I. ARHEOLOSKA ISKAPANJA

Transcript

1 I BRANKO. MARUŠIĆ Kada je bila setptembr,a mjeseca god Pula oslobođena, nađen je Arheol<>šlci muzej Istre (odsada AMI) bez, stručnog 'personala, a s osobljem migrirali su u Italiju i mnogi sitni prethistorijski i antikni predmeti, nešto antiknih kamenih spomenika ~ sva naučna aparatom. Glavno težiš te novog stručnog osoblja ležalo je sve do februara mjeseca god., bda je bio muzej otvoren za javnost, na reorganizaciji muzejskih izložbi. Dok je u novo~ muzej&<oj postavi usprkos prije navedenoj činjenici. <o migrctciji muzejskih predmeta, i.pa/k don:ekle dat uvid u.povijesna zbivanja i u stanje materijalne i -duhqvne kulture prethistorijskih i antiknih stanovniika Istre: ostala je srednj'ovjekovna izložba Qgra/ničena uglavnom.na 'Prikazivanje likovnog Sitvaranja na području armtekture 1 skulpture; nešto rbina ranasrednjovjekqvne kerami.ke iz Vll':5ara, Oprtlja, Midnjana, jjrio:na, Vizača i nek1h nepoznatili lokaliteta li nešto metalnih predmeta jz vremena Seobe naroda, a sve bez ikakvih pddata/ka o OIko'lnootim.a nalaza, bili su jedini predmeti, koji- su govorili o 100 čarstvu i obradi metala, pa donekle o etničkim nosiocima predmeta. 1 Literatura o' s.rednjovjedwvnim grobnim nalazima bila je skromna, a kontrola tih nalaza nemoguća, jer se grobni inventar inače brojn'ih grobalja nalazio u Tr&tu, a rekogoqsciranje nalazišta pokazalo j.e, da su bila groblja više ili manje eksploatirana do kraja, bilo sa strane A. Puschij'a, direktqra tršćanskog gradskog Muzeja na!k,raju prošloga li u prvim decenijama ovog stoljeća, bilo sa strane selj'a!ka, koji su prodavali islwpane predmete zastupnicima tršćanskog ' Muzeja. lzglerl srerlnjolvjekovnih naselj'a, privredna djelatnost stanovništva, etnička slika, rami utjecaji sa stl1ane i između pojedinili etničkih gm'pa u " samoj Istri, li.zgledi grobova i načini sahranjivanja, i t. d., sv~ ta pitanja čekala su na obradu zbog zanemarivanja srednjovjekovne arheologije -sa strane austrijskih i talijan5kih arheologa (.arusitrijski arheolozi bavjili su se najviše antiknqm i donekle prethistori:jskom i stamkršćanskom arheologijom, dok su Talijani zanemarivali -srednjovjekovnu arheologiju i iz potpuno po1il l Grada je obredena u članku B, Marušića, Starosl<WaDske i neke zgodnjesrednjeve!ke najdbe iz Istre, A'i"heo>}oški Vestmk _VIII, Ljubljana 1955, &tr ,

2 tičkih 1'a!ZIOiga).2 Budući da sam,time već mwijestio,radni prog ram s!i"edn~o'vjekovnog todjela AMI, lprikazat ću sada ukratko.rezultate ostvarivanja programa, odnosno sveukupni rad sr«idnjovjekovnog odjela AMI. I. ARHEOLOSKA ISKAPANJA 1. Naselja. Veća s~tem.a,1lstka iskapam.ja izvođena \su 'Uz pomoć JAZU u gold , na utvrđenom naselju-gradiš'tru Stari Gočan, koje se nalazi oa de..moj IStrani Raše,lalek<lJko na 'PQ1O'Vini puta ~zmeđu Barbana i Sve!llvinčenta. IskDlpano je nešto 'Sitambenih objekata, kovačka radionica, pren-omanička ci1k vica (sl. 1), d~{) bedema, gđ"adeoo.g kamenjem, koje je bho vezano malterom, mnqštvo gmčarije, a Old metala veći broj željez~log lopuda i oružja. RrukovOidiloc rwova,.kus'tols Baćić Boris, rawnatelj AMI, i!zvjerut će ill jednom od idućih brojeva SP potanko o i'sk<l!patnlju i njegovim rezult<ljtima. Veća sistematska iskapailja izvođena su u god , uz novčanu pomoć Uprave za otoke Brione u1.jltvrdeoom naselju u Gospinoj uvali na zapadnoj ob.ali otoka. Naselje je bilo napučeno od kasne AnHke do kasnoga Srednjega vijeka. Zacimlj~ve rezut.t<ljte.iskapanj a, u toku kqga je došlo na vidj'elo mnoo.tvo razne grnčarije (sl. 2), stakla, nešto meta1n!ih predmeta, temeljni zidoivi neke veće z-gra.de ipačetvqtilo.g HooptJa, s lerenama na vanjskoj površoin.i, cisterna-crkva(?) i ostad više puta poipravljatn.ih malih kuća pravo.kutnog ttlocrta, u temeljima kojih je utvrđen veći broj antiknih spolij a, donli. jet će izvještaj o i.skapanju, koji sprema rukovodiilac.radova MI<llkar Štefan, 1mstQs AMI. U Muzibelu kod Stinjana (gradska općina PuJ.a) iskopani su u ~ klopu ruševina!srednjovjekovnog naselja temeljni Z'idovti. neke kuće; kod~oga su nađeni hmj-ni ositaci ranosređnjo'vjekovne gmčlarij e (1S1. 3). U toku iskia'panja u Ciganskoj spilji kqd rmomjana (općina Buje) utvrdeno je, da su,ljudi i.$korišćivali spilju kao sklqll).ište u!razdoblju Seobe naroda i kasmje, u razdoblju fe<udalnih ro.tova Groblja. Uz 'veće -sistematsko iskapanje starohrvatskog g.roblja 'Illa redove u Zminju lu god , i() kome će podrobnije izvjestiti u 'SP,Baćić,Boris, i već O'bja'V'ljeno manje rorr<1iranje na brežuljku sv. Margarite u Bujama,3a v.ršena su manja sondiranja još god.. na Rogatici, i god. ru VižiD'ad'i kod Kaštela, Čeleg1i kod Novigrada, Gumnu kod VOIdnjana, Peroju i god. 'u Fa.žani. 2 Da je bija si1ednjovječna arheologija zalooravlj'ona iz 'Političkih Tazloga, vi.di se iz govilra, koji je OOr7,ao 6. X god. F. Salata, Teg'ional'11.i -povjesničar i senator kraljevine Italije, na otvorenju KTaJjevrskog Ar1hoolo!lrog mmeja Istre. On je medu 06talim izjavio o.vo:»non p;reocoupati di.dover.ri'vda.re inesi&tenti memoxie d, altre civilta (mtisli na l['.imsku civilizaciju, B. M.).in questa Provincia o di do>ver rimuovere mati vedute testimoniante (-misli shwenske, B. M.) a.vvlei'se aj aj.ootro dili-i.tto di roggere«(atti e Metmorie - iltsajcia AeM, vol. XLII, Pula 1930, str. 229). 3 Potanje vidi u,.izvješta.ju :o lskopayan,ju Ciganske spilje«, k()j~ je obj'(wio B. Batić u Godilnjaku pod-ruž nica PDH u Rijeci i PuU," Rijeka 1956 (u tisiru).. 3a B. MaTušić, StillToolillvenski grob v Buj ah, Arheološki Vestntik, VIllI, Ljubljana 1955, str

3 / ' viiinad".l(dtei.. c i4 "'UIIA Hi4A -aui e QPIlTUi SV jhini\ e"iiil/am i'ol.al:iwe.i(...~()j~a.iaiqi auq ItEiICA PENičic'; sv. Lovut.STl\ti~O(A'" ~04A"TI'" l. 213

4 Na Rogatici ('Općina Vodn}an) iskopao je Batić Boris uz Q;ido.ve starokrićanske 'Crkve -5 ko.sturniaa, a u samo.d crkvti jednu!kosturnicu. U sipu nadena je izvanredno lijepo. očtjlvana ukosnica od bronce, 'koja.ide u VI., VII. st. U Vižinadi kod Kaštela. (o.pćina Buje) iskopana šu dva gro.ba, jedan u o.kviru novo.vjeko.vn'og gro.blj'a o.ko. arkve sv. Mihovila, drugi u istom redu, ali WNan ~idova <Dovovjeko'VlO'Og groblja. Rezultati: sondiralilja je idući: u Vižinadi kqd Kaštela nalazi se veće.ranosrednjovjeko.vno(?) groblje na redo.ve, koje je b:ilo poowije illeke cezure ndi još žive irarucije djelomice ko.rišteno. ponovo. u :iste.svrhe. Zbog atipičnosti nađenih predmeta (2 prstena od btooce, o.vratil'ica od jagoda iz stakla, stajklene pa&te, jantara i rezbajrene.kosti, vršak strelice s "OŠtri-com,pačetvornog prijesjeka, oo željeza) etnič.ko.g je nosioca 1iasada još prerano. odrediti, iak'o posto.je u grobno.j arhitekturi ndlce srodnosti sa staroslavens1cim gro.bov~a,.lroje je asko.pao A. P<uschi oko. Oprtija. U Celegi lood Novigrada iskopano je 9 grobo.va, ko.ji su 'l'a1imjemeni u dva reda. Dosta dubo.ko. u zdrajvicu ukopani grobo.vi (dua grobova nailaze se izmedu 80 do. 100 cm i8'pod sadašnje površine zemljli.šta) dblo.ženi su kamenim pločama, po.krtveni poklopnim pločama (sl. 4 a, b), dna su tisto taiko. o.bli.čno po.plo. čena, u jedno.m je slručaju dvo.jni grob uokviren. zidićem, kolj.i je veza:nmaltorom. Iznad pojedinih gr.obovta nalazi <se u jedno.m ili u dva horirlontalna reda 'zaštitni \Sloj o.d pravilno. postavljenog kamenja, ŠItO &tvara u'tiisalk male go.mrie. Iznad i oko. grobova ualaze se ostaci o.d nadgro.bnih g'ozbi (razna grnčarija, medu ostalim dno lo.nca s plastičnim žig'om i jedan lonac, ukrašen na ramenu i unutrašnj'oj stmn.i ušća valovnic'om, pa o.dlomci staklenjih čaška 'Od.$vijcllozelenog malkia). Groblje je bilo. podijeljeno. ill više dijelova z~dićima, koji su bili zidani djelomice malterom (u takvo.m 2Jidu nadena je d'obro o.ču V'ana antikna.stela), a,djelomioe u suho.zidnoj tehnid. Budući,da nisu u gr'obovimfl ' nađe~i gr.obni prilozi, a 'Od no.šnje nađen je samo. jedan o.k'vlir spo.ne o.d bro.nce, i u o.vom <slučaju je j'oš preran'o govoriti o. etničko.m nosiocu.i o. Vtremenu, kada je l>ilo. gro.blje u upotrebi. U Gura?2u iskopana.su četiri groba uz vanjsku po.vršinu južno.ga zida prero.mallfi.čke crkve sv. Šimuna. Jedan grob, zidan ČV.I\'l<to. od klesanaea,.ko.ji su po.vezani mal tero.m 'Od živoga kreča j stučene cigle, ide.po tehnici zidanja i stratigrafiji (s obzijro.m na temelje crk've i na os.tale gro.bo.ve) u VII., VIII. st., kada je građena ci'kva, dok idu ostali po. nadeil'im skudelatima mletačlcih duždeva <Da kraj XIII. i u prvu pol'ovinu XIV. st. U grobovima nađeno. je jo.š nešto. grnčarije, stakla i dvije željezne Slpo.ne. Svi su grobo.vi etažni, a pripadaju romalllskom s tano.vniš.t vu. U Peroju i.sk'op.ana "s~ isto. ta.lro 4 groba, i d:o dva lz kasnoga Srednjega vij'e'ka uz juž,ni zid preromaničke crkve»ko.d Mise«i dva, o.d ko.jih je m'oma jedan isto.vremen sa crkvo.m, a jedan mladi, uz \'ijeverni zid cr~ve..j ovi su g robovi ebažn.i j pr1padaju romansko.m stano.vništvu. Lspred.crkve sv. Elizeja kod Fažane istražen'o je 6 u živu skalu usječenih gro.bnica iz VI., VII. st. (,sl. 5), 4 grobnice nađene SU već <spo.lirallle, 2 su bile netaknute. U njima je.ležalo. po. više ko.stura, a nađen Je i 1 željezni n'ož, 1 bro.nčani instrumenat za čišćenje uha i no.ktiju, 1 okvir spo.ne s tipičnim

5 trdkutnim OkDvom na proboj, kdji se može pouzdalilo 'silaviti u VI., VII. K. nešto grnčarij -e i nešto ISfukla. 3. Ar~itektu:a. Glavna pažnja posvećena je kultnjm objektima, koji su po tloortno] osnovi srodni preromanič*oj ciikvenoj arh'itekturi 'll Pr.ihinDV'll Blatn{)lgraKiu. GOod vršeno je iskapanje na ostacijma crkve sv. Šimuna u Guranu kod Vodnjana. Utvrđen je tl'ocnt pačetvorne građevine s,trda'pisidnim kor<>m; aps~de zaobljenih uglova ucrtjane su u ravnq ztačelje. GrobOovi s kraja XIII. i iz prve 'Polovine XIV. st. po$i:a'vljeni su imad visine bočooga ulaza, gdje su b.ili z!d'ovi iz,vađeni zajedno s temeljima,,pa prema t{)lffie crkva već tad'a nije!hila više lu upotrebi. U samoj crkvi utwđene su dvije farze, prva, k'0ju predstavlja avorajls!ka c-rkva s pregradom (nađen je».in sihl«stylobat pregrade, za stepeojiou druge f<lize upotrebljen je dio pregradnog stupa s urezanim latinskim križem -raširenih i!zatvorenih :krakova, dok je u pločniku druge faze utvrđen ulomak natpisne 'grede) i rpl'očnilkom, i druga, kada su na pločnik prve fa'ze postav.ili 4 zidana pilastra.i d.ignuli 'Površ inu za 30 om; pl'očoik druge f'aze pokrio je SJtylolbat pregmde, d<oja j e tada eliminirana. Iskapanje u Guranu potvrdil'o bi mišljenje madžarskih arheolo.ga,4 da -idu.crkve pačetvornog tlocrta s troapsidnim kopom :i. ucrtanim <l'psidama u I..stri već u VIH. st. i da možemo u Istri blažiti grrađevinare i klesare, koji su gradili crkve u Pdbinovoj Donjoj Panoniji.. U toku manjeg raščišćavanja utvrđen je.t1ocnt -crkve sv. Mikule u Banjolama kdd Pule, koj1i. je sličan t1ocr'<tu god posvećene Marijine crkve u Blatnogradu. Nađeni arhitektonski Dstaci - dva prelombardska kubna kapitela, postav.jjajuterm'i!l1'lls post quem Dko god God izv,ršeno je manje iskapanje na sv. Platonu kod Osora, gdje je ' dob-iven tlocrt manje d'vorans:ke crkve ls dvije izhočene polukružne apside j Il!ađeno nešto kamendg or!kvenog pokućstva iz vremena oko god God je u torku zaštitnog iskapanja potanko proučena orkva sv: Mikule u Puli, građovtim iz VI. st., s r<l'venskom arpsiddm i polihromiranim pavimentalnim mozaikom, 1roji Je ukrašen geometrijtskim uzorcima (sl. 6).7 Iste godine iskopana je u Puli između crkve sv. Mikule oi bazili'ke Marije FDrmoze široka aps i;da, koja je pri.padala.kdmpleksu samos'bamkih.zgrada ispred halzil1ke Marije Formo ze. Zidovi rupside postavljeni su na amrt:ikni pavimentalni mozaik koji se mlazio II atriju anllikne villae wrbanae. Kod iskapanja u si.pu nađen je ulomak Ik.dža (inv. br. S 289, sl. 7) od mramora. B aza križa ukrašena je troprutastom valov:i-tom viticom i srcolikim listo'vima, u koje su svrdlom lrzdubena kružna okja. Uloma:k je V1isolk 47 cm, ši110k 21 (ll)l i debeo 8 cm. Stavljam ga li v.rijeme oko god D. D ercsenyi, L'Eglise de P<l'iibina a Zalava.r, I!tude:s Slaves et Roonaines, II, Budapest 1948,!ltr Vidi članark B. Marušića, Dva spomenika zgodnj{ls/"oonjeveške a.rhitekture ill južne Istre. Ar.heološki Ves-tniJk, VII, Ljubljana 1956 (u tisku).. 6 Vi:d.i članak B. Maru5i6a. Novi spomenici oranosreil.njovjekoovne skulpture l! htri i nil Kvarnerskim otocima, Bulletin Insti,tuta za l.ijlrovne rumjetnosti, G.. IV, hr. 8, Za/g'reb 19~6, str , sl. 2,,tabla Vidi navedeni članak B. Ma.rušića (Dva spomenika).

6 /.. II. R E K O G N O S e I R A N J E T E R E N A Pri raznim ()ibiijtscima Š'iTOm. čitave 1s.tre prona.đena <su na uznim mjestima nova, nepoonala srednjovjekovrua nalazišta i spomenici, pa pregledani već iz literruture poroaiti nalam. 1. Naselja. Zbog ekonomske eksplo<lltac~je, feudalnih ratova i r.aznih zaraznih bolest.i 'izgubio je mlel!ačk.i dio Istre u XIV. j XV. <st. veći dio svoga stanovništva, brojna su naselja QlPustjela, a na njih.ovu mjestu nahl:z'e se danas ruševine prekt1ivene dračom i trav.om. Poš.to ima AMI u nacrtu i~radu arheološke karite srednjovjekovnih nalaza u južnoj Istri, bilo je potrebno, da se kao osnova za dalji rad i ko'ilačnu. obradu raznih pitanja,iz područja polvijesti kolon:izacije južne Is,tre u Srednjem vijeku točno unesu na geografske!karte (1 : ) Ip.o mogućnosti sa slta.rom toponomastikom, looja nam je poznaita iz sav.re~enih pisanih iq;v'ora i katastarslci.h mapa, ostaci i ruševine srednjovjekovnih naselja..dosad.a su djelomke obrađeni,sektor 2'Ja,pa.dno od ceste. Pula-Pomer i kompleks i>z1jleđu Pule-Loborike-Djvšića-Vodnjarua-Bala-Peroja i Fažooe. Osbu naselja Guran i Midrijan,izgledaju nar-očito prikladni za veća sistematska iskapanja. 2. Groblja. Rekpgnosdrana <su već.iz literature pozn!ata Illafazišta starosjavenskih g.robalja Mej:ica kod Buzeta, Zaj~ji breg kod Velikog Mluma, Sy. Jelena kod Oprdja, Peničići kod Svih Svetlih:i Kaštel kad 'Buja. Usprkos teme IjiJtoj eks.pl-oataciji ovih g.robalja nameće se polrreba, da se izvedu još neka probna 5Qndira.nja na Mej.ici i lispod plooni1ka u cpkv.i sv. Jelene kod Oprtlja. Crkva SIV. Jelene je romani.čka građevina - freske u njoj su nz druge polovine XV. st. - te je vjerojatno p<>&tavljena na mjesto.staros.lavooslkog, u suštini neznabožqčkog 'grohija. Ukoliko je n'avedell!a hllipoteza točna, nalaze se možda ispod pločlllika ' u crkvi još neošltećeni s.taroslavenski grobovi ' U ofni;r dolmi još <sondiranje na Zaj 'čjem bregu, gdje su g~ p;ronrullli glagoisku najtpislnu ploču. Gro'bovižmillljs-koga ti.pa utvrđeni su kod D-uagrada (općina RoV'inj). Veće groblj.e na redove s kosturnim grobovmra, koji su h.il:i obloženi kamerum pločama, nalazilo se po pričanju Gortana Ž'iMka iz BerlIlla na Orljaku iznad Berma; groblje je uništeno kod k.opanja jama za looe.. R<lI~om Srednjem vijeku,pripadalo je vjerojatno i manje groblje na KriŽ1i kod Grdog sela (općina P:a:71in). Tu su naišli god na jugozapadnom. dijelu prirodnog humka kod izravnanja zemljišta na 7 kosttumih grooova, u kojima 'Su billa uz odrasle ooobe pohratnjooa i djeca. Ne.ki g,robovi bili su. u cjelini obloženi!kamenim pločama, a neki samo uz gornji duo kostura. Grobovi su bili pokriveni u dužini kamene obloge i poklopnim, t. j. vodoravno položenim pločama. Mrtvaci su bili. u grobove položeni tako, da je bila glava okrenuta prema zapad.u i ne prema ilstoku, IkaQ što je slučaj u dosa'da pozna.tlim s.taroslav'enskim grobovima u Istri. Nije isključeno, da gr.abofvi pripadaj'u razdoblju Seobe naroda. Od inventara nađeni su željezni vršak strelice i veli~ pasna spona, Ikoje je vllasnik zemljišta, sdja:k Pulić Anlbun iz Bel~ćir nažalost zra:bacio. 3. Skulptura. Ko.d re.koglllosc,i;ranja,terena ev.~denti.rani su brojni sp~menici skulpture iz starokršćanskog, ibizatntskog, p.reromaničkog iranoromaničkog 2i6

7 razdoblja. Neke od 'Ovih sam već objavio,s a opis nekih, ikoji su nađeni poslije predaje rukopisa, dajem u idućem tekstu. Pula, Medulinska ul. br. 22. Na zidine pil!<lstre kod ulaza u dvorište po stavljena su na origjoo.lne baze 'Okruglih stupova dva skoro' potpuno jednaka, dobro očuvalla.kap~tela (~l. 8) od yapnenoa. Svaki kaphtel uk.rašen je u dva reda s 8 gil.a1jkih, prema van isp'i"uženih Usto va; ugaoni lis,tovi u drugom redu su.ličas<ti su i llžlijebljeni na bočnim stranama. Uz 'Ovaj motiv, koji je preuzet sa srarokršćanslcih kapitela iz polovine V. st., nalazi se na kapatelima motiv voluta stroprutastim stmkovima, koju su klesani u tehnici kosoga usjeka. Zbog toga stavljam kapitele s nekom rezervolill na 'Početak lx. st. 9 PrOlIOjer donje s-trane prvoga kflp\tela je 22 cm, visima 44 cm, veličina go.rnje horizonfalne &trane 43 om X 43 om, a promjer donje strane drugoga kapiltela je 36 cm, V1isina 47 cm, veličina gornje horizontalne površ:irne 46 cm X 46 cm. Sikići. Za gredu.wnad prozora god zidanog hljeva u šikićima br. 2l. (vlasnik hljeva je Božac Antun) upotrebljen j.e 'na.donjoj i lijevoj strani odbijen 'Pregradni p.ijastar (sl. 9a) od vapnenoa, Ikoji je uk.rašen talasastom zaobijenom viti com. Od v.i.tji.ce se odvajaju na desnoj strani -stupa upravihrim razmacima koso postavljene olute dvo'prutastjih strukova, a na lije voj lozilli li.s.tovi; polje ilzmeđu. listova i v:itice ispunjene;> je grozdcwjma i u jednom slučaju fugurom divljega prasca. Očuvana visina stupa iznosi 100 'cm, oču~na širina 18 cm, a debeo je 16 cm. Stup, koji je donesen s rušev'ina jedne od dvjju crkvi srednjovjekovnog naselja Turtili'ana (stanovnici Šikića.narz;i-vaju ga danals Turćan).10 Jadreški. Na.vanjskoj površini začelja ~Čalićeve štale«na'lazi se odlomak s dvije strane odbijene u()lkvirene g,rede od vapnemca, koja je ukrašena s dv1ije nalsuiprot pootavljene talasa:ste crte, koje su :urezane u llikrasno polje i!oeodn-eđenim motivom (možda žitni klas) između crta. Očuvana širina grede je 33 cm, visjna 14 cm. 11 Sišan. Na vanjskoj površilni zapadnog zida groblja vid!i se odlomak na dvije strane odbijene i na jednoj strani ootećene grede (sl 9b) od vapnenca. Ukrasno polje pod'ijeljeno je u dva dijela: go.rnjj je ffipunjen 'lls'prav!110 postavljenim kukama ši,rokih strukova, donji široo.ootračnom viticom, Ikojoj je gornja površina paralelna s poljem, na koje je ukras pos ta:vlj en. Od vitice 'se naizmjenično odvajaju s.tilizirani palmini llstovri, a kod kuka očuvan je u jednom primjerku. još pokušaj izve'dbe tjroprutast~g struka, pa možemo tako gredu staviti u razdoblje rane romacike. Očuv<llJla širina grede je 75 cm, očuva:na V1isina 23 om.l! 8 B. Marušić, n..d. (Novi spomenici). 9 M. R. Mirabella (AeM, XLVII, sh' ) ni.je svratio paž-nju na troprutaste strukove, pa uspoređuje kap-ite1e sa sta.rokršća.nslcim kapi.teliroa iz pol. V. st., koji su nađeni k,pd iska- panja 'bazilike sv, Feličite u Velikom polju kod Pwe (A. Gntirs, Friihe chtistliche K.ultanlag-en im siidlichen Istrien. Jab-rbuch de8 kull8thist. J.1l8t., Hef.t I-IV, 19'il, sh'. 34, Ill. 30, 33). 10 Naselje Tu.rtilian i crkve pominje B. Schiavwzi lu članku "Attraven;o l'a.g>ro oolonico di Pola«, AeM XXIV, Poreč 1908, str Ulomke»bizantske«sku.Lpture pominje i B. S<:hiavuzzi, n. d., ~. l4l 1.2 Ulomke»bizanl5«e«skulpture u SišalJID pmninje V. M{)nti u. "Cenni storic i di SilSsano", P{)reč 1911, str. lo (ulomak u dvorištu kuće SandM nestao je kod rušenja dvorišne og.rade). 217

8 U zid.o ve gwblj1a ugradeno je j.oš nešto spoljja, medu ostalim!i,d va odlomk~ polu-kružnih pl'ozora, ali nažalost tako, da je danas vidljiva samo neukrašena str~na, pa će zato trebati sumnjive odlomke izvaditi iz izdova. Sv. Petar kod Medulina. U suh.ozidnoj ograrli ~spred romaničke seoske crkvice i Lijev.o od nje s pačet~omim brodom i pol'llkružnom izbočenom a,psidom, k<oja je nešto uža od broda, nadeni BU ovi odlomci kamenog crkvenog pokućstva : 1. Dva ulomka raščlanjenog polukružnog por.tala od vapnenca. širina raspona jednoga je 26 cm, a drug.oga 16 om, visoki su 12 cm, dok njlihova debljina iznosi 21 an.. 2. Djo srupića s jednostavnom glavicom 'Od vajpnenca. Očuvana visina stupića je 40 cm, promjer 14 cm, veličioja gornje ho.riwntalne površine glavice je 14 cm X 14 om. 3. Dio nedovršenog ak.roterjja od vapnenca. Vlisina akroterijra je "16 cm, promjer donje mrane 11,5 cm, širina gornje h'ortiz-ontalne površirne je 14 cm. o 4. Dio grede"oo vapnen'ca. Ukrašen je dvoprutastim lukovima, ~zmedu kdjih su trokutne udubine. Uloma k je visok 15 cm,.debeo 10 cm, a.očuvana širina iznosi 36 om. I taj je.odlomak, što se ~ame izrade tjiče, nedov,ršen, št.o navodi na pomilsao, da je kameno ctkvooo pokućstvo klesajdo na licu mjesta, a kod rada' oštećeni dijelov:i su zabačeni :i tkas:nije umetnuti u ogradu. Galežan. Na vanjskoj površini desn~ga zida gotičke crkvice ;sv. Antuna uzidam su :kao s,polije: 1. Ulomak pregradnog pilastra od vci!pnenca. Srup je na go.rnjoj strani uokviren šit(~kim i glatkim, a na lijevoj malo užim okvir.om. Na desnoj strani je oštećen, na donjoj OObijerl. Ukrasno polje wpunjooo je hoprutastim kompliciranim pleterom, kojfi je!sastavljen od kružjno-čv'omog pletem, kombiniranog s prepletom nasuprot,posilawljenim troprutasllim perecima, koji su povezani d:ijag.onalno postavljenim cik-cak.trakama. Čitav!Uzorak izveden je u jednom 'potezu. Zoog njegove 'loompliciranosti stavljam stup na haj X. st. Ulomak je vjsok 45 cm, a širok 28 cm. 2. Kao prnje, samo da je ulomak,zaključen na donjoj, oštećen na lijevoj i odbiien [la gornjoj IStnani. (sl. IDa). Ulomak je visok 50 om, a širok 28 cm. 3. Dio pregradne ploče (lsl. lob) od vapnenca. Okvir ploče je sličan okviru stupa. Ploča je nra tri IStrane cjeloviia, na desnoj odbijena. Ukrasno polje ispunjeno je uz gornji i donjj okv,ir nizom troprutasltjih dvojdlih rombova s petljama na 'UgI<Wima, kojj se najaze u sredini ukrajsnog polja; petlje susjednih rombova rneduoobom se ~repleću. Kompliciranost uzo'l"lka i isti OIkyir kao na stupu pod br. 1, 2 IStaJvlj.ajlll pl.ocu, koja je vlisoka 80 cm, a u očuvanoj šidni šip()lka 45 cm, u.drugu pol.ovinu X. st. 4. Na vanjskoj pov.ršini desnoga zidića crkvi.doljildanog trijema urid<lid je prozorski (?) pilastar (sl. toe) od vapnen,ca,ls koji je cjelovit sa svih stra.na. Ukrasno polje, koje je uotkvliren.o reščlanje:nim 'Okvirom, Jspunjeno je troprutastim krugovima 1. u 'Uglovima volutama, koj~h strukovi su, široki. Krugovi su poveza.ni s dvije nasuprot postavljene c1k-cak trake; gornja je dvoprutasta,. t3 Ovaj spomenik pomillje W. Gerber u»aj.tchri~tliche Kultlbauten Istriens lind Dalmatiens«, Dresden 1912, str. 80 kao.eio ~leinetl byzantinisches Fragment«.

9 I donja,tr,oprutasta. Ispunjeni ISU četveroprutastim jednakokmkirn,krjževirna sa završnim V'Olutama ti pačetvomim ulošcima na spoju kukova. Stup je visok 83 cm, š'irok 36 i debeo 17 cm. Degenerirani motiv kružno-čvomog pletera i četveroprutasti krakovi križa stavlj'aju stup vet u ranu,romaidiku.ili barem na prijelaz iz pleterne u ranoromairičku s,kulpturu. Sv. Lovro kod Šijane. God došli su kod gradnje vcupneruice na vidjelo ostaci:iz pisa.ntih izvma 14 poljdate crkve sv. Lovre, za koju se dotada nije znala točna ub.i'kacija, izgled. i vrijeme gradnje. Tloort crkve, kako nam ga daje M. R. MirabeUa, zanimljiv je, jer ISe uz njega vidi, da se 'fadi u biti o dvoranskoj crkvici IS <troapsidnim kotom; srednja, 'polukružna apsida je izbočena, lijeva i desna ucrtane su lu ravno začelje. T:ako se crkva sv. Lovre u tlocrtno.i lroncepciji na jednoj stmni približuje Euf.ra1JijeV'Oj bazilici u Poreču, koja je građena u pol. VI.!SUS (i,k'od Eufrazijeve baz~like je :inače 6-kutna srednja apsida jlzbočena, a pohikružoe 'bočne gotovo sasvim ucrtane) i koja je prema tome ipak djelovala IDa preromaničku erk-venu arhitekturu u Istri,16 a na drugoj strani je srodna grupi.crkava, u ikojima su.sve (dvije ili tri) apside uci1tane u r.avno mčelje. Antika je I{)Stav'ila!Svoj utjecaj u crkven.om pločniku, koji je (kao u trobrodn'oj crkvi u Guranu i Banjolama kod. VlOooj.ana,te u crkvi sv. Martina u Midnjanu) sa8itavljen od spika u :obliku ribljeg uzorka (opus spicatum). ; U rušev:inama crkve i djelomice već u krečlani v.apnenici nađena je uz dijelove proz'o.rske rešetke, piiastriće IS ucrtanim križenn inatpisne frustule, gotovo u cjelini očuvana pregrada od vapnenca, koju stavlja M. R. Mirabella u VIII. st,17 Pregrada (sl. 11) s mv. hr. S 163 nabaozi se danas u lapidariju AMI, u dvorani VI, koja je postavljena nanovo u jesen Ulaz u sredini pregrade fiaj1lkiran je na lijevoj i -desnoj strani letvičasto uokvirenim pilastrom i stupom, koji je završen kcup~telorn. K<ap~teli nose p'olukružni luk i grede. Desni pii:astar u~našen je I/;roprutastom dk-ca;k.tekućom <trakom IS petljama na zaokretima, hljevi troprutastli.m kružno-čvonrim pleterom, koji je :ispresijecan s dvije dijagonalno postavljene cik-cak tekl.iće tra:ke. Stupovi, koji su klesani s pilastrom i. kapj,tej.om u Jednom Ikomadu, ok.rug}og S'U p.rijesjeka, a prsten, koji je dvopruta5't Tl!a lijevom i I/;roprutast na desnom stupu, naznačuje prijelaz u kapi.te1, Ikoji je lispu.nj-en s 8.glatkih, prema van uspruženlih listova i s 8 naopako postavljenih sidara', kojih strukovi su tr.oprutasti i klesani, jednako kao i pruci prstena, u.tehnici kosoga usjeka. U dv'a dijela raščlanjeni polukružni luk, koji zapravo malo prelam u ravnoj crti polovlinu,kruga, u prijesjeku je šesterokutan. Ukrašen je u donjem dijelu s dvije talasaste tropru1:a!s.te trak~, koje se isprepleću i u gornjem dijelu kukama, kojih struk-ovi S'U dvoprutash. Kuke idu s desne i lijeve.sh'ane luka tako, da.se na vrhu luka sastaju u suprot 14 B. Schiavuzzi, n. d., str Vidi tlocrt u B. MolaJiOoli, La basilica Eufra.sia.na <11 Parenzo, Padova & Ovu tezu zastupa w.ca.rska povjesničarka umjetnosti V. S. Steinanaon-Brodtbeck u rasprav.i,.herkuni,t uno Verbreitung des DreiapsidenciIores«, koja je objavljena u Zeitschrift fiir Schweirzorisohe Archaologie uoo Kunstgeschichte, Basel 1939, Bd. l, H. 2, str , 9'4; vidi o tome još u članjw L. Karamana, A propos de l'eglise de Pribina a Blatnograd - ville de Salata, Archaeologia Jugoslavica, I, Beog rad ]954, str. 92, AeM, LIII, Vene0ia 1949, str

10 nom stavu. Ldvičasto uokv.irene' grede i.spunjene su uspravno postavljenim, medu sobom s.pojenim kukama, a u ši.roke strukove kuka uparana su dva žlijeba. K1esanje u tehmci kosoga u.sjeka na gredi nije dosljedno izvedeno, budući da su površine između žljebova paralelne s površinom, na koju je ukra&ni motiv postavljen. Prog.radne ploče, koje su bile, s.udeći po sp-ojnim utorima na piol.<lls'trima, visoke 65 cm i debele 6 cm, nisu nađene; M. R. Mirabella mi~li, da su bile drvene. IS Visipa pregra-de od stylobata -do vrha luka je 227 om, o č uvana širina 367 cm, širina otvora je 59 cm, a debljina pilasta,ra i grda 18 cm. Pregradu stavljam po polukpužnom luku, među soooon &J>Qjenim kukama na gredama i netdooljednosti u tehnici.klesanja kao i po ukrasnim uzorcima, na prijelaz uzmeđu srednje etapne i zrele faze u pletern'oj aikulptu.ri, t. j. u vrijeme malo prije god Ovu dataciju potvrđuje i pločn;ilk od sp~ka i upotreba antiknih 'SIpoiliija kod oltara. 19 Fioran kod Fažane. Iz lapidar.i.ja u zgradi 1nstituila za ja-drafuke kulture u u Fažani (bivša V'ila FragiCliCOmo) prevezeni su u AMI uz ajn'tikna lapida ovi spomenid ranos.rednjolv"jelrovne skulplture: 1. Ulomak stupa (iov. br. S 213, 'sl. 12a) s kafitelom od mramora. Na jednoj od vertikalnih &trana je potpuno oštećen, na drugoj je oštećen u gornjoj p'olov ini. Prsten na prelazu iz stupa u hp;itel je šir.ok i zaobljen, dok je sam kapitel 'ispunjen s četiri ugao.na narezuckana akantova lista, kojiih rubovi su oš tro pos.tavljeni na osnovno polje. Ab<llkova.ploča je široika, abakov cvijet st:ijiz.i.ran. Kap1tel je visok 32 cm, proonjer donje s.trane je 20 cm, veličina gol'oje horizontalne stranice je 22 cm X 22 cm. Vrijeme izra de: VI., VII. st. 2. Stup s pačetv orn om bazom li lilsnatim krupitdom (jnv. tbr. S 212. sl Ub), od V<llpnenca. P.rsten na prijelazu iz ~redine nabreknutog stupa u kapi-tel je dvoprutast, prucn su zaokruženi. Kapitel je ispunjen s četiri ugaooa, široka, pxema 'VIan ispružena lis1ja i s čet.iri centralna suličasta lista. Vistina stupa s bazom i kapitelom iznosi 95 cm, visina baze 5 cm, veličina njezine donje strane 17 cm X 17 cm, visina kapitela 14 cm, promjer.donje strane kapitela 17 om, veliči:na gor.n j e horirontallne pov.ršme kalpitela 18,5 cm X 18,5 cm. Vrijeme izrade: V.-VIII. st. 3. Ulomak pregra-dne ploče (inv. br. S 214,51. 12c), od mramora. Ploča je na sve četiri strane odbijena, ali se po ukrasu n<3lslru6uje, da je na desljloj strani skoro zaključena. Ukrašena je kompliciranim pleterom,.koji je ~astavljen od troprutasrog kružno-čvomog pletera,,ispreplert:enog s dv1ije dijagonalno postavljene eilk-cak tekuće troprutaste tra!ke, koje prelaze na zaukretima pomoću petalja u lukove. Kako se čini, po očuvanom odlomku su dijagonalno postavljooe cik-cak tekuće trake izvedene u jednom potez'lj, jer prelaze ou uglovima p.!uče u 'oomice, koje SIU među sobom povezane, Veličina ulomka je 29 cm X 37 cm, debljina 12 am. Vrijeme izrade: kraj X. st., Sv. Lucija kod Vodnjana. Nekoliko stotina metara sjeverno o'd željerzni čke stanice u Vodnjanu nalazli.se mja.nja, u tlocr-lu pačetvorna crkvica s v. Lucije.l ~'l 18 Ibidem iz III. st.. 19.ov.a kap.itel~ Q? vapnenca iz III sot., koli su služili kao osnova oltara pobočnih apsida I antikdl užhjebljeru stup. nosač oltarne ploce u sroonjqj apsidi, nalaze se sada na bivšoj stancij.i De Marchi. 1 9 a D. Rismondo, Dignano d'lstria, Ravenna 1937, sk

11 U vanjsku povrs!jilu.desnoga zida uzidan je ',kao spolija ulomak letvi-častlj uokv.irene pregradne ploče (sl. 13a) od. vapnenca, Ikoja je odbijena na dvije strane. Ploča je uk.pašena krum.o-čvornim troprutasitim pleterom; krugovi su. ispunjeni rozetom,.koje listovi rotiraju i jednakokrakim k.nižem sa za'vtšnlim v.olrutama, dok STU poljla između krugova ispunj ena troli&nim IiI j an:ima. Veli-. čina ulom'ka je 34 cm X 65 cm. Vrijeme izratde: počet.rk IX. SIt. SV. Cecilija kod Vodnjana. Na sbanoij-j' sv. Cecilije uz1dan je kao SIpolija ulomak grede od vapnenca. Lj.ce grede podijdjeno je u dva,dijela: donji je uk.rašen s' dvije talasas.te.tro.prutaste tra!ke, koje se među sobom isprepleću, gornj~ kukama srednje etapne faze. Ulomak je doocsen s ruševina 'PlJ'eromaničke crme ~)IV. Cecilije, koja se nalazi u bli.zini stancije. Očuvana š"inina \ grede je 34 cm, vu\sina je 15 cm. Rogatica. Već B. SchiavuQ;zi je naišao u selima, kojla leže oko brežuljka Rogatice, na :kameno pokućstvo, koje su seljac.i doorijeli s ruševina 'Stare (po B. SchiaV'Uzzijru biljantske) cr.kve na Rogatici. 20 Kod već!spomenutog iskapanja pron:ašao je B. Baćić u selu Poljaci star.okrš6anski kap:itel od vapnenca, koji je sličan kapitelu.iz zaliv'a Kuje,kod Lim.jaala,21 a u Pe'tehima, u vajnj&l<:oj povr- šini zadtužnog hljeva, sa svih strana odbijenu ploču (sl. 13b) od vapnenca. Ovaj uloffialk ukrašen je gmmžlj.ivom pticom i IstilitZira'Dlim dtverom. Pojedi /. nosti na trupu ptice dooovene su laganim urez:im'a. Veličina ulomka j e 20 cm X 30 cm, a stavljam ga po mo,tinu i,tehnici urez:ivaidja lu razdob lje Seobe naroda, ~ako cije isključeno, da rde među spomenike ranoromaničke skulpture.,. Rovinj. Na v.anjs:k.oj površini desnoga zid.a cr.kve sv. Fume u Rov.inju uzidani su kao 'Sipoliji mramorni pilaistar s tala'sastom vi,ticom, orl koje se naizmjenično odvajaju lozmi li~tovi 'i grozdov'i. (visina stupa je 100 cm, šliri.na 35 cm) i letviča,sto uqtkviifooi pteg.radni p'ilasta.r od vajpnenca,. ikoji je ukrašen s <iv ije <lijagooalno pootajvjjene cik-cak tekuće brake, koje prelaze na zaok!reticrna pomoću peta'lja u IUlrove. O čuvana visma stupa je 75 cm,!širina 18 am. Dvagrada. Na unutrašnjoj strani prve lijeve 'arkade romaničke crkve SY. Sofije uzidan je kao sp.olija ulomak pilas.tra od vapnenca (sol. -13 e), koji je ukrašen dvojnom troprurastom cik-cak tr.aktom s petljama 'na zaokretima.2~ Vižinada. Na poo.ručju jedne kuće, u ibl.iq;ioli 21 von ika uzidana je kao spahija pregradna ploča old V'aipnenoa, koja je cjelovita na jednoj, a o.db.ijei\<l na ostalim Sltranama. Okvirni stup ploče ukrašen je s dvije tro.prutaste tralasajste trake, koje se među osobom ritmično isprepleću, dok je osnovno ukrasno polje ispunjeno kompliciran:im <pleterom, koji. je sastavljen od,troprutastih koncentl1ičnih k.r gova - veći krugovi povezani su ČV'oroV1ima, a ovi su isprepleteni dijagonalno postavljenim,tro'prutastim.tr.akama, 'sa tajlasastiro završettkom, koji prelazi u susjedni krug. Ploča je š:iroka 53 cm, visoka 45 Cl)). Vrijeme izrade: kraj X. st. 20 At.ti dol Museo ci:vico di Pola, A. III, 1904, str. 4; AeM vol. XVI, Poree 1900, str. 415; Vv. Gerber, n. d., str B. Marušić, n. d. (Novi spomenici), 'Str. 10. " 22 W. Gerber, n. d., str

12 ) Karojba. U vanjsku ;površinu začelja nagr()lbne cnkvice sv. Andrije uzu,dan je kao spol:ija ulomak letvič(llslto ui()lkvirenog pilastra (sl. 14b), koja je ukrašen tropmtastom talasastom ""iticom, od koje se.naizmjenično odvajaju stilizirani tro-listovi. Vapnenac. Ulomak je visok 52 cm, širok 23 cm, debeo 14 cm. U vanjsku površilqu lijevoga zida umdana je isto kao &polija prozors'ka greda od vapnenca. Ukrašena je s dvije troprutaste tal:asa\'l<te tra k e, kqje.se medu sobom isprepleću; u zavijucima su kuglice. Ulomak je šilr-ok 17 dill, vils()lk 40 cm, debeo 12 cm. Budući da je crkvica sv. Andrije 'romanička.gradevina p'ačetvornog tlocrta. zi.dana u pravilnim ho'rizontalnlim slojevima (sl. 14a), stavljam uzidane spolije u drugu polo'vinu VIII. st., iako bi po uzorcmna mogje :ići i na izma;k zrele pleterne dekoracije, -odnosno u ranoromanič:ku arhitekturu. 23 Odlomci kamenog crkveno'-g' pokućstva spleternim u!kr:a.som nadeni su j prevezeni u AMI još sa ovih lokaliteta: frobrodna crkva u Gura.nu kod. Vodnjana i trobrodna crkva Velike G()Ispe kod Bala. Na ove, Ikao i na spomenike skulpture, nadenek()ld crkve sv. Foške kod 2minja, 'Sv. Elizeja kod Faž,ane j sv. Mrurtina'll Midnjanu kod Vodnjana, vnattit ću se drugom pnil;irkom, jer sm na navede'i1:im objektima predvidena iskapanja, koja ćt; donijeti nove -grade i dati tlo-crte stilski zanimljivih, ~še puta gradenih 'Crkla:va. Na kraju ih još napomenuo, da su inventiflami svi spomenici ranosrednjovjekovne siwi'pbure u lapidariju AMI, gradskog Muzeja u Poreču, zbix1ke na Bl1ion:ima, zbirke u Osoru, u Sv. Lovreču Pazenatičkom, kotarskom Muzeju u Kopru kao i spolij.i, koji su uziclani u piran<5l.<u.kl'sii-oni<:u, kod glavne crkve u Vodnjanu i u crkv;i sv. Martina u Banjolama kod Vodnjana. 4. Arhitektura. U rano proljeće god. evidentirani su spomenici cx1kv'ene arh~tektu.re li,zmedu Rovinja i južne obale Limskoga kanala. Posjećena su ova nalatziišta: Sv. Krištof, Sv. Bartul, Sv. Fuma u Solinama, Sv. Feliks i Sv. Toma. Snimljene su i.fotografirane crkva sv. Krištofa, koja je dobfio o.čuvana, crkva sv. Fume, s koje su maloo 'poslije Drug()lga svjetskog rata seliaci odnijeli krov iznad broda,!crkva 'S'v. Tome, koju je zades'jja ista sudbina i ostaci crkve sv. B.a rtula. od crkve SlV. Felikoo.nije ostalo ništa više, jer &u u t-oku II. &vjetskog rata Nijemci upotrebili svu kamenu gradu za zidanje vojničkih utvrda. Cnkva sv. Krišto/a, ~va skrivena medu maslinama, nalazi se na istočnom završetku Bii&kupije, plodne ravnice, koja &e pros,tire u jugoiostočnom prav-cu od zaljeva Soline prema unutrašnjosti. Sa sjeverne strane graniči.skoro uz " samu mo'rsku obalu na ravni'cu brežuljak Arno s ko.tom 34; na istočnim padinama brežuljka nalazi se stati kamenolom, gdje su vadili sarkofiag.e i klesali crkveno ikameno pokjućstvo, a neg dje II sredini ravn.ice nalazila se vje.roj'a.tno starokršćanska ba:tillilka. U <samool1 'lmmenojomu lijepo se V1idi mia<;to, s koga.ie 'izvaden jedan savkof.ag, a naden je i jedan nedo'vršeni sarkofag i nedo'vršena koloni<;a s j.ednostavnom glavioom. 24 U literaturi se crkv,a sv. Krištofa 23 M. R. M-i:rabella datira ulomke s istim uzorkom, koji su nad~ni u ruševinama orkve sv. Benedikta kod Sv. Loweča pazenatičkog, u VII. st. (AeM, LIII, Venez;a 1949, str. 424). 24 Ovaj nalaz pominju i C3Jr'lo de Franceschi u pismu P. Kandleru (AeM, XL, str. 278) i A. Gnirs lu članku "Antike Siedlungsplatze im Kiistengebiete zw.ischen Rcvigno und Canale di Leme«, (Mitt. Z. K., XXVIII, 1901, str. 487.) 222,

13 slabo spominje. G. Caprin je označuje kao r.omaničku građevinu.iz XI. st., i navodi, da su god skiinuli 'najdvratnu gredu, koja je bila ukrašena živ'o ~injama i emblemiroa. 25 A. Pusch~ pominje rimsko-hizantske, II plitkom reljefu Izrađene dovrclitnike i drugu skulpturu. 26 I dan<h'> potvrđuje bjelina nadvratne grede istinitost Caprinova navoda. Neodređenost Puschijeva zapisa i činjeni-ca, da Zla vrijeme njegova rekogn'osciranja nadvratna Igreda nije b.ila više na izvmu'oro mjestu, kazuju, da on sam nije bio na licu mjesta, nego da je unoo pod<ljtatk u svoje bilješke na osnovu pričanja drugih. Tlocrt crkve (sl. 15) je običan: izduženii. pačetvomi hrod, na k'oga 'Se nadovezuje izbočena polukl'uxna <ljpsilda, ko.ja je u svom.rasponu nemo. uža od broda. Ali iato su vaj1jske površine pročelja.i bočnih zido.va bogato ukrašene 'plitlcim slijepim lulrovima. (.g.l. 16 i 17) koji r<llzbijaju jednoličnost zidnih ploha li stav,ljaju građevinu među značajne spomeni'ke r'omaničke arhitekture u Istri. Osob'to je slijeplim lukovima hogll!to. ukrašeno pro.čelje: široki i niski luk nalawi se odmah iznad vrata, II prvom redu, a iznad njega, u dmgom redu, je širo.ki luk 8 dvojnim polukružnim 2Javršetkom Ji k'onzolom u -obliku plastičn'o V'ajane ljudske glave na SPo.ju polukružnih završetaka. Svaki od!bo.čnih zidova ukrašen je sa šest izduženih slijepih luko.va. Cr.kva nije o.skudijevala na svjetlosti: uz dva ;pravokutna pro.'zo.ra lijevo. i desno. o.d ulam nalaze se u svako.m od bo.čnih zid'ova po. tri Po.lu'kru~na prozo.ra. Vanjska 'površina crkv'e je 'Ožbu'kana. KTovna konstrukcija u omiku sedla je drvena, krov sam je.pokriven žlijepci'l1l'a. Apsida je po običaju p()lkrivena,kamenim pl'očicama (škriljama). CJikva sv. Bartula je obična romanji.čka 'građevina s polukružnom izbočenom apsirlom, ikoja je nfš;t'o uža 'Od pačetvomo.ga broda. Zanimljiva je cr.kva sv. Fume na sjevernim padinama ist.ojmenog b.režuljka. Kako 'Su već 'istakli Carlo de Francesch~ i A. P<uschi,27 crkva je građena na antiknim,ruševinama. Podijeljena je stepenicom u dva <lijej.a: do.sta kratki pačetvorni brod i troapsidni kor s transepto.m '(sl. 18, 19). Srednja apsida je u planu pačetv1olrna, i :izbočena iz ravne linije bočlliih.apsida, koje 8U u planu isto tako. pačetvorne. Svaka aps'ida nadsvođena je polukupol'om, koju nose ugao ne trampe, a.z<llključuje prema bro.du Iko.d srednje apside,dvojni luk, kod bočnih običan luk. U glavnoj osovini svake <lipsrde nalazi se u vi'sini hompa po jedan mali i uski polukružni prozo.r, koji se,prema vanjskoj strani raširuje stepenji.časoo (gledano u prijesjeku). Brod i,tpansept 'bili su Po.kriveni sedlastim krovo.m: drvej11a 'ko.nstrukcija ležala je na 'proče1nom <zaba.tu.i zabatu, koji je građen iznad a;psidnih lukova. Nešto. n:iži kro.v srednje apside bio je is.to. tako sedlast, dok imaju još niži krovovi bočnih apsida oblik pulta. U srednjoj apsjidi nalazi se zi:dani oltar. Vjerojatno je, da će predviđeno raščišćavanje ruševinom zatrpanih dijelo.va i manja sonruranja u samo.j crkvi i oko crkve donijeti na svijetlo nove elemente, ko.ji će,poslužiti,za,točnije datiranje crkve. Za8ada s,matram, da je sv. F'Oškia romanička Igrađevina, koja je u direktnoj vezi s tipom preromaničkih građevina, za l!roje su tipične u planu prav'okutne apside, nadsvođene polukupolama, koje nose 'llgaone tro.mpe: 25 G. Caprin, L'Istria nobilissima, I, Trst 1905, str Archeografo Triestino (odsada AT), III. S., vol. XIV, Trst , str AeM, XL, 'Str. 278; AT, lu. S., vol. XIV, str. 254.

14 apside (dv:ije ili tri) ucl'tane su unutar ravnog začelja. U južnoj Istri sam go.d isitr~ži-o više objekata ovoga ti:pa (s v. Fošk.a -trod Peroja, crkva»kod Ml<se«u PeroJ u, Mala Gospa kod Bala i trobrodna baz:ijjlka u Guranu kod Vodn) ana), ali ove objek,te ću obraditi u vezi s izvjdtaj'edl o is.krupanju crkve sv. 'šimuna u Gumnu i os obradom skulpture, koja je.nađena u ruševinama trobrodn'e bqzi bike u Guranu, pa ih zatq ovdje.sruma- pominjem. Mffilim, da možemo i u TašČlanjenosti vanjskih z ~dnih površina c.rkve sv. Krištofa nazreti u prvom redu utjecaj dekorativ'liih oblika, koju se javljaju u I stri već u <starokršćansko) arhitek turi (.dost:a jake lezene bazilika u Vizačama-Nezakci-ju)28 i naročito II arhitekjturi VI. st.,,kada su mnogo plošnije. lerene izrazi,to ruekoratji'vu)i elemenrut,29 liak!> do\laze naravno 'Il obzir i jlllžnojad.rail!ski utjecaji i lombard&ka arhitektura iz Itatije. 30 Napomenuo bih još,. da se ukrasni slije.pi lukov i jclivljaju u Istri i na Kv~rnerskim otocima još na ovim romanjek/im 'Objektima: roltunda kod duvna II Kopru, Sv. Lovr.o kod Savudrij'e i Sv. Petar u Osoru. 31 Crkva sv-. 7 ome na podnožju :istoimenog brežuljka, tik uz s:amu prugu Rov.inj-Kanfanar, u suštini je tr6brodna crkva IS.izbočenim apsidama:. srednja I je ravenskog tipa,.t. j. peter.<jlkutna na vanj.g.koj i polukmžna n:a unutrašnjoj strani, bogne su polukrume na ojb.aldvije strane. Crkva, koju stavljam u VI. st., bila je u vilsokom 'Lli kasnom Srednjem V1ijeku porušena, pa je na mjestu srednjega b.roda iz:građena manja crjwa; truda je zatvoren dosta veliki polukružni p'rozor u.sredini zida apside, koji ide paralelno s pr.očeljem. Per:imetralni zidovi bočnih lađa danas 'mu vidljlivi, dok su alpside očl:lvane do 50 cm imad današnje površine zemljišta. Predviđeni arheološki zahvat donijet će tocan tlocrt 'Ove za.nimljive građevine. III. SLUCAJNI NALAZI 1. Groblja. Aerodrom kod Pule. Kod p1anir.anja zemlj ~Š!ta. nađen je u junu mjesecu g. u neposrednoj blizini anvikne urne ()Id vapnenca kosturui grob, pače1tv ornog obl!ilca, koji je bi;o ob.ložen kamenim pločama. Azimut kostura je 40. Grob je wo bez priloga. Vjerojatno ide tu razdoblje Seobe naroda. Polačine kod Ferenca (općina Vi~n}an). Kod kopanja -boks-iine j'<ljme 0669 uništeno j'e marta mjeseca god. 14 kosturnih grobova, koji su, sudeći po nađelllillu»sicilskim«.naušilli.cama, pripadali bizan~.ktim vojnicima-graničarima. U toku mrunjega iskapanja je u augus.tu rr,tjesecu is<te godine doša\> na vidjelo još jedan ovalni gro:b, u.kome je.nađen k>ostur djevojčice,.pršijen u vidu ploči.ce i željezn.a spona. U isto 'Vrij-eme.otkriveni su!zidovi staro!kršć<ljn - 28 AeM, voj. XXX, Poreč 19lA, vidji tloort na tabli I. 29 U mislima imam lezene na Eufraz~jevian gradevinama u Poceču, na bazilici M~ije Fo.rmoze u Puli i crkvi sv. Mikule \I BanjOllama ikod Pule i još nek.im drug.im Qbjektima. 30 Fr. Semi i P. Toesca v.i:de u ~ lijepim l'llkoyjma na roliu.ndi kod duvna u Kopru utjecaje lombardske a.thitokjture (F. Semi, L'arte in Istr.i.a, Pula 19!!7, str. 106, 107; P. Toesca, Stoma doj.l'a rte Italiana, I, Il Modioevo, f. II, Tori no 1927,' six. 541). 31 L. Kara an, O umjetnooti I~tre, Hist()r ijsici Zbarnik, II, Zag.reb 1949, str

15 B. MARUŠIĆ: Djelatnost srednjovjekov1wg odjela Arheoi. mllzeja Istre lt Puli Sl. 1. Korni dio IJT e romaničk e crkve lt Starom Gočanu Sl. 2. Ulomci ranosrednjovjekovne grnčarije iz utvrđenog naselja 11 Gospinoj uvali na Brionima

16 B. MARUŠiĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheol. muzeja IS/l'e II Puli Sl. 8. Ulomci ranosrednjovjekovne gmčarije iz Muzibela kod Štin janu Sl. 4. Izgled groba 9 u Celegi kod Novigrada poslije njegova izoliranja (a) i poslije skidanja poklopt/ih ploča i očišćenja kostura (b)

17 B. MARUŠiĆ : Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheoi. muzeja Istre u Puli Sl. s. U živu skalu lisječena grobnica br. 9 ispred crkve sv. Elizeja II Fažani Sl. 6. Pavimentalni mozaik u a/>sidi crkve sv. Mikule II Puli

18 B. MARUŠIĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheol. muzeja lstre u Puli Sl. 7. Ulomak križa s osnovom, koja je ukrašena pleternim ukrasom. Nalazište: Pula, kompleks samostanskih građevina oko bazilike Marije Formoze

19 B. MARUŠIĆ : Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheoi. muzeja Istre II Puli Sl. 8. Kapitel iz Pule. Medulinska ul. 22

20 B. MARUŠiĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela ArheoI. muzeja Istre u Puli Sl. 9. Pleterna skulptura iz Sikića (a) i Sišana (b)

21 B. MARUŠiĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheoi. muzeja Istre u Puli Sl. JO. Pleterna slmlplllra iz Galežan e

22 B. MARUŠIĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheoi. muzeja Istre II Puli Sl. ll. Pregrada iz crkve sv. Lovre kod Sijane

23 B. MARUŠiĆ: DjeLatnost srednjovjekovnog odjela Arheoi. mu.zeja Istre lt Puli Sl. 12. Dijelovi crkvenog pokućstva iz Fiorana kod Fažane

24 B. MARUŠIĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheo!. muzeja Istre II Puli Sl. ls. SIJOmeni ci ranosredl1jovjekovne skulpture iz sv. Lucije kod Vodil jana (a). Rogatice (b) i Dvagrada (c) Sl. 14. Crkva sv. Andrije II KOl'ajbi (a) i IIi/aslar s plelernim ukrasom (b)

25 B. MARUŠIĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheol. muzeja Istre lt PIIli Sl. IS. Tlocrt crkve sv. Krištofa kod Rovinja

26 B. MARUŠiĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheoi. muzeja Istre II Puli Sl. 16. Pročelje crkve sv. Krištofa kod Rovinja Sl. 17. Vanjska površina lijevoga bočnog zida crkve sv. Krištofa kod Rovinja

27 c,"...

28 B. MARUŠIĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheoi. muzeja Istre u Puli 5M Sl. 18. Tlocrt crkve sv. Fume kod Rovinja

29 B. MARUŠIĆ: Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheol. muzeja Istre lj Puli Sl. 20. ((l-h) Spomenici ranosrednjovjekovne skulpture, nađ e ni (ul. l. maja br. 1) II ruševinama u Puli

30

31 ske (?), u tlocntu sk!oro kva.dratne gradevine ~ eksedrom na zapadnoj strani,. koja je bila gmdena 'll 8uho.zUdnoj tehnici i pokrivena antiknim kr()ivnim ciglama.. Franćini kod Heka (općina Pazin). Kod kopanja jama Ita lozu nadeno je u proljeće god. 5 kosturnih grobova žminjs:koga.tipa. Grobovi su bili po izjav1ama seljaka bez priloga. 32. Betegenica kod Peroja (općina Vodnjan). Krajem maja god. naišao je seljak Ljubotina Dmita.r tiz Peroja na dva k08tuma groba pačetvornog obhka, obložena ;kamerum plocama. Dok je jedan grob bio već spoliran, nadeni su u drugom grobu 2 brončane sljepoočnice i ogrlim od ramlooojnih sta,klen:ih jajgodta raznih oblika. Dna grobova bila ISU popločena. Izmedu jednoga i drugoga groba iskopa'o sam još jedan grob, koj.i je bio bez kamene obloge. Kostur je ležao na pločama, uz dooje ekslremitete nadene su jedna kasnoant1kna amfora :i jedina ka.moanti~na vaajica. IlZnad kostura nalazio se sl'oj zemlje, na ikoji su bile pol'ožene kamene ploče. Mrtvaci su bili lu gr~ve položeni tako,.aa su gledali prema istoku. Mislim, da gmbov!i.idu u razdoblje Seobe.naroda. 2. Skulptura. Kod raščišćavanja ruševina u ul. 1. Maja u Puli nadeni su u mjesecu aprilu i maju god. ovi spoonenici skulpture: 1. Dio starokruanskoga pilastra (i.nv. br. S 3020, sl. 20a), koji je 'OŠtećen na dvije, odhijen na jednoj :i zaključen na jednoj strani. Mramor. Prednja i zadnja strana uokvirene su raščlanjenim okvirom. Prednja strana ukrašena je talasastom zaobljenom wticom, od koje 'Se naizmjenično odvaja 5 lozinih listova; STednjli list postavljen je tako, da pdkrwa viticu. Ukrasni motiv List{)!Va izveden je jako njemo, skoro filigranski, jer.se listovi jedv.a primjetno izdvajaju od osnolvnog polja, na koje je ukras postavljen. OčuV'ana visina pilastra je 71 cm, širina 17 cm, debljina 10 cm. Vrijeme izra.de: VI. st. 2. Odlomak uprijesjeku ov1alnog 'Stupa (inv. br. 3021) s lmpitelom, od vapnenca. Kapitel ispunjen je II četiri stilizirana akanbwa lista, k()jih rubovi nisu posta'vljeni.tako oštro na osnovno polje kao kod kapitela iz Fi'Orana. Visina stupića s kčlipitelom je 30 cm, veličina donje strane stupića je 16 cm X 18 cm, veličina gomje horizontalne površine,kapitela je 16 cm X 22 CIID. Vrijeme izrade: VI., VII. st. 3. Dio u prijosjekupeterokutnoga luka (mv. br. 3022, sl. 20b), oo mr:amolt'a. Lice podijeljeno je na dva polja: gornje je ispunjeno mal:im jednakokrakim križem raširo11lih i zatvorenih kpaikova, donji s natpisom ECCL(ESIAE PR(ESBY TER). Majuskulna slova visoka su 4,5 om. Očuvana širina grede je 14 cm, visina 12 cm, debljina 11 cm. Vrijeme izrade: VI. (?) s.t. 4. Pulv;in 'Od včlipnenca ('inv. br. 3023, sl. 20e, d). Na jednoj &trani je malo oštećen. Ukra šen je s dva jednajk1} vehka -tr.oprutasta, nasuprot postavljena j isprepletena luka, koji su medu sobom 'povezani, pa je prema tome ukras izveden u jednom poteml. Druga ukrašena strana ~'Slpunjena je troprutastim mrežastim pleterom, koji je pomoću petalja u donjim uglovima izveden u ~ednom potezu. Na gornjoj strani su ukra.qna polja zaključena valjkom, koji Je povezan s.tri il:ropmtas'te trake. Vel.ičina donje horizontalne. površiine je sr O nalll0ll obavijesbio je AMI dr. Vj. Bratulić, ravnatelj Jadranskog Instituta II Rijeci. 1,5 STAROHRV. PROSVJ,

32 18 cm X 18 cm, veličina gornje h()rizontalne,površine je 20 cm X I 51 cm, visina pulvtina je 21 cm. Vrijeme izrade: IX.; X. st. 5. Polovina pulvina (mv. br. 3024, sl. 20e), od v,apnenca, koji je oštećen na donj.oj str-ani. ' Uk.rašen je o,voprutastim mrežastim.pleterom. Veličina donje horizontal)le površine je 10 cm X 13 cm, očuvana veličina gornje horizontalne površine je 20 cm X 25 cm, {)Čuvana,visina.14 cm. 6. Ulomak p,regradne.ploče (inv. br. S 3025, sl. 20f), od vapnenca. Cjelovita _ je na jednoj isltrani, 04bijeoo. :na ostalim stranama. Ploča je ukrašena tropruta&tim krumto-čvoornim pleter.om, koji je isprepleten s dvije dijagonalno posbvlj<me cik-oak,tekuće.make, koje prave na za.okretima motiv pereca. Veličina.odlomka je 32 cm X 38 'Cm, d'eblji,[)ia Vrijeme li:zrarle: IX., X. st. 7. Ulomak 8a sviju strana.odhijene grede (inv. br. S 3026, sl. 20g): od vapnenca. Ukrašena je troprutastim lukovima, koji su ispunjeni palminim listovima. VeLičina. ulomka je 17 cm X 20 cm, debljina 12 cm. Vrijeme izrade: IX., X. st. 8. UloD;l'ak luka (inv. br. S 3027, sl. 20h), od vapnenca. Odlb.ijen je na lijevoj i des.noj strani,.oštećen na gornjoj strani. Lice ispunjeno je 8 d'vije talasaste troprutaste trake, koje \Se među sobom [ISprepleću; u zavijucima su svr:dlom izdubene rupice. U s rediln i donje strane nalazi se osta,tak' olovom pričwšćene željezne kuke. Očuvana širina grede je 16 cm, očuvana visina 9 -eni,.d(!bljina 11,5 cm. Vrijeme -izrade: početark IX. st. K'Ojoj 'su crkvi pripadali opisani spomenici slrulptuf(!? :P.o mjestu naima dolaze u 'Obzir lovi. objekti: starokršćans.ka, baiilika, k'oj'a ISe nalaz.ila negdje II blizini rom31ničko- gotičke crkve sv'. Franje,38 sv. Mikula, građevina,iz VI. st. i ba.zi1ji!ka Marije FOI1U).oze, koja ide' ilslto t31ko u VI. st. Dok ne znamo o J>rvum objektu gotov.o ništa i možemo čak sumnj31n, da je uopće postoja'o, upotrebljavana su.ostala dva <sve d~ dolaska FrancUza (Sv. Mikula) odnosno do XVII. st. (Marija Formoza), pa je najrvjerojatnije, da su njima i pripadali pronađeni arh!tekt.onski ulomci. 33 F. Forlati, La chiesa ed il chiostro di San F.rancesco in P<>ia, AeM, vo!. 'XLI, P~reč 1929, &tr. 268., s ostai<>m literaturom.

33 R A D M U Z E J A H R V A T S K 1 H' S T A R I N A U G O 1) Ove godine nad se više usmjerilo ona ~"'traživanje terena u dolim Cetine i Krke li cij'e MIo bitn.ih promjena u unutr.ašnjem životu mureja, 0500 šro je nastala izmjena J personalu tim, što je adminilstrativni činovnik Marija T.ralić-Čulić prešla u drugu ustanovu, a pod ronac -godine napustio onas je kles~r t restaurator Petar Marović, čime je radu na res taur.iranju spomenika nanesen osjetljiv gubitak Na rad u muzej Ipovnatio se Josip Bartulović,_ ikoji je prije rata bio prepa-tator 'Ovoga muzeja u Kni.nu. Pitanje izgradnje nove muzejske 2grade ostaje i dalje najtežim problemom ove USlVamo'Ve, ra QVe god1ne nije 'se za gl"adnju dqbilo nikakva k.red.ita. Napredak se osjetio ",amo u tome, što je.prof. arh. M. Kauzlarić konkretno pristupio izradi :idejnog nacrta... 'Međutim, us'tupanjem građevnog zemljišta dobi'vene su.i prizemne pos,}ovne prostorije na njemu, pa je uprava muzeja u suglasnosti 's lila:dldnim administrativn1m. fa1k!liorima, kao i u '8Iporaz.umu mjesnom Narodnom vlasti odlučila, da izvuče predmete na javu na taj način, da se te priostorije poprave za pripremno postavljanje 'Predmeta i da!le :tu smje&te radne prostorije personala, ko.ji bi prvi put poslije <Xd. bio direktno po,:,"ezan s predmetima. Pri tom!pripremanju za definitivnu postavu predmeta u novoj zgradi biio bi otvoren pr,istup posjetitelj'ima, te bi onaš problem bio popularniji, što hi vjerojatnq pospješilo izgrednju. Gradski narodni odbo r je pružio prvu pomoć za Po.pravak priostorija u 'i.zo.osu od Din, ali teškoća je u tome, što tereni 'Prostorije još uvijek drže poduzeća»matemjal«i»vinalko,{ za svoje praktične potrebe unatoč -tomu, šio im je da.t otkaz. Jugosl.cl'venska akademija dqdijelila je izlj10s o.d Din za djelomično. čišćenje ruševnog materijala sa grarujjšta, što se izvršilo, a 'kasnije smo uskorffitili!prigodu, <da se materijal besplatno od'vozio za na.sipanje obale. -Koncem godine»materijal«je i.pak isprmjd..io!dvije prostor,ije, te smo ih stali adaptirati za kancelariju i labota.torjj.

34 REDOVNA ARHEOLOSKA ISKAPANJA Gddine nastavilo se po peti put :iskapanjem kod cr-kve sv. Spasa II vrelu Cetine. Pretra.žio se jugozapadni <llio nekropole, gdje su pronađena još 143 groba, ve6inom iz kasnijeg Srednjeg v.ijeka. <Hilo je.i grobnih priloga: prostenja, naušnica i ostruga, a pronašao se :i po;koji f.ragment s pletern.om plastikom. Tim su iskapanj'a na 'Ovoj nekropoli uglav'dom završena. Kako je staro groblje':i danas u.fl.liilkdji i skoro sve posuto recentnijim grobovima, to nismo mogli pretražiti -neposrednu okoliou tih grobova oj time u.cijelosti zadolvoijiti arheqloškom momejlitu si&tematičnosti, pa se ne može ffilkljuo.ti, da se koji ulomak crlwenog namještaja ne krije 'kao spo~ilj u kamenim obložruicama recentnih 'grobova Hi možda u p1"'<l6toj zemlji u njihovoj neposrednoj bl:izini. Pored toga preostale su d.v.ije manje 1ak.une, što će se istražiti prigodom predstqj 'ećih daljih iskapajllja :na drug.im položajima u ovom selu. Grob pod velikim s.te6kom u obliku sarkofaga na sieverois.točilom dijelu groblja nije pretražen, jer nav odn:i vlasnici Vukovići nisu!svi spomzumni '<la se grob dira, iako se -s druge strane -tvrdi, da tu nitko njihov ruje pokopan. Budući da su druga dva g.roba pod vehkim stećcima dali pr:iloga, morat će se naći načina, da se i taj 'grob isitraži. Za vrijeme iskapanja na nek,ropoli' pretražili smd i grob na humčiću pod ste6kom na Lokalitetu Bare kod PločatDg mosta. Ra'ka je bola Dbzidana obložnicama, uzgja-vnicom i donožnioom Dd rprdstih ploča, a pri.loga u njemu nije bilo. IstD takd smo iskoristili prigodu :te tralga}i za ' naseljem, IkQjemu je pripadala Dna vell'm nekropola kod crkve sv. Spasa. U radn ji I»Topografska pitania na teritoriju stare Cetinske žu!pajlli je s ubi~acijom SetDvi1je i Tiluriuma (Split, 1937)«doka'Z>ao -sam, da je ne1cr0pdla. morala pritpada.ti naselju srednjdvjekovne Vrliike, koja se nije nalazila na današniem pdidžaju, negd baš u ovom sdu. Istram vanjlu položaja stare Vrlike pdjilroigb je 'Ocjena u oon'osu postojeće crkve :s naseljem. Pošli smo sa p.retpostavkom,.da je crkva sv. Spasa smještena na taj načilil, da je naselje moralq gledati njend lice, pa se pori9tuipild istraživanju na njivama, koje &toje lsuče!;ice crkvi. Interesantno je, da se njive sjeverozapadnq od crkvte damas,zovu»pi>vnice«,,štd je vjerojatnd u vezi s reminiscencijom na stjaro naselje. Napravri-la su Se :i>stodobno dva pokusna rdva: jedan na P.ivnicama na nii>vi Dušana Četnika, a d'riig,j pedeset.a;k metara južnije na njiivi jovlana Milaša. Prvi mv na njivi Dušana Četnika pokazao je jako crnu zemlju, ali to je bid vedma tanak!sidj,nad larpornim živcem, i tu, osim lrojeg ulomka opeke, nije nađenq ništa, a na njivi j'o'vana M.Llaša ušlo se u trarg temeljima d,vaju t.ldanja. Preostaci SIlI hili zi:d.ani grubim kamen.iem, kdje je s>pojend glinom. IakD ja zah>vat premci/len, da bi se na osnqvu njega moglo s pundm sigurndšću tvrdi,ti, da se ušlo u trag staroi V r~ici, ipak možemo td držati najvjerojarnij:im, jer dosada nijedna druga komhinacija nema ne 'SamD veće, nego lilikajkve nade. U.radDvima :na 'Ovogodišnjoj 'kampanji sudjelovali su: J. G:-.:tbovac, B. Petrić, D. jelovina i pisac ov.ih redaka.

35 IZVANREDNA ARHEOLOSKA ISKAPANJA U pretpr<ošlom i pr<ošlom broju OOsopi.s,a izv.ijestili smo o potrebi zaštitnog iskapanja u dolini gomjeg toka rijeke Cetine na sektoru artificijelnog jezera Peruče,,te sm'o iznijeli ti,re.ztui4:ate reamhulacijje. Srpnja ove godine muzej je dobio vanredan kredit od 2, Din od Drž. sekreta.nijata za posjove narodne privrede NRH, 'kao 'pomoć za.prvu etapu arheološlrog istražilvanja na tom području'. Uprava ovoga muzeja pozvala je na suradnju ATheološki muzej u Splitu, koji je u -reambulaciju delegitao,kustosa M. Nikolancija, a u istraživ'a!jlje dra. B. Ga.br.ičevića i prof. Ivana Marovića, pa su se tako vršila kombinirana iskapanja na više položaja. Radom smo započeli dana 18. VI,II. i!uzeli najnižu točku na hrani blizu vrela Peruče, pri'w~e Cetine, 'Pa smo dalje pošli,uzvodno uz Cetinu. Pritom nismo zahvatih položaje ka'ko su d'ola:zili redom, nego smo. i<straživaji eme loikalitete, na koj'ima ISU ise iska.panja mogla vršiti bez naknade štete pri'va'llnim vlasnicima, pa su se lu 'PrlVli plan uzeli: ja-vni pašnjaci, groblja ti pus.topoljine, a zatm povtšine s obranim plodinama. Tako osu momentano ostalti neistraženi pri:vatni posjedi s.tra'jnom kulturom, na,koje dolazi red, kad ih ildv($titor ebprorprira. OVidje z.a.saida navoidimo samo položaije, tila kojima >se iskapalo:. 1. Oko vrela Peruče, pritoke Cetine, na četilii OIbjekta: a) na Glavici, koje je vla&n:ik Ante jukić, lb) u vinogradu Mile Kdave, c) na jukića bt.ilgu i <I) na ral!lnim segmentima rimsikog vodovoda 'Od "izvora Peruče do nove brane na Cetini.., 2. U Maljkovu, na s~ položaj~, od k'ojih su četiri na odlomklu Ribarića, i to: Gradine, Greblje, Mijaljuša i Plavšma ograda a ostali kod,kuće Frane Bi1andž.ića, u vinogradu Ivana Budimira ii na»tursk.o.j Irnli«. 3. U Otišiću, odl'omak Draga kod kuće Stojsavljev'ića. 4. U DaJbru kod crkve <sv. jovana, na Cflkvini i na Liovića njivi koja se nalazi lizmedu.prednja dva pol'oža.ja. 5. U gornjim Kolj anima, odlomalk Dragovaća na položaju starog manastira uz vrelo Dragov<ića, na Crkvini u seoskom groblju i u Peći,n:i iznad spomenutog v.rela. 6. U donjim Koljanima nekropola sa stećcima.kod Zagorčevih kuća. 7. U PodOlSoju, naselju' iz rimskog doba pod Stražinam1čl. Ovogodtišnja kampan1a zav!fšila 5e početkom 'Pr.os.inca. Vrijeme od nepuna četiri mjeseca bilo b'i prekratko, da se u II1jeJll\U obradi sav taj tpos'a'o, čemu se ne hi moglo OIdoljeti, da nije bila ekipa komhildir.ana od osoblja dvaju muzeja u Splitu, te se s potpuni/jom ekipom moglo zah'v,a4:iti v;iše susjednih polo~aja. Tako su pri ~apan.ju trij,v položaja Mizu vrela Peruče sudjelovali B. Petrić, J. Grabovac i Đ. jelovina, a u Ribariću, Maljikovu 1. Dabru Grabovac i Petrić. dok nam se lu Koljanima opet pridružio D, jelovina. Radovima je \lllkovodio pisac ov.ih redaika. Gdje se očekivao komhinirani nalaz iz prethrlvanslrog i hrvanskog doba, sudjelovali su i članovi iz drugog,dijela ekipe, koja je inače, radila mt objektima iz prethriv. doba: <Ir. B. Gabričević na položajimia u Ribari6u i lu DragoViću,.te I. Marović :u Pećini izna:d vrela Dragovića, 'll kojoj je vršio sav rad, pa im i ovldje hvala. 229

36 I I Ostalo je nokohko nedokončanih radova, koje ćemo,. ~adamo se, IlaS-taviti iduće god.im.e, zatim prijeći Illa ostale položaje, koje smo Illaveli u prošlogodišnjem biroju ()VI()Ig časopllsa, jer oklijevanja nema, budući -da se radovi na podizaaljiu brane na Peruči užurbano nms.tavljaju. Kad se ojelokupan p09ao z~yrši, dat će se opširniji izv'ještaj o nalazima; -koji se tiču Srednjeg i Novoga vijeka, a o nalazima iz prethrvfl/tsrog doba ilzvijestit će članovi elcipe splitskog ArheoJoškog muzeja u,s,vom gla.silu. - A OSTALA ISTRAZIVANJA NA TERENU f' 1. Rea"",bulacija terena u okolici Knina U ncl!kani da se pri.stupi sistematskom proučavanju terena, kiak.o bi se ujedno pripremio materijal za iz~ajdu,toliko,potrebne arheološke kan-te srednjovjekovnih položaja i.nalaza, odlučili..sjil'o sv1ake g.od illlpa smo počeli.akol,icom' Knina, koja je za početak najprikla-dn.ija, jer se u toj reambulirati teren, olrolici najviše :istraživalo...-što svjedoče Marunove zabilješke, k.oje se najviše,odnose na taj krnj. Te ~albilješke treba II,ljedno i rev.idir.ruti, budući da je od tog doba do danas nestalo mnogo elemenata i ljudi, luz koje 5U nalazi vezani. Da bi relambu1aoija lb.i1a ikompletnija, pozvaq mo!dra.. Matu Suića, d.irqktora muzeja u Zadru, da obrađuje položaje i nalaze iz iprethrvatslrog dtdba. Ekipa, koju su pored spomenutog sačinjav-a1.i 'lrus<tos ovog muzeja Julije Grabovac,,i pisac ovih.redaka, boravila je na lterenu Old 27. III. do 2. IV. 19S4.. i pregledala starohrvatske arheološke polomje u ~lruyilu, Otonu, Benderu, RadiUčiću, P.ađenama i Golub.iću.. - _ 2. Reambulacija terena u f}evrskama Z.a,lferumbu1acije u Raduč.iću obaviješteni smo, da je!trasa željezničke pruge Zadar~Knin prosjekla starins'ko groblje. Stev-an Arde1ić, si'ilovac dugog.odišnjeg!povjerenika Hrv. stamnarskog društva Vladim~ra, 'doveo nas je na polo ) žaj, 'koji.se nalazi \'Ijey'erozapadno.od malog trgov'išta Đevrsruka, i tu smo zaista vidjeli II rusjekiu, s.obje 'Sti1ane pruge, Itri prosječena groba. R.rudnici su nam ispriaa.li, da je u U5j'elku rbilo više grobova i da su ih uništili UDCl!toč tome, što je dr. Suić na vr.ijeme upozorio.jug. Zelenskog, da ga.obavijesti, ako se izgradnjom pruge naiđe na kak've starine. S južne strane usjeka, a 30 m pred nj~m, nalazi se.ograda z'vana»pod kr8t.< zato što se prnje Qkupacije na V'rhu jedne g.omile nalazio kasnosrednjovjekovni. krs.t, k.oj~ su za okupacije srušili Tali.jani, a 'OIl se,diajll'as naj.az:i oboren. SVIUgdje naokolo vide se lučelci, a \Seljaci pričaju, da se groblje pr-oteže naširoko 8.obje 'Strane pruge, šro se i po prosječenim grobov'ima vidi. Inače pootoj.i tradicija, da je tu II blizini nekoć postojala,efikva, koje se tragovi ne naziru. Pod'alj,e, do 1500 m sjeverno oo Đevnsaka uz.'put, koji v:odi u Dobwpolj-ce, nrulazi se polrožaj <zvan >s Brij-eg«, na kojemu ISe Illalazi sedamdeset stećaka. Tu je g iskapao V.I,mo Ard-alić, ali posao n~je okončao. Na tom položaju 230

37 nalazi se.j maltera, pa se priča, da je tu također bija crkva, a inače cijeli položaj naliči na ve1ilki prethistorijski tumulus.. Zapadn o- od Crvkwih,kuća na čestici Vlade Ležaj.ića Petr.()IVa, pl"olilašao je g vl'asnik šest grobova, koji su prema njegovu i&kazivanju bili različita -oblijka, kod nekih nije bilo pokrivala., nelki su biii pokriveni plocama, a 'Svi su imal.i -obložni-ce. U jednom 'grobu pronašao se.nožić, koji je un~š;ti,lo vlasrriko!vq dijete, a u drugom grobu našao se novac, koji je svršio na ;isti način. Grohova na ov-oj čestici i.ma još, a također i na susjednim česticama Bože Crvaka i Save Bjelanovića.. Is točno od 'kuće Vlade Ležajića nalazi se plitki humak od pijes1ka zvan»sad'ina«, koj~ je u s;redini visok 2 m, a rr-adi.ll's mu se kreće.oko 25 m. Za jedne njemačko-ustaške akci>je:g ubijen'o je sedmoro ISeljwka, ik'oji se nijesu mogli ukopati u seosko Igroo>lje, j~r su tu bihi četni.oi, pa 5'll ih pokopali na tom hu~u. Tom prigodoon je Vlado Ležajić nai.šao- na jedan stmij,i grob, te ga nije pretražifv!ao, neg'o ga 'Opet.zatrpao. G.I1Ob je pri &amoon vrhu tog glav;ička. Istočno od Ležajića, g.dj-e je Vlad'O - ATda1ić svojedobn'o otkrivao starohtvat9ku.nekr'opolu, zap.r avo mr njenu"pristranku na.njivi Orlovači vlas'ništva Milana Ležaj;ića, grlje je Itakođer k~ao Arda,li~,i nalazio naušnica i prstenj,a, p.rema pričanju selj<lika ima još neistra'žen:ih grobova. ; Na njivi.»š"iroka«je!g Petar Leža!ji:ć pok. FUJipa kroio' i.namjerio se na jedan.grob, ikojoi rtijtko još nije otvaflao. Ta 'nj.iva se nalazi pod Ld.ajića klućama. K'Od raskrsnici! putova, kod kuće Seljačke radne ~aid;ruge nalazi se glomajzan kasnosredii.jiovj.eko-vni ili ranqn,ovovj:ekovni križ usred ledine, na koj-oj su se nekoć ukopavali nekršteni.."., 3. R'ekognoseiranje terena u Veljanima i Kašiću Dne 13. Xn: Uiputio.gam ~e iiz Zadra IiI društvu r. Petricio1ija, da na terenu provjerim neke arheološko-topo-graf.ske podatke, koje S~ p(jhrao- u Državnom arhivu u Z'a!dru. Određeni podaci ISU se 'Odoosili na sela Veljane i KaŠlić u tadašnjem kqt:a'tu Benkova.<:. Jedan podatak, u kojemu je stajalo označen'o '»po't'llšena crkva«doveo nas je.u Veljane, i tu smo.konstatijrali, da se on odnosi na još poistojeće zi'dine crkve, koju u sdu zovu sv. Petkom, a sagrađooa je na preootacima iz doba,rimske dom~na'cije. KonstčlJtirali smo, da se 'll neposredno j blizini te ci'kve n.a.la:zi i ne kropola. Isto tako ((las je jedan podatak doveo na rpq1o~aj sadašnje se,o.slke crkve i groblja u 'SusjoonOlIIl selu K<i5iću. No na licu mjesta nije S'e mogilo 'Opaziti nikakva traga srednjovjekovnim ostacima. Zatim smo s11ali <ispitivati seljake. da U znaju,za koji. p.oložaj, koji bi se nazivao prema već prakls-om url:vrđeillim pitanjima, k'oja sam ~m postavljao. Na ;to ISam,d'Ob-io odgov.or 'Od sej.ja1k,a Vasilja Lakića, da u Ka~iću ima jedan poilo'ža:j,,koji se zove»mastirine«i. on nas je odveo na lice mjesta. Taj položarj je :na blagoj k'osi bl.i2u vrela ZVraiIlog»Si.rokOfVac«,ispod!kuGa Višića. Na kraju :te :kose' naziru se zaista pros.trani tragovi ruševina', a ponegdje se raz'aznaje i 'Povđ'šilOa loojeg zida. Duž cijele te kiose ima grobova, a naročito na kontinuiranom!pol'ožaju»drače«, gdje se vidi kako više bedrenjača strše na površini. Tu!SImo do'znali, da je pred dvije 231

38 godine učitelj Mladen Ivaniševtić sa dacima stao dirati grobove, oo čega se vidio i -trag. Nije poznato, <la ]:i je 5to našao u nj:ima. Takvi,gr.obovi se poznaju i na seosk()'ljl putu. koja vudi u Suhovare na.položa}u zvanom R.azbojine. Na :terenu 'Smo <doznali, da ima grdhova i blizu bunara»~atin.ovac«. Ako dopuste mogućnosti, v.ršit će se iska'p3iilja u Veljan ima kod 5pOOIlenute crkve, a istom zgodom i u Kašiću u»mastirin'i«, pa sam za tu prigodu, ostavio ~lja rekognosdranja terena u.ovom kraju. NABAVA PRONAĐENIH ARHEOLO SKIH PREDMETA Port:d re.rultata pronađenih redovitim i izvantednim li.slkapa.njem, pdspjelo je ove godine lu mu~ej i nekohko predmeta, koji su slučajjlll.o ~deni. 1. Slatine na Ciovu. Dva ulomka dekorirana pletemom!plastikom pronašao je g. Davor Domančić, asistent lronrervator 'll S.plitu u Slatinama na ot()jku čiovu na položaju, gdje tradicij.a vezuje postoj'alllje crkve sv. Petra ( gil.. o tome prilog Lovre KlallJića u pretprošlom broju.ovog časopisa). Oba ulomka je donio u muzej. Illa čemu mu i ovdje hvala. I 2. Solin. Mramorni ulomak s pletemom plastikom pronašao je pisac ovih redaka lrod starohrvatske cr.kvle I\l Gredini u Solinu i donio ga u muzej. 3. Cetina. I1ijla Cetnilk Dušanov wonašao je u gromil'i,ispod nekropole sv. Spasa 2 šilj-ka od.koplja i jedan,kjjuč, te je :to pro~.o Muzeju. 4. Potravlje kod Sinja. Konj /ičić I~n pok. Mate prodao je Muzeju trojagodnu Il/al\lšn'icu, Ikoju je pronašao na polo~aju Gradine. 5. Biskupija kod Knina. Todor Popović, našao je na svoj.oj njivi -koju je traktor preorao, jedan prsten, jed'an š'ilj ak od streja.ce i Itri kamena fragmenta. te je prodao Muzeju. Ta nj,iva nalazi se 200 m <laleko od poznatog nalazišta»ctkvine«. 6. U Rižinicama je bio ostavljen na POVtCŠini pilamar s,pleternom plastikom, koji joe bio jako i2'ložen oštećenju od atmooferilija, te je prenesen u Muzej. Te ~ i naredne s!l\lčajllle nalaze oibjavit ćemo u posebnoj li'arlnji u jednom od idućih broj'eva ovog časopi5a.