski projekti, pa se dokumentacija za njezinu izgradnju svodi na projekt prilagodbe lokaciji i eventualnim posebnim uvjetima. Obzirom na zahtjevanu priključnu snagu trošila od približno 200 kw, ugraditi će se primarno preklopivi transformator 10(20)/0,4 kv, 250 kva, a iz niskonaponskog ormara transformatorske stanice napajati će se razvodni ormari na samom radilištu. Niskonaponski ormar transformatorske stanice sastoji se od dva dijela. U prvom je ugrađena sljedeća oprema: - prekidač AS 500 A, - jedna tropolna pruga 400 A (paralelan izlaz niskonaponskog kabela), - dvije izlazne pruge 250 A (rezerva), - voltmetar i - instalacija unutarnje rasvjete ormara. U drugom dijelu je oprema za rasvjetu radilišta (bez brojila), te kondenzator za kompenzaciju jalove energije transformatora 250 kva u prazom hodu, koji se na sustav priključuje preko osigurača Uzemljenje transformatorske stanice Korenići 2 Uzemljenje transformatorske stanice Korenići 2 izvodi se isto kao kod prethodno opisane transformatorske stanice Korenići 1, tj. kao združeno zaštitno i radno uzemljenje, uz uvjet mogućeg lakog razdvajanja u slučaju potrebe. Na samoj stanici izvedena je zaštita od indirektnog dodira izjednačavanjem potencijala, odnosno spajanjem svih metalnih dijelova postrojenja (koji nisu pod naponom) na zaštitno uzemljenje. Zaštitno uzemljenje se izvodi kao spoj paralelnih uzemljivača dva vanjska prstena zaštitnog uzemljenja oko betonskog temelja stanice, izvedenih FeZn trakom 30x4 mm. S obzirom na činjenicu da je u samoj trasi napojnog 20 kv kabela položena FeZn traka dimenzija 30x4 mm, uzemljivač ove transformatorske stanice će biti povezan i na taj uzemljivač, a samim time i na uzemljivač transformatorske stanice Korenići 1. Pogonsko se uzemljenje izvodi kao izdvojeno, na 20m od stanice na prvom stupu NN mreže sa dva kraka po 50m i posebno još jednom sa dva kraka po 50m. 3. Analiza isplativosti predaje EES postrojenja kamenoloma Korenići na upravljanje i održavanje HEP-u Rad na eksploataciji arhitektonsko građevinskog kamena na lokaciji Korenići obavlja se tokom cijele godine, svim radnim danima (od ponedjeljka do subote, 8 sati dnevno), dok je nedjeljom kamenolom zatvoren.

55 Na toj lokaciji izgraditi će se 2 transformatorske stanice ukupne snage 650 kva (zidana TS 400 kva i stupna TS 250 kva), a buduće prosječno opterećenje u kamenolomu procijenjeno je na 0,7 odnosno 70%. Ovako visok prosjek posljedica je činjenice da će ukupna snaga instalirane opreme u kamenolomu biti oko 800 kw, što je i više od snage transformatorskih stanica, ali rad je moguć jer se faktor istovremenosti rada instalirane opreme kreće između 0,5 i 0, Procjena godišnje potrošnje električne energije po mjesecima Radna energija VT (kwh) Radna energija NT (kwh) Radna snaga (kw) Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO Tablica 1: procjena potrošnje el. energije kamenoloma Pod a) prikazana je procjena troškova potrošnje električne energije za godinu, za tarifni model srednji napon u koji spada kupac Kamen d.d. iz Pazina, dok je pod b) prikazana jednaka potrošnja za navedenog kupca, ali za tarifni model niski napon. a) Poduzetništvo, mjerenje na srednjem naponu: Cijena za poduzetništvo - srednji napon Godišje vrijednosti potrošnje Ukupno, bez PDV-a Radna energija VT Radna energija NT Radna snaga Naknada za mjernu uslugu i opskrbu 0,45 0,23 58, , , , Tablica 2: procjena troškova, srednji napon Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT, radnu energiju NT, radnu snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu, dolazi se do ukupne godišnje cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV a iznosi ,35 kn U slučaju da poduzeće za opskrbu električnom energijom, u ovom slučaju Elektroistra, preuzme na održavanje i upravljanje srednjenaponsku mrežu kamenoloma Korenići, a da se postojeća snaga isto tako rasporedi potrošačima na niskom naponu tj. razvodnim ormarima RO1, RO2, RO3 i RO4, tada bi kupac dobio drugi tarifni model, a mjerenje bi se vršilo na niskom naponu u svakoj transformatorskoj stanici posebno. b) Poduzetništvo, mjerenje na niskom naponu Cijena za poduzetništvo - srednji napon Godišje vrijednosti potrošnje Radna energija VT Radna energija NT Radna snaga Naknada za mjernu uslugu i opskrbu 0,52 0,26 70, Ukupno, bez , , , PDV-a Tablica 3: procjena troškova, niski napon Ako se zbroje ukupne cijene za radnu energiju VT, radnu energiju NT, radnu snagu i nakandu za mjernu uslugu i opskrbu, dolazi se do ukupne godišnje cijene za potrošnju električne energije koja onaj tarifni model bez PDV a iznosi ,25 kn Ukoliko potrošač ostane kupac na srednjem naponu, tada se osim troškova potrošene električne energije i troškova za isporučenu radnu snagu, mora računati na još nekoliko dodatnih troškova, a to su: - održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS Korenići ,00 kn - održavanje ovlaštene tvrtke za održavanje TS Korenići ,00 kn - ukupni troškovi po ugovoru o pogonskim manipulacijama i uslugama pogonske spremnosti ,00 kn Razlika u cijeni tada bi iznosila ,90 kn godišnje. 4. Zaključak Elektroenergetski sustav je danas jedan od glavnih pokretača industrijske proizvodnje, razvoja i gospodarstva općenito, pa ni Istarska županija nije iznimka. Teško je zamisliti moderan život bez energetike i elektroenergetskog sustava. Primjer tvrtke Kamen d.d. tipičan je primjer ulaganja u buduću proizvodnju tj. eksploataciju kamena i širenje kamenoloma Korenići. Pitanje na koje se tražio odgovor je isplativost ulaganja i isplativost predaje transformatorskih stanica na upravljanje i održavanje HEP-u. Isplativost ulaganja u elektroenergetski sustav je višestruko isplativa, počevši od saznanja da će u kamenolomu biti mnogo veća zaliha instalirane snage nego do sada, pa do činjenice da sada postoji mogućnost širenja eksploatacije na toj lokaciji. Sadašnjim stanjem na terenu kamenoloma, gdje su strojevi i oprema napajani električnom energijom iz tri agregata često dolazi do problema pokretanja pojedinih strojeva u trenutku dok su ostali strojevi pod velikim opterećenjem, a to je vrlo često. Tada agregati jednostavno nemaju dovoljno snage da isporuče zahtijevanu količinu električne energije. Ne treba zaboraviti ni ekološki aspekt ove problematike. Naime, diesel električni agregati velikih snaga pokretani motorima vrlo velikog obujma postaju i znatni zagađivači okoliša, a moguće je i onečišćenje prirode naftom. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 55 І

56 56 Nadalje, preciznim izračunima gdje su uzeti u obzir svi parametri kao što su potrošnja električne energije, troškovi održavanja transformatorskih stanica Korenići 1 i Korenići 2, te troškovi ugovora o manipulacijama, došlo se do jednostavnog zaključka da je u interesu poduzeća Kamen d.d. da zadrži transformatorske stanice u svojem vlasništvu. Tada će to poduzeće ostati kupac na srednjem naponu, što podrazumijeva jeftinije tarife električne energije, ali je kupac dužan pronaći ovlaštenu tvrtku za održavanje transformatorskih stanica, a HEP-u je dužan isplatiti troškove po ugovoru o manipulacijama. Kada se podmire svi navedeni troškovi tvrtka Kamen d.d. može računati na oko ,00 kuna godišnje uštede financijskih sredstava. Kako se ovdje radi o novim transformatorskim stanicama, ovaj zaključak još više dobiva na težini, jer se očekuje pouzdan rad cijelog elektroenergetskog sustava kamenoloma sljedećih godina, a nakon tog vremena moguće je da će i resursi kamenoloma biti iscrpljeni. Uz sve to, tvrtka Kamen d.d. ima pravo prodaje transformatorskih stanica skupa sa kamenolomom, a to znači da ,00 kn uloženih sredstava ostaje u njihovom vlasništvu, te samim time povećava vrijednost kamenoloma. Summary 5. Literatura [1] Pinter V. : Osnove elektrotehnike, 7. izdanje, Tehnička knjiga, Zagreb, [2] Niemand T. : Sustavi uzemljenja u razdjelnim mrežama, Die Deutsche bibliothek, Berlin, 1995 [3] Kamen d.d. Pazin: Glavni projekt izrade transformatorskih stanica Korenići 1 i Korenići 2, [4] Kamen d.d. Pazin: Godišnji izvještaj o radu strojeva i diesel električnih agregata u kamenolomu Korenići, [5] HEP-Vjesnik, Bilten broj 184. Pravilnik o održavanju elektrodistribucijskih objekata i postrojenja [6] Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih trafostanica (Narodne novine, broj 53/91) [7] c c125683f36fd39.aspx ( ) [8] d0fc1256f4a004aaa7b/$file/katalogc.pdf ( ) [9] 9c5cc1256f4a004a1693/$File/SECTOS-inst-pogon.pdf ( ) [10] Analiza razine kvalitete opskrbe električnom energijim NP Brijuni, diplomski rad, Lorenzo Belci, Pula, Analysis of Electric Power Supply for Querry of Korenići Diego Dobrila, bacc. ing. politeh. Exploitation of architectural and building stone makes a need for substantial amounts of electric power and energy to run machinery for stone quarrying. Therefore, at the location of the quarry Korenići is necessary to build an electro energetic system objects that is, two transformer stations, whose construction is actually the theme of this work. In addition, there will be measures and estimates of future electricity demand with cost-benefit analysis of electro energetic system of this quarry to be operated and maintained by HEP. KEY WORDS: electric energy, electro energetic system, transformer stations, transformers, medium voltage, low voltage, earthing

57 Upute suradnicima Časopis Techne objavljuje radove koji se recenziraju i one koji ne podliježu recenzentskom postupku u kojima se neposredno reflektiraju pitanja politehničkog odgoja i obrazovnja. Recenzirani radovi kategoriziraju se u sljedeće kategorije: - izvorni znanstveni članak - original scientific papers - prethodno priopćenje - preliminary communication - pregledni članak - author reviews - izlaganje sa znanstvenog skupa - conference papers - stručni članak - profesional papers - ostale radove koji neposredno ili posredno referiraju tematiku politehničkog obrazovanja kao i prikaze radova diplomiranih studenata Politehnike, radove nastavnika i stručnjaka udruženja inženjera. Izvorni znanstveni radovi sadrže rezultate izvornih istraživanja, orginalne teorijske ili praktične rezultate do sada još neobjavljenih istraživanja iskazana na objektivno provjerljiv način. Prethodno priopćenje sadrži jedan ili više novih znanstvenih podataka, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućavale provjeru kao kod izvornih znanstvenih članaka. Prethodno priopćenje sadrži nove rezultate istraživanja koji zahtjevaju brzo objavljivanje uz naglašenu ulogu autorovog izvornog doprinosa u tom području na već publicirane radove. U priopćenju se opisuju rezultati eksperimentalnih istraživanja odnosno istraživanja u tijeku. Pregledni članak ima karakter izvornih znanstvenih radova, sadrži cjelovit prikaz stanja i tendencija razvoja određenog područja teorije i prakse, s kritičkim osvrtom ili procjenom na orginalan, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegovog dijela, u kojem autor i sam aktivno sudjeluje. Citirana literatura mora biti dovoljno cjelovita da omogućuje dobar uvid i uključivanje u prikazano područje u odnosu na već publicirane radove. Izlaganje sa znanstvenog skupa je priopćenje podneseno i prezentirano na takvom skupu u pisanom obliku. Ono se objavljuje ako nije prije toga objavljeno u zborniku skupa. Stručni članak sadrži opis rada, dostignuća i rezultate stručnih istraživanja, korisne prijedloge i doprinose iz određene struke te njihove primjene u praksi i ne mora predstavljati izvorna istraživanja. Ostalo su svi radovi (recenzije, prikazi, vijesti, obavijesti, preporuke) koji se ne mogu kategorizirati i ne podliježu recenziji. Opće napomene 1. Časopis izlazi dva puta godišnje i tiska se na hrvatskom jeziku formata A4. 2. Rukopisi se dostavljaju Uredništvu na adresu: Uredništvo časopisa: TECHNE Politehnika Pula, Riva 6, Pula Tel: , , fax: Odluku o kategorizaciji i redosljedu objavljivanja radova ili prikaza donosi Uredništvo nakon recenzentnog postupka recenzenata. 4. Poželjni opseg znanstvenih i stručnih radova je do 16 kartica (jedan autorski arak), koji se dostavljaju na disketi, odnosno CD uz dva otisnuta primjerka na papiru formata A4 i veličini slova Times New Roman 12. Sve stranice treba uredno numerirati. 5. Nalov rada treba biti kratak i jasan. Na prvoj stranici rukopisa treba navesti ime (na) i prezime (na) autora i naziv ustanove u kojoj autor (i) radi (e). 6. Uz svaki rad treba izraditi sažetak do 200 riječi koji sadržava opći prikaz rada, metodologiju rada, najvažnije rezultate i zaključak te navesti ključne riječi od 5 do 7 pojmova i naziv rada na hrvatskom i jednom stranom jeziku. 7. Literatura se navodi na kraju rada po abecednom radu autora. 8. Rukopisi se ne vraćaju. 9. Prihvaćanje kategoriziranih radova za objavljivanje obvezuje autora/e da isti rad ne smije/u objaviti na drugom mjestu bez naznake da je rad već objavljen u časopisu TECHNE. І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 57 І

58 58

59 І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І І 59

60 VLADIMIR GORTAN d.d. PAZIN, Dinka Trinajstića godina iskustva Tel: (052) Fax: (052) OIB: vg pu.t-com.hr - građevinarstvo - bravarija -betonara - bijeli strop -pvc stolarija